Za Adriju, Gortan, SAS-Strojogradnju i Tankerkomerc posljednji izlaz državna pomoć?!

Gradonačelnik Zadra dr. Zvonimir Vrančić, kao i predsjednik HGK-Gospodarske komore Zadar Dario Jurin, na susretima s predsjednikom Josipovićem, a potom i ministrom Gordanom Marasom, dali su naslutiti traženje državne pomoći za spas dijela zadarskih tvrtki

Gospodarska komora i Grad Zadar, svi ovdašnji subjekti gospodarskog i javnog života tražit će od države pomoć i spas za tvrtke – Adriju, Gortan, SAS-Strojogradnju i Tankerkomerc, a možda i još neke.
Nitko to nije otvoreno kazao, barem ne na javnoj sceni, ali je iz posljednjih izlaganja ovdašnjih političkih i gospodarskih predstavnika na susretima s ministrom Gordanom Marasom, kao i prethodno s predsjednikom RH Ivom Josipovićem, to jasno. Nisu se, osim marginalno ili indirektno, spominjali nazivi tvrtki, ali iz javno znanih podataka u Zadarskoj županiji ovog trenutka može se s velikom preciznošću kazati da je u najmanju ruku riječ o navedenim tvrtkama. Naime, sve su one u kritičnom – predstečajnom stanju, a predstavljaju firme koje angažiraju značajan dio radne snage. Okvirno i uz sezone ili angažirane kooperante možemo govoriti o ugrozi oko 1.000 radnih mjesta.
U realnom sektoru gospodarstva to bi za ionako dezindustrijalizirani i uvelike posrnuli gospodarski Zadar bio koban udarac.
Vrančićev i Jurinov apel
– Zbog opasnosti od propasti dijela značajnih ovdašnjih tvrtki bilo bi dobro da nam osigurate sastanak u ministarstvu i pomognete u iznalaženju rješenja, jer je riječ o vrlo složenim prilikama koje mogu imati trajnu štetu, a riječ je o četiri, pet velikih ovdašnjih poduzeća, riječi su kojima se, ne krijući zabrinutost, gradonačelnik Zadra dr. Zvonimir Vrančić u svom izlaganju obratio ministru Marasu za njegovog posjeta Zadru. O sličnim se problemima razgovaralo i s predsjednikom Josipovićem.
Gradonačelnik Vrančić nije objašnjavao detalje, osim što je kazao kako bi nestanak nekoliko tvrtki koje su do sada izdržavale krizu, ali su došle do “ruba”, značio veliki udarac Zadru u smislu broja zaposlenih, punjenja gradskog, državnog i svih drugih proračuna, kao i gospodarske mu stvarnosti i perspektiva.
– Nije na meni i nije korektno da sada iznosim konkretna imena tvrtki, ali svijest o stanju nekih nama važnih gospodarskih subjekata tjera nas na traženje rješenja, kazao nam je Vrančić.
Dario Jurin, također, je dao slutnju iste opasnosti izbjegavajući imena tvrtki, posebno uz spominjanje nečeg što Zadru do sada “služi na čast”, ali postaje upitno:
– Istina je da je iz svih pokazatelja vidljivo da padaju prihodi, rashodi manje, da su gubici iznad dobitaka, da raste nelikvidnost, investicije su na katastrofalnoj razini…, ali je nezaposlenost čak i blago smanjena. Naši su poduzetnici očito crpili zadnje rezerve izbjegavajući otkaze. No, stanje se dramatično komplicira i to je moguće održati svega kratko vrijeme. Svi pokazatelji upozoravaju da smo za mjesec, dva pred katastrofom u dijelu tvrtki.
Priželjkuju Diokijev model
Ovakvu situaciju potvrđuje i tajnik Komore Denis Ikić.
– Model primijenjen na Dioki je onaj kojim će vjerojatno trebati spašavati dio ovdašnjih tvrtki. Kada to kažem, mislim na tvrtke koje imaju argumente za opstanak, ali su im sadašnja dugovanja prema državi i drugim subjektima te posebice bankama, takva da bez takvog manevra tvrtkama prijeti propast.
Uglavnom u Komori, a kako vidimo i političkim strukturama Zadra razmišljanje ide da se državu “privoli” da za svoja dugovanja preuzme vlasničke udjele u tvrtkama te da u istom pravcu djeluje na banke – vjerovnike. Za takvo što nužno je kooperativno pristajanje vlasnika, jer su sve navedene tvrtke privatne.
Manje, više je jasno da za ove tvrtke iz tekućeg poslovanja, ako se ne dogodi čudo, ne mogu opstati odnosno vratiti dugove državi, a pogotovo ne bankama. Dakle, “Diokijev model” značio bi mogućnost spasa uz smanjenje apetita države i banaka.
Akcija je očito krenula. Hoće li država prihvatiti da su ove Zadarske nevolje dovoljno velike da im se posveti pažnja, ili su državi beznačajne, makar bi Zadar ostavile izranjavanim i u agoniji?
 

 ADRIA

Adria Zadar tvrtka je čiji su problemi, prezaduženost, neisplate plaće, dugovanja po doprinosima za radnike/ce, hipoteke banaka, probleme s Podravkom, propadanje… jasni svima u Zadru i Hrvatskoj. Istovremeno je to najveća riboprerađivačka tvrtka na Mediteranu, sposobna preraditi do 80 posto cijelog hrvatskog ulova. Njenim gubitkom gubi se 400-tinjak radnih mjesta direktno i stotine ribara ostavlja bez tržišta, a Zadar gubi jedan od rijetkih primata u Hrvatskoj. Adria je druga proizvodna tvrtka u županiji i peta tvrtka po zaposlenosti, izvozno orijentirana.

 GORTAN

Gortan je nedavno odgodio prosvjed radnika obećanjem isplata plaća – za prosinac. Jasno je da su dugovanja i nelikvidnost ogromni. Istovremeno je jasno da je Gortan kroz više od desetljeća bio izrastao u nosivu ovdašnju građevinsku tvrtku, a megaprojekt TIZ-a slovio za simbol “graditeljskog Zadra”. Nadomak 160 radnika, te ogroman broj angažiranih kooperanata (kad rade), vrijedan je radni resurs Zadarske županije. Zastoj u gradnji, a posebice zastoj u prodaji stanova jasan je svima.

 TANKERKOMERC

Tankerkomerc je predstavljao jednu od stabilnih okosnica Zadra s nizom djelatnosti i oko 400 zaposlenih nekad. I sada je, nadomak 200 zaposlenih, 15. ovdašnja tvrtka po broju radnika. Već je sasjekao dio djelatnosti, nešto i prodao (tune, centar za ribu), ali još uvijek raspolaže iznimnim resursima, od terminala za tekuće terete, marine… Agonija tvrtke koja je godinama isplaćivala dividende i slovila za ovdašnji brand, traje dulje od tri godine.

 SAS-STROJOGRADNJA

SAS Strojogradnja u kurentnom vremenu bila je nositelj najsofisticiranijeg dijela ovdašnje proizvodnje – specijalnih alatnih strojeva koji su dospjeli do gotovo svih dijelova Europe, u srce automobilske industrije, iako je slavu stekao prije svega na bivšem tržištu Sovjetskog saveza, no preživio je njegov nestanak. Svojevremeno ponos i najuspješnija tvrtka bivše države, navodno je i od države uskraćena za dio iz davnog vremena naplaćenog kliringa s ruskog tržišta, ali utrošenog drugdje. Kako je njen predstavnik na skupu s Marasom kazao, blokirana je jer je iz socijalnih razloga radnicima na čekanju, zbog izostanka posla, isplaćivala umanjene plaće. Sada joj je sjela država jer nisu platili doprinose (spomenuo je i zateznu kamatu od 17 posto!).