Točit će pjenušce i vina u bivšoj kasarni iznad Bokanjca

Slika korisnika valentinam
NOVI ADUT VINARIJE DEGARRA
- Bivšu vojarnu namjeravamo uzeti u zakup i otvoriti je za sve ljubitelje dobrih vina, pjenušaca i domaćih delicija. Zgrada se nalazi na osami, okružena stoljetnim borovima na više oko 10.000 metara četvornih pripadajućeg terena. Nadamo se da će postati izletištem Zadrana, a s vremenom i zanimljiva destinacija agencijskim turistima, kaže Mate Pestić
Arif SITNICA
DANE ŠULENTIĆ I MATE PESTIĆ - Svake godine iznenade sa nekim novim proizvodom

Bivša kasarna bivše "jna" iznad Bokanjca uz cestu prema Ražancu i Pagu postaje kuća vina i delicija. Na 350 metara četvornih upravo se uređuje vinarija sa barik salom i prostrana kušaonica koja će imati mogućnost odjednom ugostiti više od 100 posjetitelja.

- Točit ćemo i pjenušac, kaže Mate Pestić, jedan od aktera ove, nesvakidašnje vinske priče na području Sjeverne Dalmacije.

No, prije nego što otkrije sve novosti i „adute“ vinarije Degarra, Mate nas podsjetio kako su prije pet godina dvije obitelji Pestić (Mate i Marina) i Šulentić (Dane i Dragana) odlučili zajedničkim snagama pokušati ostvariti svoj zajednički san.

Volja, strast i znanje

-Ujedinili smo volju, strast i znanje i krenuli u akciju, kaže Mate. On je diplomirani ekonomist zadužen za tržište i marketing, a Dane (podrumar) i Dragana (enolog) su zaduženi za proizvodnju. Uzgred, Dragana je i certificirani ocjenjivač vina pri Ministarstvu poljoprivrede za puštanje vina u promet.

Prvi korak je bio osnivanje vinarije Degarra. Ime nije slučajno izabrano, izvedeno je iz francuskog „Vin de Garage“ koji je 80-tih godina prošlog stoljeća postao sinonim za male strastvene proizvođače jednih od najboljih francuskih i svjetskih vina. Baziraju se na malim serijama i tradicionalnim recepturama proizvodnje vrhunskih vina.

- U tome smo vidjeli sebe i odlučili da naš „brand“ bude nešto što će našim potrošačima vrlo jasno odaslati sliku onoga što mi predstavljamo i čemu težimo, kaže enologinja Dragana Šulentić, diplomirana inženjerka prehrambene tehnologije.

Ona je suglasna da dobro vino nastaje u vinogradu, a odgaja se i oplemenjuje u podrumu. Zato od početka vode računa da grožđe bude vrhunske kvalitete. Osim iz vlastitog vinograda na Bokanjcu i još jednog u koncesiji, nabavljaju ga iz najboljih vinogradarskih položaja u Ravnim kotarima. Tako su prije 5 godina u Šulentićevom obiteljskom podrumu proizveli svoja prva tri vina Bonterra, Pošip i Rose. Ukupno 5.000 litara. Manje količine vina odležavale su i u Matinim podrumima na dvije lokacije u Bokanjcu.

Najbolji u sljubljivanju

-Proizvodimo bijela, rose i crvena (crna) vina sa posebnim naglaskom na bijelim vinima  jer ih nedostaje na tržištu, govori Mate. Za njihov Pošip vinoljupci kažu da je vrlo elegantan sa naznačenom svježinom južnog voća i cvijeta bazge. Vino je vrhunsko sa kontroliranim geografskim podrijetlom. Rose proizvode od sorti Plavina (90 posto) i Merlot (10).

Plavina je autohtona sorta sjeverne Dalmacije, nekad daleko najzastupljenija, ali u posljednje vrijeme neopravdano zapostavljena, smatra i profesor Edi Maletić.

Za Degarrin Rose, kvalitetno „polu-suho“ vino sa kontroliranim geografskim podrijetlom, znalci kažu da je šarmantno vino zavodljive boje i kristalnog odsjaja. Pilci mu tepaju da je lepršavo svježe vino. Okusom dominiraju bobičasto voće, malina, borovnica i brusnica. Na nepcu je osvježavajuće sa dugim aftertaste-om.

Na degustacijama biranih vina u vodećim restoranima vrhunsko suho vino Bonterra redovito je među najbolje ocijenjenima. Radi se o nefitriranoj kupaži CMS (60%Merlot, 30% Cabernet Sauvignon, 10% Syrah) koja je na nedavnom sljubljivanju vina s paškim sirevima od ukupno četiri kategorije čak u dvije rangirana na prva mjesta.

- To nam puno znači jer konkurencija je bila uistinu jaka, kaže Mate, otkrivajući da Bonterra, nakon dužeg odležavanja ostaje prefinjeno vino mehih tanina i daje borove iglice u mirisu dok voćna mladost ostaje dominantna.

Ponosni na Bomary

Dragana, Dane i Mate najponosniji su na unikatno, aromatizirano vino kojega su nazvali Bomary. Vino je nastalo tako da su kupažu (30%Merlot, 10% C.s. 10% Syrah) sljubili sa vinom Maraške u omjeru 50:50 i tako dobili pravu poslasticu za vinoljubce istančanih ukusa. - Posebno dobro ga je prihvatila zagrebačka publika, kaže Mate, ali su i na nedavnim degustacijama u Banja Luci i Beogradu tamošnji pilci ostali iznenađeni.

