Uz pjesnički raspoloženu Premijerku i vesele “Tankeraše”

Porinuće “Velebita” u 3. maju spada u lijepe gospodarske trenutke za Zadarsku županiju, ove godine na žalost iznimno rijetke

Želim tebi brode, da  kao i  tvoj imenjak Velebit prkosiš  buri pronoseći svijetom to ponosno hrvatsko ime. Kao što  Velebit u svom krilu čuva  skroman, ali rijedak cvijetak  čvrstoga korijena, velebitsku  degeniju, tako i ti, brode,  čuvaj u svom krilu naše ponosne i časne ljude, naše pomorce koji ćete znanjem i  vještinom voditi kroz utihe i  oluje svjetskih mora…, približno takvim, naglašeno pjesničkim riječima predsjednica  Vlade RH Jadranka Kosor  kumovala je porinuću novogradnje “711” imenovavši tanker – imenom Velebita.
Pjesničke, dirljive riječi  odudarale su od atmosfere toga dana na navozu 3. maja,  odnosno u Rijeci i Kvarneru.  Kiša je neprekidno padala i uz  zavijanje juga kvarila je  ugođaj. Radnici škvera izmučeni višegodišnjim neizvjesnostima i u strahu za vlastitu sudbinu, življenja od svog  rada, stapali su se u mješavinu  muke i nade. Muke jer stanje  oko kupnje brodogradilišta i  završnice pregovora s Europskom komisijom im je kost u  grlu, a istovremeno država je  odustala od potpore brodogradnji. Ovaj brod je iznimka  iz preostalog pomagačkog  programa Vlade našim brodograditeljima. Kumovanje  održava nadu, da kada je premijerka na takvo što pristala,  da želi i ubuduće činiti maksimum za brodogradilište.
Kosor je obećala da će kao  predsjednica Vlade i kuma  broda skrbiti o budućnosti  svoga kumčeta, ali i roditelja,  a to je, kako je rekla, ovo  brodogradilište i svi oni koji  stoje iza ostvarivanja ovoga  respektabilnog projekta.
Brodograditeljsko biti  ili ne biti
Riječ je o jednom od četiriju brodova ugovorenim pod  pokroviteljstvom Vlade RH, u  vrijeme bivšeg premijera Ive  Sanadera. Naručila ga je Tankerska plovidba iz Zadra, a bit  će isporučen krajem ožujka ili  početkom travnja 2011. godine. Do kraja iste godine s  navoza bi trebao sići i blizanac, također za Tankersku  plovidbu, novogradnja “712”.  U ovoj je prigodi stavljena  kobilica za novogradnju “713”,  odnosno četvrti brod iz iste  serije koji je namijenjen za  Uljanik plovidbu, a prvi je,  izgrađen za uljanikovce, bio  ukotvljen ispred brodogradilište i oko njegova preuzimanja postoje natezanja između  Vlade i brodara.
Kosor je naglasila da Vlada,  uključivši sve one koji mogu i  znaju nešto o brodogradnji, i  dalje ustrajno rade kako bismo završili veliki projekt ususret zatvaranju Poglavlja 8, kako bi Hrvatska postala članica  Europske unije te kako bi svi  građani imali perspektivu.  Optimistično je dodala da je  ovaj događaj najava dobre i  bolje budućnosti te da je ovim  ostvaren kontinuitet proizvodnje, kako za brodogradilište,  tako i za optimalan broj kooperantskih tvrtki.
Zadarski udio u cijeloj priči  optimističan je. Naime, nakon  krizne 2009. godine, koju je  Tankerska plovidba uspjela  prebroditi bez gubitka, uslijedila je ova vrlo teška godina  u kojoj se očekuje pozitivan  rezultat, no dijelom zahvaljujući prodaji jednog broda te  sve većim problemima u kontroli likvidnosti s obzirom na  značajne prinove, dakle četiri  broda za suhe terete iz Kine i  Koreje te očekivanja ova dva  broda za kemikalije i derivate.  Za pomorski Zadar ovo znači  daljnje snaženje flote i posao  za pomorce.
Kapetan Ive Mustać govorio je praktično, ali njegove  riječi sigurno su pogađale u  dušu škverana. Naime, Mustać je, između ostaloga, izrazio uvjerenje u daljnji nastavak suradnje u poslovima sa  3. majem unatoč sadašnjim  teškoćama brodogradilišta.  Štoviše, kazao je da takvo što  priželjkuje i on i svi hrvatski  brodari, ne samo zbog brodograditelja već i brodara:
Verbalna i stvarna  podrška  brodograditeljima
– Hrvatski brodograditelji  grade vrhunski, svjetski proizvod, suvremen i kvalitetan s  kojim domaći brodari nemaju  problema.
Svaki puta kada se čovjek  nađe na porinućima, odnosno  primopredajama brodova mora osjetiti ponos i biti impresioniran sa složenošću i s  važnošću proizvoda koji brodovi ove veličine predstavljaju. Pitanje je koliko stvari u  proizvodnji uopće, a takve razine složenosti i organizacije,  mi u Hrvatskoj uopće znamo  raditi. Brodove po svim karakteristikama nesumnjivo i  uz pohvale svih svjetskih brodara. No bitan i ključan nedostatak, osim kod Uljanika,  je – ekonomska cijena. O tome  smo više puta pisali, a mogli  bismo danima. Europa i sebi i  nama nameće kriterije idealnog djelovanja tržišnih zakona i tržišne slobode u korist  dominantnih brodograditelja  iz istočne Azije, predvođenih  Južnom Korejom i Kinom.  Kod njih se brodovi grade  ispod naših cijena koštanja, ali  svakako ne slobodnim,  tržišnim cijenama već obiljem  modela potpora i upumpavanja sredstava u brodogradnju.
 Uz mnogo važnih tema koje  ova gradnja otvara je i činjenica da najznačajniji gospodarski subjekt u Zadarskoj  županiji na kraju gospodarski  tužne godine je još jednom  proširio tračak nade u bolje  sutra, koja nam svima kronično nedostaje.

Loš tjedan na brodarskom tržištu

Baltic Dry Index potonuo je 11,3 posto, na 1.773 boda, dok je najteži pad ostvario Baltic Capesize koji je spušten 13,9 posto,  na 2.346 bodova. Baltic Panamax oslabio je 9,4 posto, Baltic Supramax 7,4 posto, dok je najbolje prošao Baltic Handysize  korekcijom od samo 1,2 posto.
Vozarine za Capesize brodove su na razini od 25.000 dolara dnevno, što je najmanje od ljetnog razdoblja. Prodavatelji željezne  rudače u Karnataku morat će pričekati sredinu siječnja kako bi doznali odluku države o ponovnoj dozvoli izvoza.
Procjene govore kako bi siječanj mogao biti nešto pozitivniji i to prvenstveno stoga što su mnogi igrači na tržištu odgodili svoje  isporuke za početak nove godine. U analizi N. Cotzias Shipping Groupa kaže se kako trenutačno nema pokazatelja pravoga trenda  na brodarskom tržištu. Volatilnost indeksa takva je da iz njihova kretanja trenutačno ne možemo zaključiti baš ništa. Očekuju da  će takva situacija potrajati i u prvim mjesecima iduće godine. Uz dosta brodova koji će ući na tržište i s manjkom potražnje, morat  ćemo prihvatiti činjenicu da će vozarine i dalje padati. Iduća bi godina zato, predviđaju u Cotziasu, mogla biti dobra za tržište  rabljenih brodova.
Malo optimizma ulijeva pozitivno izvješće Commodore Research & Consultancyja u kojem stoji da će kineska potražnja za  metalima ostati na visokoj razini. Proizvodnja čelika na visokoj je razini, što znači da će takva ostati i potražnja za željeznom  rudačom. Ipak, potezi kineskih vlasti u obuzdavanju inflacije motiviraju na oprez. Zanimljivo je da su, dok potražnja iz Kine ostaje  snažna, vozarine pod pritiskom zbog zagušenosti tržišta.
Brodarski sektor na Zagrebačkoj burzi je sasvim izvan pozitivnog sentimenta tržišta. Predvodila ga je Atlantska plovidba  (ZSE:ATPL-R-A) koja je ostvarila 2,5 milijuna kuna trgovine uz korekciju cijene od dva posto, na 734,54 kune. Uljanik plovidba  (ZSE:ULPL-R-A) ostvarila je 2,2 milijuna kuna trgovine uz pad cijene od 1,8 posto, na 560 kuna.
Za Zadrane valja uvijek naglasiti da domaće burzovne i druge institucije prvenstveno prate kretanja u brodarstvu kroz indeks  koji prati – bulk carriere, odnosno brodove za suhe terete, a ne tankere koji čine 80 posto prihoda Tankerske plovidbe u normalnim  godinama. No i na tržištu tankera stvari nisu dobre unatoč pokojem spot-putovanju s dobrim cijenama.

Sindikat metalaca Hrvatske najavio prosvjed na splitskoj Rivi

Predsjednika Sindikata metalaca Hrvatske (SMH) Vedran Dragičević najavio je  mogućnost održavanja prosvjednog skupa sredinom siječnja iduće godine na splitskoj  Rivi na kojem bi se izrazilo nezadovoljstvo zbog zabrane “Brodosplitu” ugovaranja  novih poslova.