Šoša: Financira se sve i svašta, ali ne i vatrogastvo!

Većina jedinica lokalne samouprave u Zadarskoj županiji, svoje dužnosti, vezane za financiranje vatrozaštite vješto izbjegava. Kao razlog, kako pojašnjava Šoša, uvijek je isti – nedostatak novca
Vlada RH zatražila je hitno očitovanje i odaslala posljednje upozorenje hrvatskim županijama, općinama i gradovima koji godinama ignoriraju zakonsku obvezu jer još nemaju vlastiti plan zaštite od požara. Prema prošlogodišnjem izvješću, MUP-a je u inspekcijskom nadzoru utvrdio da čak 32 jedinice lokalne uprave još nisu izradile procjenu ugroženosti i plan zaštite od požara, iako im je to bila zakonska obveza. Situacija se u međuvremenu nije značajnije promijenila, pa Vlada RH već treću godinu zaredom lokalnoj samoupravi šalje istu, upozoravajuću poruku.
– Jedinice lokalne i područne samouprave koje još nisu usvojile plan zaštite od požara, dužne su nadležnom ministarstvu i Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje dostaviti pisano očitovanje o neizvršavanju zakonske obveze, stoji u nedavno donesenom programu aktivnosti kojima Vlada ove godine, ranije nego ikad, poziva sve odgovorne da na vrijeme krenu s pripremama protupožarne sezone.
Shodno tome, glavni vatrogasni zapovjednik i pomoćnik ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje Mladen Jurin, potvrdio je da je riječ o neispunjavanju zakonske, točnije Zakon o zaštiti od požara i Zakon o vatrogastvu, ali i ustavne obveze koja u nekim slučajevima traje više od 16 godina. Prema Jurinu, plan zaštite od požara još uvijek nemaju sve jedinice lokalne samouprave. Iz toga razloga pokušava se preko Vladina programa napraviti pritisak da se svi planovi konačno donesu, odnosno da se zakonska obaveza napokon provede i u djelo.
Unatoč nepoštivanju zakonskih obaveza, kako ističe Jurin, vatrogasna operativa nije ništa lošija u intervencijama. Po svemu sudeći, iza svega se krije pokušaj štednje na području koje najmanje dopušta odgode i kalkuliranje.
Što propisuje Zakon o vatrogastvu?
Kad općina donese plan zaštite od požara, on postaje dokument koji se mora poštovati, a čini mi se da ga neke lokalne jedinice samouprave uporno ne žele provesti, jer bi ih to obvezalo na dodatna ulaganja u vatrogastvo. A upravo je lokalna samouprava po Ustavu dužna skrbiti o zaštiti od požara, nedavno je pojasnio Jurin i dodao da svake godine programom aktivnosti Vlada samo nastoji pojačati protupožarnu zaštitu u vrijeme pojačane opasnosti od vatrene stihije.
Zadarska županija, odnosno njezine jedinice lokalne i područne samouprave, kako nam je pojasnio županijski vatrogasni zapovjednik Željko Šoša, ispunjavanju zakonske obveze koje proizlaze iz Zakona o zaštiti od požara. To znači, kako navodi Šoša, da su sve jedinice lokalne samouprave u Zadarskoj županiji izradile planove za zaštitu od požara te osnovale javne vatrogasne postrojbe odnosno dobrovoljna vatrogasna društva. No, problematična je primjena Zakona o vatrogastvu, točnije njegovih odredbi o financiranju redovne djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi te dobrovoljnih vatrogasnih društava i vatrogasnih zajednica.
Zakon o vatrogastvu je jasan te propisuje da se sredstva za financiranje javnih vatrogasnih postrojbi, dobrovoljnih vatrogasnih društava i vatrogasnih zajednica moraju osigurati u proračuna općina i gradova. U Zadarskoj županiji, vrlo mali broj jedinica lokalne samouprave to doista i čini. Svoje obveze, koje proizlaze iz Zakona o vatrogastvu, vezano za financiranje, u potpunosti ispunjavaju jedino Zadarska županija i Grad Zadar, kaže Željko Šoša, te dodaje kako u Zadarskoj županiji postoje četiri javne vatrogasne postrojbe i 40 dobrovoljnih vatrogasnih društava, čije je financiranje uglavnom problematično.
Postojeći Zakon o vatrogastvu na snazi je od 1. siječnja 2000., dakle već 11 godina. Unatoč dugom vremenskom periodu, njegove odredbe, poglavito one koje se odnose na financiranje, kako ističe Šoša, još nisu zaživjele u praksi. U većini slučajeva, još uvijek su, samo mrtvo slovo na papiru. Gledajući papirologiju i broj javnih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih vatrogasnih društava, Zadarska županija je jako dobro pokrivena jer su jedinice lokalne samouprave „odradile” obveze koje proizlaze iz Zakona o zaštiti od požara. Problemi nastaju, kako pojašnjava Šoša, kad se Zakon o vatrogastvu treba primijeniti u praksi, odnosno izdvojiti novce iz proračunskih sredstava za financiranje vatrogasnih postrojbi i društava.
Edukacija od vrtića
Gradonačelnici i načelnici moraju voditi računa o vatrozaštiti. To je propisano zakonom, njihova zakonska obveza je financiranje vatrogasnih postrojbi i društava. Iznos koji se izdvaja za vatrozaštitu ovisi o visini proračuna općina, gradova i županija. Dakle, nije riječ o fiksnim financijskim izdvajanjima, već su ona određena u postocima, ovisno o visini proračuna, kaže Šoša, te ističe kako čelnici jedinica lokalne samouprave za vatrozaštitu su dužni izdvajati iz proračuna kao što izdvajaju za zdravstvo ili školstvo.
No, pojedine jedinice lokalne samouprave u Zadarskoj županiji, svoje dužnosti, vezane za financiranje vatrozaštite vješto izbjegavaju. Kao razlog, kako pojašnjava Šoša, uvijek je isti – nedostatak novca. Inspekcije koje vode računa o poštivanju Zakona o vatrogastvu, kako ističe Šoša, nisu u sustavu vatrogastva već u Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje, što dodatno otežava nadzor odnosno kontrolu provođenja Zakona o vatrogastvu. Šoša smatra kako bi bilo najučinkovitije da inspekcija postoji unutar sustava vatrogastva jer vatrogasni inspektori najbolje znaju kako stvari funkcioniraju na terenu, odnosno u praksi. Ovako, sankcioniranje nije u domeni vatrogastva jer u sustavu ne postoji nikakvo represivno tijelo. Stoga, vatrogasni sustav u Hrvatskoj, kad je preventiva u pitanju, djeluje prije svega edukativno. Iz toga razloga, kako navodi Šoša, s edukacijom treba krenuti od najranije dječje dobi.
Jedinice lokalne samouprave uglavnom se ne drže Zakona o vatrogastvu. Mi, koji godinama radimo u tom vatrogastvu, najbolje vidimo kako djelomično izbjegavaju svoje obaveze. Financira se sve i svašta, no za vatrozaštitu rijetko se ima novaca. Istovremeno, očekuje se da je vatrogasna operativa na najvišem nivou, ista ona za koju ne žele izdvojiti novac. Važnost vatrozaštite spoznaju nažalost tek kad se dogodi tragedija, kad je za neke stvari prekasno, kaže Šoša, ističući kako bi vatrogasni sustav vjerojatno bolje funkcionirao kad bi postojala mogućnost sankcioniranja unutar vatrogasne službe.
Kako takva mogućnost ne postoji, Šoša navodi kako treba raditi na edukaciji. U tom smislu, Šoša poziva ravnatelje dječjih vrtića i škola, da posjete Javnu vatrogasnu postrojbu Zadar i ostala vatrogasna društva diljem Zadarske županije. Na taj način, djeca se od najranije dobi uče o vatrozaštiti. Informacije koje tada dobiju, bit će im od velike koristi tijekom odrastanja, odnosno cijeloga života.
Svaki požar se u početku može ugasiti čašom vode. Tu činjenicu želimo prenijeti svim generacijama, počevši od najranije, vrtićke dobi. Vatra je opasna, važno je znati to prepoznati. Na otvorenom prostoru vatra se može paliti od 1. studenoga do 1. lipnja, no građani prethodno o svojim namjerama moraju obavijestiti vatrogasnu postrojbu, kako bi bili spremni u slučaju eventualnog širenja vatre, govori Šoša, dodajući kako građani o požaru mogu dojaviti na broj 93, koji će se tijekom godine, zajedno s brojevima 92 i 94, promijeniti u 193 odnosno 192 i 194, po uzoru na žurne službe u Europi.

 KOLIKO TREBA IZDVAJATI?

Željko Šoša, županijski vatrogasni zapovjednik, navodi kako je Zakonom o vatrogastvu, njegovim 45. člankom propisano koliko jedinice lokalne samouprave trebaju izdvajati za financiranje vatrogasnih postrojbi i društava.
Tako u članku 45. stoji da općina, grad ili županija s proračunom do 5.000.000,00 kuna izdvaja 5 posto sredstava iz proračuna, a svakim povećanjem proračunskih sredstava za 1.000.000,00 kuna izdvajanje se smanjuje za 0,1 posto do 25.000.000,00 kuna ukupne vrijednosti proračuna.
Općina, grad ili županija s proračunom od 25.000,000,00 kuna izdvaja 3 posto sredstava iz proračuna, a svakim povećanjem proračunskih sredstava za 2.000.000,00 kuna izdvajanje se smanjuje za 0,1 do 45.000.000,000 kuna ukupne vrijednosti proračuna.
Općina, grad i županija s proračunom od 45.000.000, 00 kuna izdvaja 2 posto sredstava iz proračuna, a svakim povećanjem proračunskih sredstava za 10.000.000,00 kuna izdvajanje se smanjuje za 0,1 posto s tim da smanjenje ne može biti manje od 1 posto ukupnih proračunskih sredstava, općina, grada ili županije, a Grad Zagreb izdvaja 0,35 posto iz proračuna Grada Zagreba.

 OBVEZE I ROKOVI

Vlada je u pripreme za protupožarnu sezonu ove godine krenula ranije nego ikad prije. Za provedbu programa posebnih mjera zaštite od požara ove godine iz Proračuna osigurano 133,6 milijuna kuna. U njemu su precizno utvrđene obveze, ali i rokovi do kada se moraju završiti pripreme i organizacija svih aktera koji će priobalje braniti od požara i pokušati ponoviti odlične rezultate iz 2010. Prema dostupnim podacima, iako je broj požara lani bio u okvirima petogodišnjeg prosjeka, hrvatski su vatrogasci pravodobnim intervencijama zaslužni što je opožarena površina bila manja za čak 75 posto. Prošlog su ljeta zajedno s kanaderima i zračnim traktorima Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva ugasili 1738 požara.