Sustav navodnjavanja Vranskog polja najveći u Dalmaciji

Puno puta smo rekli što znači navodnjavanje za one koji se žele baviti poljoprivredom i biti rentabilni. Upravljati vodom na racionalan način vrlo je važan čimbenik za razvoj poljoprivrede, a što poljoprivreda znači za budućnost naše županije, ne treba posebno naglašavati, rekao je župan Zrilić

Župan zadarski Stipe Zrilić i državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva RH Zdravko Krmek, danas su u Maloj vijećnici Zadarske županije potpisali Sporazum o sufinanciranju programa izrade projektne dokumentacije sustava navodnjavanja Vransko polje.
Primjer Baštice
Ovaj će sustav obuhvaćati površinu od 4.449 hektara na području gradova Benkovca i Biograda te općina Sukošan, Sv. Filip i Jakov te Pakoštane. Kako je naglasio državni tajnik Zdravko Krmek, koji je sporazum potpisao i uime Hrvatskih voda, procjena vrijednosti izrade projektne dokumentacije iznosi 10 milijuna kuna, a trebala bi biti izrađena u vremenu od 2011. do 2013. godine.
– Projektna dokumentacija obuhvaćat će studijsku dokumentaciju o količini vode potrebne za navodnjavanje, idejni projekt, studiju utjecaja na okoliš, troškove vezane za građevinsku dozvolu, rješavanje imovinskih odnosa i troškove javne rasprave. Sve to bit će potpuna dokumentacija spremna za javno nadmetanje koje će organizirati Hrvatske vode, kazao je Krmek.
Koliko su sustavi navodnjavanja važni i za otvaranje radnih mjesta, Krmek je ilustrirao primjerom.
– Za svaki hektar površine koja je obuhvaćena navodnjavanjem, potrebno je od 0,3 do 0,9 radnika, a Vransko polje obuhvaća više od 4.000 hektara. To je i jedan od glavnih razloga zbog kojih će Vlada RH, odnosno resorno ministartsvo financirati izradu dokumentacije za velike projekte sa 80% udjela, a ne 50% kao što je dosad bio slučaj, rekao je Krmek. Kao dobar primjer realizacije projekta sustav za navodnjavanje naveo je Bašticu.
– Baštica je pokazala da je Zadarska županija odradila dobar posao, kako i na koji će se način u budućnosti gospodariti navodnjavanjem, a ono što je najvažnije, korisnici su zadovoljni, rekao je Krmek.
Veliki, skupi projekt
Program izrade projektne dokumentacije za Vransko polje Vlada RH financirat će sa 80% sredstava, dok će Hrvatske vode biti zadužene za javni natječaj. Preostalih 20% financirat će Zadarska županija te jedinice lokalne samouprave na čijem se teritoriju nalaze površine za navodnjavanje.
Da je zaista riječ o velikom, ali i skupom projektu, ovih 10 milijuna kuna bit će svega 5 do 8% od ukupne cijene troškova realizacije. Ipak, ovaj će sustav biti najveći u Dalmaciji, a površinom je veći čak i od ukupno devet zasebnih projekata u Zadarskoj županiji. Naime, plan navodnjavanja za područje Zadarske županije kao dio NAPNAV-a prihvaćen je u travnju 2007. godine. Do sada je utrošeno 6,5 milijuna kuna za projektnu dokumentaciju i istražne radove, a za prvu fazu izgradnje SN Baštica (264 ha) utrošeno je 19 milijuna kuna. Devet projekata na području Baštice, Škabrnje, Kulsko-korlatskog polja, zatim na području Bokanjac – Rašinovac, Lišansko polje, Povljana, Kolan, Polača iznose 3.440 hektara. Poljoprivredne kulture koje će biti obuhvaćene sustavom navodnjavanja na Vranskom polju uglavnom su povrtlarske, a kako je istaknuo pročelnik za poljoprivredu Daniel Segarić, korisnici će biti PK Vrana, Nova zora te privatni poljoprivrednici, ovisno koliko su zainteresirani.
– Puno puta smo rekli što znači navodnjavanje za one koji se žele baviti poljoprivredom i biti rentabilni. Upravljati vodom na racionalan način vrlo je važan čimbenik za razvoj poljoprivrede, a što poljoprivreda znači za budućnost naše županije, ne treba posebno naglašavati, rekao je župan Zrilić.

 NEDOSTATAK NAVODNJAVANJA OGRANIČAVA RAZVOJ

Županijski pročelnik za poljoprivredu Daniel Segarić u kratkoj je prezentaciji stanja poljoprivrede na području Zadarske županije podsjetio da ukupne poljoprivredne površine iznose 232.746 hektara, od čega je u privatnom vlasništvu čak 93%.
– Prosječno, jedno poljoprivredno gospodarstvo u Zadarskoj županiji koristi 1,46 ha na 5,5 parcela. Usitnjenost poljoprivrednih površina te nedovoljno razvijeni sustavi navodnjavanja dva su posebno ograničavajuća čimbenika razvoja poljoprivrede na našem području, rekao je Segarić.