Život preskup i bez prijetećih poskupljenja

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
trgovine_nedjelja_pekara_kruh5
Adam VIDAS
Život je, po sindikalnoj računici, najpovoljniji u Zagrebu, a najskuplji u Puli

Ministar financija Slavko Linić, odgovarajući na pitanja građana na društvenim mrežama Facebook i Twitter, istaknuo je kako će povećanje stope poreza na dodanu vrijednost poduzetnicima donijeti veću konkurentnost te poručio kako viša stopa PDV-a neće dovesti do rasta cijena.

- Sve ono što država dobije od povećanja PDV-a na 25 posto, dvije i pol milijarde kuna, usmjeravat će se ne u proračun nego direktno u gospodarstvo, a ono će to vraćati nepodizanjem cijena - kazao je Linić. Na upit kako će država kontrolirati proizvođače i trgovce da cijene ne dižu, odgovorio je kako je uvjeren da oni, zbog vlastite nelikvidnosti, trebaju partnerski odnos s vjerovnicima, a to su država i banke. "Velik broj poslodavaca ima problema s otplatom dugova i plaćanjem poreza i doprinosa te će trebati razgovarati s državom i bankama. To znači da ćemo razmišljati i što se dogodilo s cijenama", kazao je Linić.

Po hranu u Italiju

Kako je otprije poznato, Vlada ima namjeru uvesti poreznu međustopu na ulja i masti te na dječju hranu. Zašto su baš odabrana ulja i masti, te što se sve smatra dječjom hranom, Linić je odgovorio građanima koji su mu tijekom subote postavljali pitanja preko društvenih mreža. To su, kazao je, "proizvodi koji se koriste svakog dana". Kad je dječja hrana u pitanju, dodao je, on dobro zna što mala djeca jedu, jer ima dvoje unučadi, i nisu u pravu članice udruge B.a.b.e., kazao je, koje su ga napale. Linić je vjerojatno mislio na članice udruge RODA, a ne B.a.b.e., koje su ukazale na činjenicu da je "dječja" hrana, prije svega, kuhana hrana, dakle svo voće i povrće, meso i riba, sve što djeca jedu već od četvrtog, petog ili šestog mjeseca svog života, dok se hrana u staklenkama koristi u najvećem broju slučajeva tek povremeno. Ženama u udrugama je zamjerio što su ga "optužile da je starac koji ne zna što djeca jedu", makar on zna na koju hranu djeca, nakon zdravog dojenja, prelaze, zaključio je. Što će sve ulaziti u kategoriju "dječje hrane", neslužbeno, nisu točno definirali još ni u samoj Vladi, no činjenica je da će snižena stopa PDV-a na hranu u staklenkama pogodovati, mahom, stranim proizvođačima.

Hoće li se pak i svi ostali proizvođači, kao i trgovci, pridržavati partnerstva o kojem govori Linić, vidjet će se nakon podizanja PDV-a za dva postotna poena. Budu li cijene ipak dizali, to znači da će sva hrana i kućne potrepštine poskupjeti za oko 1,6 posto, a da će, posebno onima koji žive blizu granica, šoping u Italiji, ili Sloveniji, opet postati itekako privlačan. Sudeći prema "košarici" koju donosimo, kupovina u Italiji je povoljnija, pogotovo ako se živi u blizini granice, dok će nova stopa PDV-a ovu, našu košaricu, poskupjeti za oko šest kuna. Daleko skuplji šoping u Hrvatskoj posljedica je, prije svega, visokog PDV-a na hranu, koji će kod nas iznositi 25 posto, izuzev nulte stope na kruh i mlijeko, dok se u Italiji sva hrana oporezuje sa četiri do deset posto, u Sloveniji s 8,5 posto PDV-a.

Nova, još viša stopa PDV-a značit će još veći trošak za građane, u to nema sumnje, no puno više se trebamo bojati promjena cijena hrane na svjetskom tržištu, značajno viših od povećanja PDV-a u Hrvatskoj. Značajno su poskupjele osnovne živežne namirnice, između ostalih brašno, šećer i kava, mlijeko i mliječni proizvodi, meso također, kao i ulja i masti, dok nas nova poskupljenja tek očekuju.