-Nisu očekivali tako nešto, veli Mate ne krijući zadovoljstvo što su vina iz njihove palete dobro prihvaćena i u inozemstvu, primjerice u Bratislavi gdje tamošnji bolji restorani drže Degarrina vina. A, otkrili su ih ovdje kod nas na ljetovanju. - Kušali, dopalo im se i naručili, dodaje Mate otkrivajući da , uz klasičnu, preferiraju i internet prodaju koja zasad sačinjava 10 posto od ukupnih količina. Kapacitet vinarije Degarra je 30.000 litara godišnje, a trenutno u arhivi i na odležavanju u drvenim bačvama imaju 14.000 litara crnih vina.

Bomary je tipična zadarska priča gdje se plodu autohtone maraške daje dodana vrijednost. Ako se priča i dalje bude dobro razvijala to će, nakon nekada glasovitog Maraskina, biti najbolja afirmacija maraške i poticaj, ne za napuštanje pa i sječu postojećih nasada što se događa, nego i za podizanja novih u Ravnim kotarima.

- Uspjeh vina Bomary i na taj način afirmacija maraške ne znači da će sada Degarra krenuti u masovnu proizvodnju. Cilj je skrenuti pozornost i drugima da se maraška može koristiti i tržiti ne samo u svježem nego i u proizvodima s dodanom vrijednošću. - Mi ostajemo dosljedni.   Vinarija “Degarra” ostaje mala “boutique” vinarija koja proizvodi limitirane serije vrhunskih vina, pojašnjava Mate i dodaje da je njihov moto: novo i originalno. Ono što će ih, kaže, sigurno izdvojiti na tržištu je to što će ga iznenaditi svake godine sa nekim novim proizvodom, jer su puni ideja i želje za kreiranjem nečeg novog.

Prvi zadarski pjenušac

Tako su proizveli i prvi zadarski pjenušac. - Berba 2014. godine bila je odlična za pjenušce, kaže Dragana. Ljeto je bilo kišovito s puno vlage pa je grožđe imalo visoke kiseline, manje sladora odnosno alkohola, ali jače izražene arome. Tako je ljetos vinarija Degarra predstavila svoje nove proizvode. Pjenušce. Prvi zadarski pjenušac Primo pripremljen tradicionalnom metodom vrenja u boci od sorte Pošip. Drugi je Perla - Rosse pjenušac od sorte Plavina pripremljen također tradicionalnom metodom. Ovi Degarrini pjenušci, koji su prvi put ovog ljeta izišli na tržište, mogu se naći u boljim restoranima uz more, u Yahting klubovima za nautičare, ali i u većim gradovima na kontinentu. Plasman je, kažu, osiguran i za pjenušce od berbe 2015. koje su lansirali prije 15 dana.

Od stacionara do izletišta

Na početku ovog teksta Mate je obećao da će i pjenušce točiti u preuređenoj bivšoj kasarni, bivše "jna". Početak priče seže i dalje u povjest, jer je sagrađena prije Drugog svjetskog rata i koristila se kao vojni stacionar, kažu nam naši sugovornici. Bivša jugo vojska istu vojarnu koristila je za skladišta, neko vrijeme, navodno, i kao biblioteku. Nakon Domovinskog rata vojarna je dospjela u vlasništvo Hrvatskih cesta Zadarske županije.

- Bivšu vojarnu namjeravamo uzeti u zakup. Uredit je i otvoriti za sve ljubitelje dobrih vina i domaćih delicija, otkriva Mate. Zgrada se nalazi na osami, okružena stoljetnim borovima na više oko 10.000 metara četvornih pripadajućeg terena.

U blizini je i Jezerce, izvorište kojim gospodari zadarski Gradski Vodovod, a budući se vojarna koja postaje vinarija nalazi u vodozaštitnom području tu više neće biti gradnje. Buduća vinarija s bariq salom i kušaonicom, iako uz prometnicu, zapravo je na osami i kao takva pogodna za izletište Zadranima, ali i potencijalno zanimljiva destinacija agencijskim turistima. - U kušaonici ima mjesta za cijeli autobus, govori Mate, a uz vina i pjenušce Degarra tu će se moći kušati i ulja domaćih uljara, sirevi, pršut, riblje delicije i svi bolji proizvodi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva sa šireg zadarskog područja.

Dobra ideja. U svakom slučaju bolje vinarija nego kasarna. I,

što još reći nego otvoriti pjenušac i - nazdraviti!

Pila ga i Madame Pompadour

- Zasad godišnje proizvodimo 800 boca pjenušca. Kod nas još ne postoji navika pijenja pjenušaca, osim u svečanim prigodama. Francuzi svoje šampanjce, recimo, piju svaki dan, kaže Mate. Pila ga je, dodajem, i glasovita Madame Pompadour tvrdeći da uz šampanjac ostaješ uvijek mlad: "To je jedino vino od kojega oči svijetle, a obrazi ne crvene", govorila je Mm Pompadour koja ostaje poznata i po epitafu na njezinom grobu: „Ovdje leži ona koja je 15 godina bila djevica, 20 godina bludnica i 17 godina svodnica.“

Pjenušac na klasičan način

Enologinja Dragana Šulentić nam je u najkraćim crtama pojasnila kako se proizvodi pjenušac na klasičan način:

- Najprije se napravi bazno vino od grožđa koje se ranije bere i ima visoke kiseline, manje alkohola i jače izražene arome. Kad se vino stabilira i izbistri, analizira se, dodaju mu se ponovno kvasci za sekundarnu fermentaciju koja se odvija u boci za pjenušce. Da bi se vino moglo nazvati pješunavo vino klasične metode, ko što su šampanji u Fransuskoj, moraju minimum odležati 6 mjeseci na spomenutom kvascu. U našem slučaju to bude i od 18 do 24 mjeseca. Nakon toga se degožira i sprema za tržište, kaže Dragana Šulentić.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)