Pobjednicima natječaja uručene nagrade “Petar Zoranić”

Nakon objavljivanja imena pobjednika natječaja za kratku priču “Petar Zoranić” te izlaska iz tiska zbornika “Trenutak proze” danas je u Maloj dvorani Hrvatskog narodnog kazališta Zadar priređeno proglašenje pobjednika te predstavljanje zbornika, u nakladi izdavačke kuće Znanje. U Maloj dvorani HNK okupio se veliki dio sudionika Natječaja, predstavnici gradskih i županijskih vlasti, osobe iz kulturnog života, kao i kolege novinari.
Proslava je otvorena recitacijom “Perivoja od slave” Gabrijele Maštruko, a potom je riječ uzeo mr. sc. Goran Bujić, urednik Donata, priloga Zadarskog lista za kulturu, umjetnost i obrazovanje, u kojem je od prosinca 2008. do prosinca 2009. kroz Natječaj za kratku priču objelodanjeno 55 priča, što zadarskih, što pisaca iz svih drugih krajeva Hrvatske.
Maričić: Prepoznali smo važnost akcije
U ime Zadarskog lista okupljene je pozdravio direktor Damir Maričić.
– Gotovo sam cijeli život vezan uz pisanu riječ, međutim moram priznati kako imam tremu, jer nisam naviknut govoriti pred ovako važnim skupom, kazao je Maričić potom pozdravivši predstavnike gradskih i županijskih vlasti, kao i dijecezanskog upravitelja don Milivoja Bolobanića. Zahvalio je nakladniku Znanje koje je, kao i Zadarski list, kako je kazao Maričić, prepoznao važnost akcije. Maričić je zahvalio i Ratku Petriću koji je izradio crteže za pobjednike Natječaja. Direktor Zadarskog lista istaknuo je kako je Natječaj, kao i Zbornik hommage pisanoj riječi.
– Mi danas u medijima nažalost kreiramo jedno pomodarstvo da slavimo ljude i djela koji to nisu zaslužili, kazao je Maričić napomenuvši kako je Zadarski list jedan od rijetkih koji je zadržao kulturni prilog.  Istaknuo je kako je današnji događaj prilika da i mi novinari odamo naklon.
– Shvaćamo ovo danas kao zahvalnost vama koji častite ovu riječ, kazao je Maričić.
Bujić: Htio sam dati priliku zadarskim autorima
Goran Bujić je istaknuo kako se i prije ovog Natječaja u Donatu pokušalo objavljivati neke uratke pod egidom prvotisak.
– Kad su počele pristizati priče broj je bio popriličan. Htio sam dati priliku zadarskim autorima te smo objelodanili neke kvalitetne radove, kazao je Bujić.
Okupljenima se potom obratio Luka Perić, glavni urednik Zadarskog lista, govoreći upravo o novini kao mjestu u kojem su objavljene priče. Istaknuo je kako se Zadar često doživljava kao grad sporta, prirodnih ljepota, no istina je upravo kako je Zadar grad s velikom tradicijom kulturnog, intelektualnog, a u posljednje vrijeme i sveučilišnog života. O tome svjedoče, nastavio je, brojni nalazi u muzejima, književni radovi koji su nam ostali i bogata novinska tradicija.
– Istaknuo bih ovdje samo činjenicu da nagrada nosi ime pisca prvog hrvatskog romana te da u Zadru djeluje najstarija novina pisana na hrvatskom jeziku. Zadarski list nastavljač je te tradicije. Od početka izlaženja veliku pozornost posvećuje kulturnim događajima, shvaćajući ih u najširem smislu, pišući podjednako o visokoj umjetnosti i stvaralaštvu učenika u školama. Znamo da bavljenje kulturom nije popularno, odnosno ‘in’, da ne donosi profit, ali smatram kako bi bez takvih tema i preokupacija Zadarski list imao daleko manju društvenu ulogu nego je danas ima. U godinama kada je u novinarstvu i temama koje prati došlo do velikog zaokreta, nakon što su mnogi veći dnevni listovi ukinuli tjedne kulturne priloge, a kulturu pozicionirali između rubrika lifestyle i kuharica, Zadarski list i dalje čuva svoje kulturne stranice, kako i tjedni prilog Donat u kojem su priče objavljivane, kazao je Perić preporučivši, kao čitatelj priča od prvog broja, i kao čitatelj koji je imao privilegij već prelistati knjigu, da se knjigu ne lista kao novinu, da se ne žuri.
