Projekt koji je pokazao kako umjetnost uvijek pronađe put

U Koncertnoj dvorani braće Bersa u Kneževoj palači jučer je održana promocija grafičke mape Tatekova koliba. O ovoj mapi koja je nastala kao rezultat dvaju umjetničkih i interdisciplinarnih projekata govorili su dekan Akademije likovnih umjetnosti Tomislav Buntak, profesorica i urednica mape Maja Rožman te profesor i voditelj projekta Josip Zanki. Sve goste i okupljene u skladu s epidemiološkim mjerama pozdravila je pročelnica za kulturu i šport Grada Zadra Dina Bušić.
Podsjetivši da bi cilj svake visokoškolske institucije trebao biti da studentima osigura i ona iskustva koja su više od samog teorijskog znanja dekan Buntak je govorio o projektu Umjetnost u zajednici: redefiniranje nasljeđa grupe »Zemllja« i značenju potrage za identitetom podjednako kulturnim i nacionalnim.

Krizna vremena će proći
Podsjetivši da su Zagreb i Zadar danas tako blizu da su različiti oblici suradnje i razmjene ideja mogući i potebni, no umiješala su se ova neugodna vremena u kojima živimo o čemu je Tomislav Buntak poručio:
-Bilo je i prije kriznih vremena pa su prošla, a tako će i ovo.
Više o samim projektima koji su doveli do nastanka ove mape okupljenima je kazao Josip Zanki, koji je iznio i podatke o radu grupe »Zemlja« i Krste Hegedušića ocjenivši ga najvažnijim »ne slikarom, nego umjetnikom« te podsjetivši da je on svojim radom sa žiteljima Hlebina htio tom ruralnom stanovištvu dati određene alate za preživjavanje kojim bi se mogli služiti uz svoju osnovnu poljodjelačku aktivnost, čime je već tada bio na tragu današnjih praksi Community Arta.

Zemaljski raj na Velebitu
Drugi dio projekta odvijao se na Velebitu kamo se krenulo tragom ideje o zemaljskom raju koje je naivno slikarstvo opetovano tražilo. Toga više nema, kao u tridesetim godinama, u Podravini, ali je ostalo još uvijek sačuvano na velebitskim prostorima. Posebice su se rabile dvije lokacije, a to su bile Stap gde se i nalazi Tatekova koliba te Planinarski dom Paklenica i predjeli oko njega. U projektu su sudjelovali studenti Akademje likovnih umjetnosti i Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Odsjek za etnologiju i antropologiju. Izvorno je bio zamišljeno da se u projekt uključe i studenti Zadarskog sveučilišta, no do toga na kraju nije došlo zbog epidemije koronavirusa. No svim tim izazovima unatoč, kako je istaknuo Zanki, generirale su se ideje i nastajale slike koje s vremenom postaju baština. Ova grafička mapa pokazuje da se uspjelo u tom naumu.

Tehnika drvoreza
O samoj mapi i njenom sadržaju te okolnostima nastanka radova govorila je Maja Rožman. Tehnika rada bio je drvorez, a okupljeni su mogli pogledati prezentaciju s grafikama zajedno s fotografijama mjesta na kojima su nastajali radovi ili koja su ih inspirirala. Ostvarenje samog projekta susretalo se s različitim teškoćama zbog posebnih životnih okolnosti koje nas svih pogađaju u ovoj godini, no pokzalo se da umjetnost uvijek pronađe put, što je ujedno bila i jedna od ideja vodilja grupe Zemlja koja se ovim projektom tako i nehotice potvrdila, istaknula je Rožman.
 

Projekt ‘Umjetnost u zajednici’

Projekt Umjetnost u zajednici: redefiniranje nasljeđa grupe ‘Zemlja’ zasnivao se na razmjeni iskustava, reciprocitetnoj suradnji umjetnika i radu unutar lokalne zajednice te istraživačkom radu studenata (etnografija i terenski poligon). Projekt Umjetnost u zajednici: redefiniranje nasljeđa grupe ‘Zemlja’ voditelja Maje Flajsig i Josipa Zankija preispituje jednu od najznačajnijih točaka hrvatske povijesti umjetnosti, a to je nasljeđe grupe Zemlja i Krste Hegedušića u kontekstu suvremene umjetničke prakse.