Statistika nije zbilja

Život u Hrvatskoj preskup je i bez prijetećih poskupljenja. Potvrđuje to analiza troškova u devet hrvatskih gradova na primjeru četveročlane obitelji. Ona je učiteljica u osnovnoj školi, s neto plaćom od 4.850 kuna, podjednakom svuda u Hrvatskoj. Njezin suprug radi u građevini, i ima plaću od 4.444 kune na mjesec. Roditelji su dvoje mališana - jednog u prvom razredu osnovne škole, drugog u vrtiću, na cjelodnevnom boravku. Žive u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu, Vukovaru, Zadru, Varaždinu, Puli i Dubrovniku. Kako takve službene analize nema, već samo djelomičnih podataka, pokušali smo, uračunavši prosječnu životu košaricu po tim gradovima, koju izrađuju Nezavisni hrvatski sindikati, i dodavši im ostale osnovne troškove takve obitelji, vidjeti u kojem se gradu živi najjeftinije, a u kojem najskuplje. Pod pretpostavkom da ova obitelj nema nikakvog kredita, ni stambenog niti bilo kojeg drugog, svima na kraju mjeseca ostane nešto, no u zbilji to nije tako. Kad se uračuna prosječni trošak podstanarstva od, kažu u NHS-u, 250 eura na mjesec, no u mnogim gradovima i daleko više, ili pak, još gore, stambeni kredit od, recimo, 300 eura na mjesec, što je manji iznos od uobičajenih, na računima se u svim ovim gradovima skupljaju samo minusi. Niti u jednom gradu ovakva si obitelj, i to s dvoje zaposlenih, ne može priuštiti stan na kredit.

Jednom u kino

Nakon što smo u obzir uzeli sindikalnu životnu košaricu, cijenu boravka djeteta u vrtiću, drugog u produženom boravku u školi, a onda i dvije dječje slobodne aktivnosti, život je, po toj računici, najpovoljniji u Zagrebu, a najskuplji u Puli. Rijeka se, u izboru devet gradova, nalazi na šestom, prilično skupom mjestu. Osijek je na drugom, odmah nakon Zagreba, a Vukovar, primjerice, na sedmom. Obračun sindikalne košarice odnosi se na četveročlanu obitelj djece školske dobi, no ne uzima u obzir opremu za školu. Cijene prehrambenih i higijenskih proizvoda prikupljene su u više prodavaonica za svaki grad, pri čemu su odabrane najniže cijene pojedinih proizvoda. Troškovi stanovanja obuhvaćaju prosječne režijske troškove za stan od 60 četvornih metara te troškove obnavljanja kućanskih aparata i namještaja. U ovoj košarici trošak kulture obuhvaćaju samo jedan obiteljski odlazak u kino, redovito čitanje jednog mjesečnog časopisa i svakodnevno čitanje jednog dnevnog lista.

Ukoliko obitelj učiteljice i njezinog supruga, zaposlenog u građevini, u kojoj prosječna plaća iznosi 4.444 kune, zajedno zarađuju, dakle, 9.294 kune na mjesec, i žive u Zagrebu, na prehranu, higijenu, režije, prijevoz, odijevanje i kulturu mjesečno troše 6.535 kuna. Vrtić mlađem djetetu plaćaju 300, a produženi boravak starijeg djeteta u školi, s uključenom prehranom, 450 kuna. Plaćaju li još dvije slobodne aktivnosti djeci, otprilike 300 kuna ukupno, što je i manja cijena od uobičajenih, ostane im 1.709 kuna. Divota, ukoliko ne plaćaju još i podstanarstvo ili kredit za stan. Da su kupili stan od 60 četvornih metara na kredit dug 30 godina uz kamatu od 6,5 posto, po prosječnoj zagrebačkoj cijeni od 1.941 eura za kvadrat, mjesečna rata od 739 eura zagrebački bi, najjeftiniji život, značajno poskupjela u odnosu na druge gradove, osim Splita i Dubrovnika, u kojima su prosječne cijene stanova i veće. No pod pretpostavkom da ratu, koju smo "zaračunali" jednako obiteljima u svim ostalim gradovima, plaćaju 300 eura, zagrebačka obitelj svakog mjeseca stvara sve veći minus.

Sve veći minus

Kad četveročlana obitelj naše učiteljice i građevinca plati hranu, režije, odjeću i obuću, prijevoz i ostalo, ostane "kraća" za 6.817 kuna. Plati li još 450 kuna produženi boravak, 650 kuna vrtić i 300 kuna slobodne aktivnosti djece, ostaje joj na računu, bez ikakvog kredita, 1.077 kuna. Ima li kredit od 300 eura na mjesec, minus će joj se svakog mjeseca povećati, što znači da si ni toliki, manji stambeni kredit, ovakva, prosječna obitelj, ne može priuštiti. Da su kupili 60 četvornih metara stana u Rijeci po prosječnoj cijeni od 1.570 eura za kvadrat, rata bi im na 30 godina uz kamatu od 6,5 posto iznosila 595 eura, što znači da bi njihov minus bio i daleko veći.

Pulska košarica četveročlane obitelji iznosi 7.179 kuna, i najskuplja je u Hrvatskoj, dok su vrtić i boravak u školi, zajedno, za 85 posto skuplji od najjeftinijih, zagrebačkih. Nakon što pulska učiteljica i njezin suprug "pokriju" košaricu, plate 650 kuna vrtić i 750 kuna boravak te 300 kuna aktivnosti, ostat će im svega 415 kuna. Imaju li stambeni kredit od "samo" 300 eura, imat će i, za početak, minus od čak 1.847 kuna, koji će se stalno povećavati.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno