Mirovinci zaradili 4,5 milijarde kuna

Slika korisnika admin
Davor KOVAČEVIĆ
Krizna godina - Dubravko Štimac

Mirovinska reforma u Hrvatskoj bila je uspješna, a četiri mirovinska fonda - u koje se uplaćuju  doprinosi za drugi stup mirovinskog osiguranja - od 2002. primljeni su novac  uvećavali 2,59 posto godišnje, izjavio je  jučer Dubravko Štimac, predsjednik  Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima pri HGK.

Preciznije, obvezni mirovinski fondovi  (OMF) prikupili su u devet godina 31,43  milijarde kuna, uvećavši ih za 4,5 milijarda, ili na ukupno 36 milijarda kuna.  Prosječni godišnji prinos iznosio je 5,27  posto, a kad se odbije prosječna godišnja  inflacija od 2,68 posto, realni prinos bio je spomenutih 2,59.

- To je u skladu sa ciljem postavljenim uoči reforme, prema  kojem OMF-ovi trebaju ostvarivati prinos oko dva posto veći od  inflacije, kazao je Štimac. Prinos bi bio i veći, podsjetio je, da u  kriznoj i katastrofalnoj 2008. godini fondovi nisu imali gubitke.

Drugi stup mirovinskog osiguranja uveden je zato što je prvi  stup osiguranja dugoročno neodrživ. Izdvajanja za drugi stup  trebala bi se povećavati, pa će mirovine koje osiguranici budu iz  njega primali s vremenom postati veće nego iz prvoga stupa.  Nevolja je, međutim, što mirovine iz drugoga stupa trenutačno  iznose samo prosječnih 106,8 kuna.

- Drugi stup nije rađen za one koji će štedjeti kratko i otići u  prijevremenu mirovinu. Te su mirovine niske jer su osobe  tijekom nekoliko godina prikupile na računu tek nekoliko tisuća  kuna, a očekivani životni vijek im je 30 godina, objasnio je  Štimac. Stoga je zatražio od Vlade da im isplaćuje dodatak na  mirovine.

- Pravo na dodatak na mirovinu, prema zakonu iz 2007., imaju  osiguranici iz prvoga stupa, dok su oni iz drugog stupa isključeni,  što je nepravda, naglasio je Štimac. Za njeno ispravljanje,  procijenio je, u ovom trenutku trebalo bi samo 19 milijuna  kuna.

Od 2002. godine fondovi su osiguranicima u drugome stupu  naplatili 1,43 milijarde kuna naknada za svoj rad. Ulazna  naknada iznosi trenutačno 0,8 posto, a naknada za upravljanje  0,75 posto. Štimac tvrdi da su te naknade među najnižima u  regiji, što je potkrijepio podacima. Požalio se na visoke troškove   Regosa koji su od 2002. iznosili ukupno 739 milijuna kuna, te  upozorio da su obvezni fondovi u isto vrijeme platili i 254  milijuna kuna poreza, a sve to propisala je država.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno