Nitko neće u mrtvozornike

Danas Zadar ima sedam mrtvozornika. Četiri ih je u samome gradu, a tri mrtvozornika su na otocima koji administrativno pripadaju Zadru – Istu, Silbi i Ižu. Za Zadar, grad koji ima oko 70 tisuća stanovnika, četiri mrtvozornika su premalo
Još prije dvije godine u Zadru se počelo govoriti o nedovoljnom broju mrtvozornika. U međuvremenu situacija se nije promijenila. I danas Zadar ima sedam mrtvozornika. Četiri ih je u samome gradu, a tri mrtvozornika su na otocima koji administrativno pripadaju Zadru – Istu, Silbi i Ižu. Za Zadar, grad koji ima oko 70 tisuća stanovnika, četiri mrtvozornika su premalo.
Na to upozorava i dr. Josip Kraljić, pročelnik Upravnog odjela za zadravstvo i socijalnu skrb u Zadarskoj županiji te ističe kako služba mrtvozorstva nije baš popularna među zadarskim liječnicima. Naime, nitko neće u mrtvozornike. Razloge nepopularnosti ove službe, kako ističe dr. Kraljić, treba tražiti u lošoj, odnosno manjkavoj pravnoj regulativi mrtvozorstva.
Izmijeniti pravni okvir
Naime, Zakonom o zdravstvenoj zaštiti regulirano je područje, utvrđivanje uzroka smrti i obdukcija. Njegov članak navodi da predstavničko tijelo jedinice područne, regionalne samouprave na prijedlog općinskog, odnosno gradskog vijeća imenuje mrtvozornike koji utvrđuju, nastup, vrijeme i uzrok smrti umrlih izvan zdravstvene ustanove, pojašnjava. Način pregleda umrlih osoba i način utvrđivanja vremena i uzroka smrti reguliran je Pravilnikom o načinu pregleda umrlih te o utvrđivanju vremena i uzroka smrti, kao i obveze u okviru navedenog područja koja se odnose na Županijsku skupštinu.
– Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, njegovim 9. člankom, navedeno je da jedinica regionalne samouprave osigurava sredstva za organiziranje i rad mrtvozorničke službe, što Zadarska županija i čini. Unatoč tome, dolazi do situacija da nam doktori medicine na nekim područjima ne žele mrtvozoriti. Kako nemamo pravnih mehanizama da to riješimo, smatramo da je postojeći pravni okvir nedostatan te ga je potrebno izmijeniti, govori dr. Kraljić te pojašnjava da se izmjene mogu odnositi na promjenu postojećih propisa ili donošenje novog propisa koji će riješiti sve moguće neželjene posljedice kojima je trenutačno Zadarska županija, odnosno Zadar izložen.
U pripremi novi pravilnik
Dr. Kraljić ovaj problem drži izuzetno ozbiljnim te da ga se treba hitno, što prije riješiti. Iz toga razloga dr. Kraljić se u nekoliko navrata obraćao i Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, točnije ministru Darku Milinoviću. Izlazi iz ove situacije dr. Kraljić vidi u donošenju novog propisa ili promjeni postojećih propisa.
– Treba donijeti novi propis ili promijeniti postojeći. Isto tako, ovaj problem se može regulirati ugovornim odnosom u okviru temeljenog ugovora između doktora medicine, odnosno zdravstvene ustanove i ugovornog partnera, HZZO-a. To u prijevodu znači da liječnike treba obvezati da mrtvozore prilikom nastupa smrti kod svojih pacijenata, navodi dr. Kraljić.
Uz navedeni problem, dr. Kraljić upozorava da treba kvalitetno regulirati i sporno razgraničenje u plaćanju obdukcija potrebnih pri utvrđivanju uzroka smrti od strane mrtvozornika u pojedinim, propisima nedovoljno razgraničenim praktičnim situacijama. To, dakako, podrazumijeva i arhiviranje dokumentacije umrlog.
Iako u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi za rješavanje ovoga problema pozivaju na Kodeks medicinske etike i deontologije, koji propisuje da liječnik svoje znanje i umijeće uvijek odgovorno primjenjuje u skladu na načelima Kodeksa, tako da ne može odbiti poslove mrtvozorstva, zadarska praksa je ipak nešto drugačija. Da se i drugi hrvatski gradovi i županije susreću s ovakvim problemima, najbolje govori što Ministarstvo zdravstva, unatoč Kodeksu, priprema novi Pravilnik o načinu pregleda mrtvih te utvrđivanju vremena i uzroka smrti, koji će ponuditi nova rješenja za ovu problematiku.