Bilosnić: Neki novi zadarski književni krug
Na sam Natječaj, kao i prilog Donat osvrnuo se i Tomislav Marijan Bilosnić, predsjednik Povjerenstva Nagrade za kratku priču “Petar Zoranić”.
– Zadarski list utemeljen i pokrenut, iz razloga šutnje hrvatskih medija o onome što se događalo u srcu grada staroga više od 3000 godina, u presudnim danima Domovinskog rata, za Zadar i domovinu, u godini pisca prvog hrvatskog romana, ali i u doba kada se ukidaju stranice kulture u novinama, pokrenuo je Natječaj za kratku priču. I nije samodopadno cijeli ovaj projekt okrenuo lokalnim okvirima, već ga bez bilo kakve patetike, široka srca i s ljubavlju, zoranićevski okrenuo cijeloj bašćini čineći ga tako značajnim za hrvatski kulturni i književni obzor. Slijedeći Zoranića Zadarski je list, odnosno njegov prilog za kulturu Donat otvorio svoje stranice proznim autorima bez obzira na njihovu poetiku. Tako ćemo ovdje naći priče koje se grade isključivo od beletrističkog gradiva, preko priča koje ne prežu od unošenja putopisnih pa i političkih i ideoloških natruha, do priča koje u sebi nose suvremene elemente novinarskog jezika ili onih priča koje se iscrpljuju na osobnim mukama ili radostima. Dakle, baš onako kako je pisao Zoranić, ostajući suvremen do današnjih dana, iako mu i nisu baš naklonjeni, kao što to nisu bili ni dani  kada je pisao, kazao je Bilosnić o Natječaju Zadarskog lista, izrazivši nadu kako bi upravo ovaj natječaj mogao pokrenuti neki novi zadarski književni krug.
U ime nakladničke kuće Znanje nekoliko prigodnih riječi kazao je Zvonimir Čimić, direktor sektora proizvodnje zahvalivši Zadarskom listu što su mogli sudjelovati u ovom projektu.
Bauer: Perspektiva za neku svjetliju budućnost
Damir Spokojić, urednik u Znanju istaknuo je bogatu tradiciju ove nakladničke kuće. Čestitao je Zadarskom listu kazavši kako treba imati hrabrosti i malo ludosti u ovim vremenima, kad se gotovo izbacila kultura iz dnevnih novina, pokrenuti jedan ovakav projekt.
Jakša Fiamengo istaknuo je kako je u zborniku sabrano nešto što je recentna proza danas.
– Vidio sam bogatstvo svega, prije svega bogatstvo jezika. Drago mi je da smo se sabrali tu kao jedna obitelj, oko nečega što je jako važno. Okupili smo se u ovom podlistku koji se ne zove slučajno Donat, oko ovog natječaja koji se ne zove slučajno Zoranić. Dobro je da se ovo dogodilo, kazao je Fiamengo.
Lidija Dujić čestitala je Nives Gajdobranski, idejnoj pokretačici projekta i Zadarskom listu, na decentralizaciji hrvatske prozne scene.
– Dobili smo prozu širokog stilskog spektra. Obično se kaže da žiri nije imao lak zadatak. Zadatak je bio lagan jer smo imali iz čega birati, kazala je među ostalim Dujić, poželjevši da se projekt nastavi.
U ime laureata okupljenima se obratio Ludvig Bauer istaknuvši kako je poziv pisca usamljenički jer on stvara svoje djelo obično za računalom ili s olovkom.
– Pisanjem počinje komunikacija, a završava u svijesti čitatelja. Ovakva nagrada je nekakav pouzdan znak da se ta komunikacija dogodila. Ovaj natječaj nam otvara perspektivu za neku svjetliju budućnost, kazao je Bauer.

 NAGRADE

Od samog početka Natječaja postojala je ideja o tome da Ratko Petrić izradi kipiće, odnosno u konačnici crteže Petra Zoranića. Uz crteže nagrađeni su danas dobili još nekoliko poklona. Svaki od tri nagrađena autora dobio je plakete, vrećicu s knjigama od strane nakladnika Znanje te novčani iznos koji je osigurao Zadarski list. Prvonagrađenom Ludwigu Baueru nagradu je uručio direktor Zadarskog lista Damir Maričić, drugonagrađenom Igoru Eškinji nagradu je uručio Zvonimir Čimić, direktor sektora proizvodnje Znanja, dok je trećenagrađenoj Ireni Lukšić nagradu uručio glavni urednik Zadarskog lista Luka Perić. Prije svake dodjele dio iz nagrađene priče pročitala je Gabrijela Maštruko. (A. R.)

 NAGRAĐENI

Ludwig Bauer, autor prvonagrađene kratke priče “Topla ljudska priča”:
– Ja sam, kao i veliki dio ljudi koji su svoje priče u sklopu natječaja Zadarskog lista objavili, pozvan od strane Nives Gajdobranski da u njemu sudjelujem. Naravno, prvim sam mjestom i više nego zadovoljan. Shvaćam to kao veliku čast i golemo priznanje. Nadam se da će se ova vrijedna inicijativa Zadarskog lista nastaviti, a knjiga, mislim da je to svima jasno, uistinu predstavlja jedan vrijedan trenutak hrvatske proze. Što se tiče ostalih radova pristiglih na natječaj, moram kazati da priče profesionalnih pisaca odskaču od ostatka. Stvar je u prvom redu u tome što je istinska pismenost, nažalost, vrlo slabo raširena. Svi su profesionalci napisali dobre priče. To što je moja proglašena najboljom, to je – slučajnost!
Igor Eškinja, zadarski književnik, autor drugonagrađene priče “Duša iz purgatorija”:
– Počašćen sam biti među ovako slavnim imenima. Ideja o natječaju za kratku priču, pa onda i ideja da se sve objavljene priče izdaju kao knjiga su fenomenalne. Današnje događanje, kao što su brojni prije mene spomenuli, ima tako veliko značenje baš zbog toga što su kultura, pa u skladu s time i pisana riječ bačene na margine našeg društva. Natječaj i objavljivanje knjige, kao i neka slična događanja u našem gradu, a tu u prvom redu mislim na književni krug „ZaPis” i ono što se oko njega u posljednje vrijeme događa, iskreni su poticaj i signal onima koji još uvijek vole književnost i pisanu riječ.
Irena Lukšić, autorica trećenagrađene priče “Noćne jabuke”:
– Naravno, vrlo sam sretna i zadovoljna nagradom, kao i svime što je oko natječaja Zadarskog lista za najbolju novinsku kratku priču na kraju nastalo. To, prije svega, pokazuje kako književnost zaslužuje pažnju, kako kultura ima smisla i da ljudi za objema itekako imaju potrebu. Posebno sam radosna što se sve ovo događa u Zadru. Naime, upravo je ovaj grad u civilizacijskom smislu često bio ispred ostalih. Što se tiče objavljivanih priča neke sam s užitkom pročitala i među njima ima djela uistinu visoke kvalitete. Mislim da svakako valja istaknuti kako je ovaj natječaj, između ostalog, vratio dignitet žanru kratke priče. (N. M.)

 U DONOŠENJU ODLUKE NIJE BILO USUGLAŠAVANJA ILI NADGLAŠAVANJA

Povjerenstvo za nagradu za kratku priču Petar Zoranić djelovalo je u sastavu: Tomislav Marijan Bilosnić, predsjednik, Tonko Maroević, Jakša Fiamengo, dr. sc. Lidija Dujić i dr. sc. Stjepan Malović. O tijeku i načinu ocjenjivanja danas je izvijestio Tomislav Marijan Bilosnić, napomenuvši kako je Povjerenstvo radilo međusobno neovisno, tako što je svaki član povjerenstva sastavio svoju listu od pet najboljih priča po osobnom uvjerenju, rangirajući ih od prve do pete priče, da bi priče po tom redu bile i bodovane od najviše 25 do najmanje 5 bodova. Svih pet bodovnih lista svakoga člana povjerenstva međusobno su sravnjene tako da su bodovi izdvojenih priča zbrojeni.
– Dakle, u donošenju ove nagrade nije bilo usuglašavanja ili nadglašavanja, još manje međusobnog uvjeravanja. Neka to bude na radost nagrađenima, ali i onima koji su to mogli biti, ali nisu. Zanimljivo je ovdje spomenuti i činjenicu kako su svi članovi prosudbenog povjerenstva imali različitu listu favorita, tako da je zbroj bodova svakog člana ponaosob doveo do konačnih pobjednika, kazao je Bilosnić. (A. R.)

 PREPOZNAJEMO VELIKI POTENCIJAL AUTORA

Davor Uskoković, glavni urednik nakladničkog odsjeka izdavačke kuće Znanje:
– Prepoznali smo i podržali inicijativu Zadarskog lista kao jedan vrlo kvalitetan projekt. On nam je dao jednu zanimljivu panoramu današnjeg, parafrazirat ću naslov knjige, „proznog trenutka” u našoj zemlji. Naravno, nije riječ o antologijskom izdanju, ali uz današnje laureate svakako ima još desetak vrlo kvalitetnih radova. Neki su nam od njih vrlo zanimljivi i prepoznajemo u njima velik potencijal. Riječ je o manje poznatim autorima za koje se nadam da ćemo ih u budućnosti znati kao autore izdavačke kuće Znanje. (N. M.)