U svijetu se poklanja velika pozornost obrazovanju za medije

Božičević je trenutačno stručni voditelj/ravnatelj Medijskog učilišta Studia Intermedia iz Zagreba. Za ovu ustanovu projektirao je programske sadržaje i vodi obrazovni proces. Također je kao konzultant – projektant sudjelovao u izradi kurikuluma za NCL Visoku školu novinarstva u Zagrebu
Ivan Božičević magistrirao je na poslijediplomskom magistarskom studiju iz informacijskih znanosti na Sveučilištu u Zadru s temom “Sustavna metoda projektiranja modela obrazovanja za medije”. Magistarski rad izradio je pod mentorstvom prof. dr. sc. Ante Munitića, dekana Pomorskog fakulteta u Splitu.
Božičević je trenutačno stručni voditelj/ravnatelj Medijskog učilišta Studia Intermedia iz Zagreba. Za ovu ustanovu projektirao je programske sadržaje i vodi obrazovni proces. Također je kao konzultant – projektant sudjelovao u izradi kurikuluma za NCL Visoku školu novinarstva u Zagrebu.
Zbog čega ste se odlučili za ovu temu magisterija?
– Ovim magistarskim radom želi se ukazati na potrebu i na rješenja obrazovanja za medije. U svijetu se poklanja velika pozornost obrazovanju za medije. S tim su ciljem izloženi temeljni pojmovi medijalizacije, medijske funkcije, trenutnih medijskih trendova i razvoja na međunarodnoj medijskoj sceni, kao i društvenog razvoja. Ukazuje se na probleme koji bi mogli proisteći iz tih trendova, a raspravljeni su medijski obrazovni pristupi, koncepti i razlozi za medijsko obrazovanje.
Medijske kompetencije
Pojam “medijske kompetencije” koji se danas promatra kao kulturna tehnika i ključna vještina, mogao bi se definirati i kao “sposobnost kretanja u svijetu medija na kritičan, refleksivan i nezavisan način, s osjećajem za odgovornost, uz korištenje medija kao sredstava za nezavisno i kreativno izražavanje” (Europski centar za medijsku kompetenciju). Posebno su obrađena i navedena glavna područja te primjeri praktičnoga medijskog obrazovanja, glavni problemi, kao i izazovi današnjice.
O čemu je riječ u Vašem magistarskom radu?
– Magistarska radnja je strukturirano, pregledno i logički oblikovana u osam poglavlja i opsežno je opremljena odgovarajućom i referentnom literaturom, brojnim i relevantnim citatima i tumačenjima relevantnih pojmova.
U magistarskoj radnji sustavno je sagledano stanje i tendencije razvoja obrazovanja u području medija, a na osnovu toga je predložen model obrazovanja za medije. Prijedlog sustavnog modela obrazovanja za medije sačinjen je po uzoru na najsuvremenija rješenja studiranja u Europi i može doprinijeti stjecanju visokog stupnja kulturne i civilizacijske razvijenosti te povezanosti s europskim obrazovnim sustavom i svjetskim institucijama za kulturnu politiku i razvoj. Magistarski rad razmatra aktualnu problematiku projektiranja modela obrazovanja za medije.
U tom smislu u tezi je posebna pozornost posvećena relevantnim aspektima medijske edukacije. Medijsko obrazovanje tretira se kao podsustav obrazovnog sustava. Upravo ta činjenica predstavljala je polazište za traženje rješenja problema kojim se bavi ova magistarska radnja. Metodološki pristup istraživanju predmetne problematike medijske edukacije temelji se na sustavnoj znanstvenoj metodi. U tom cilju razvijena je metoda modela sukladno s postavkama teorije sustava i predstavlja vrlo uspješnu primjenu sustavnih spoznaja na praktične probleme obrazovanja za medije.
Obrazovanje putem medija
Metodološki sustavni prilaz modeliranju obrazovanja za medije podrazumijeva kompleksno sagledavanje problematike medijskog obrazovanja. Ta se problematika može promatrati s više aspekata. Prvi je medijska pismenost masovnoga karaktera, odnosno obrazovanje korisnika medija.
Drugi pojam, “obrazovanje putem medija”, bavi se istraživanjem problema obrazovanja i ulogom medija u tome. Treći je obrazovanje profesionalnih stručnjaka (stvaralaca) u oblasti medija. To područje pripada mediologiji, kao znanosti koja se bavi medijima. U svrhu koncipiranja i projektiranja modela obrazovanja, primarna su teoretska i praktična razina znanja i složenost poslova zaposlenika u području medija. Na takvim, interdisciplinarnim modelima obrazovanja, posebnim po svom sadržaju i metodi rada, predviđeno je osposobljavanje stručnjaka koji se kroz projektirane programske sadržaje obrazuju za razvoj i kultiviranje vizualne percepcije i kreativan način mišljenja. Preko predloženih modela programa, kroz vježbe i praktičan rad, kao veoma važne dijelove nastavnog procesa, budući studenti mogu razvijati i produbljivati mogućnost kreativnog mišljenja u praksi. Cilj takova pristupa je osiguravanje efikasnosti procesa modeliranja i implementacije modela obrazovanja za medije koji su eksplicitni, razumljivi i modularni te koji se mogu učinkovito mijenjati, dopunjavati, distribuirati i razvijati.
Koliko Vam je vremena trebalo da izradite magisterij?
– Za izradu radnje bilo je potrebno tri godine.
Hoćete li se nastaviti baviti ovom tematikom?
– Da, namjeravam doktorirati iz tematike obrazovanja za medije.
Čime se trenutačno bavite?
– Trenutačno sam stručni voditelj/ravnatelj Medijskog učilišta Studia Intermedia iz Zagreba.
Koji su Vaši daljni planovi?
– U budućnosti planiram ustrojiti visoku školu za mediologiju.