Obnova nije ni završila, a računi za struju već im manji za stotinjak kuna

Slika korisnika valentinam
Stanari zgrade u Ulici dr. Franje Tuđmana probijaju led
Za svojih 40 posto troškova stanari su uzeli kredit na 10 godina u Kent banci. Rata im je 260-270 kuna mjesečno, a tu uštedu očekuju na energentima, što znači da bi trebali biti na nuli te nakon što otplate kredit u plusu
Vedran SITNICA
Zgrada u Tuđmanovoj ulici pored City Gallerije pred završetkom je energetske obnove

Pedesetak godina stara dama na adresi Franje Tuđmana 11, 13 i 15, za nešto manje od tjedan dana pokazat će konačni rezultat tretmana pomlađivanja. Ovo je, naime, jedna od desetak zadarskih zgrada koja je prošla na petom natječaju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) za energetsku obnovu. Vrijednost prijavljenih troškova iznosi 1.951.497,81 kn, od čega su bespovratna sredstva 1.129.612,50 odnosno 61,23 posto, a nakon obnove iz energetskog razreda E prijeći će u energetski razred C. Upravo to je stanarima bio jedan od najvećih poticaja da se ohrabre i sa svojim stambenim upraviteljem, tvrtkom Nova suha, krenu u ovaj pothvat.

Sramežljivih desetak

- S osam centimetara mineralne vune na fasadi i 14 centimetara na krovu, koliko ima ovdje, svaka zgrada građena 60-ih ili 70-ih godina prošlog stoljeća zadovoljit će uštedu energije veću od 50 posto. Minimalni zahvat na koji se u okviru energetske obnove mora ići je obnova krova i fasade, a po želji stanara sufinancira se i stolarija, pojašnjava Miloš Radulović, direktor Nove suhe i predstavnik projektanta, tvrtke N.E.K. d.o.o. koja je do sada uspješno dobila sredstva za tridesetak projekata energetske obnove vrijednih 43.964.307,84 kn u Zagrebu, Rijeci i Zadru te ima višegodišnje iskustvo za projektiranje zgrada energetske obnove.

Stambeno gospodarstvo Nova suha trenutačno u Zadru u obnovi ima dvije višestambene zgrade, uz spomenutu, tu je i zgrada na adresi Ljudevita Posavskog 8 a, b, c i d, ukupno sedam ulaza kvadrature 7000 kvadrata. Iako je do sada objavljeno nekoliko natječaja, ovaj peti, ujedno je i prvi na kojem su zgrade iz Zadra i to sramežljivih desetak. Usporedbe radi, jedna Rijeka ima u obnovi 150 zgrada, s tim da je već obnovila 200-injak. Iako je uspoređivati nezahvalno, činjenica je da je vrijeme da se Zadar probudi i iskoristi novac koji mu je na dohvat ruke.

Već ostvaruju uštede

- U Zadru nam je, iskreno, bilo jako teško krenuti u energetsku obnovu, ljudi su bili dosta skeptični, čuli su da to postoji, ali nisu fizički vidjeli rezultate. Zgrade su relativno loše održavane i samo je energetska obnova rješenje za uštedu energije, kompletnu adaptaciju zgrade i rješavanje krucijalnih problema koje imaju stanari, uvjeren je Radulović.

Njegove riječi najbolje može potvrditi Igor Haberle, predstavnik suvlasnika u zgradi na adresi Franje Tuđmana.

- Čovjek ne može vjerovati dok to ne doživi. Ova zgrada je i inače dobro izolirana, ali čim je stavljena vuna, čak i bez krova, temperatura u stanu povećala mi se za dva stupnja. Već na zadnjem računu za struju osjetio sam smanjenje od stotinjak kuna, a najveće učinke osjete ljudi koji su na petom katu. Susjed koji prije nije mogao popiti kavu sa suprugom ako ne naloži peć trenutačno ne grije, a čuli smo da će se proces hlađenja i grijanja staze kako odmiče vrijeme bolje osjetiti nego sada, pogotovo ljeti kod hlađenja, dodao je Haberle. Za svojih 40 posto troškova stanari su uzeli kredit na 10 godina u Kent banci. Rata im je 260-270 kuna mjesečno, a tu uštedu očekuju na energentima, što znači da bi trebali biti na nuli te nakon što otplate kredit u plusu. Također, ovakva detaljna obnova podiže značajno i cijenu kvadrata njihovog stana. U velikim zgradama s više stanara rata kredita može biti značajno manja, svega stotinjak kuna.

Pitanje uštede i sigurnosti

Dogovor svih stanara nije bio jednostavan posao, da je bilo natezanja, bilo je, kaže Haberle.

Inače, stanari ove zgrade krov su "krpali" više puta, a Haberle kaže kako je za njih ova obnova bila i pitanje sigurnosti jer su od vode i starosti počeli pucati zidovi, a fasada se napuhala. Više nitko nije želio parkirati ispod zgrade zbog opasnosti od pada betonskih dijelova, dok su zbog svega bili ugroženi i prolaznici, kao i djeca koja su se tu igrala.

Raduloviću je žao što u Zadru na obnovu nije prijavljeno više zgrada te on podržava svakog upravitelja koji se odvažio javiti na natječaj. Nakon što se vide njihovi rezultati, njegova su očekivanja da će se na idući natječaj prijaviti barem 50 zgrada.

- Strah od energetske obnove nije bio opravdan. Govorim sa strane upravitelja, te podržavam sve upravitelje u Zadru koji su išli u energetsku obnovu jer to i jest prvenstveno stvar upravitelja koji moraju 'povući' stanare za njihovo dobro, kaže Radulović koji, na temelju svog iskustva, svima koji se žele prijaviti savjetuje da ne čekaju da se otvori sljedeći natječaj, jer ako budu to čekali neće napraviti ništa.

Suradnja upravitelja ključna

- To je nekakvo razdoblje od tri mjeseca koje je prekratko da se pripremi sva dokumentacija za Fond. Mi, kao Nova suha, danas pripremamo zgrade, pripadajuću dokumentaciju, a ključ je projektna dokumentacija koju treba napraviti čim prije, za fond koji će tek biti. Hoće li on biti krajem 2018. ili u 2019. to je manje bitno, bitno je da će natječaja biti. Jako veliki problemi nastaju ako se dokumentacija radi navrat-nanos u tom kratkom roku jer poslije nema ispravka, naglasio je Radulović koji je svoja iskustva spreman podijeliti sa svim upraviteljima koji se žele krenuti u postupak.

- Nijednog upravitelja ne doživljavam kao konkurenciju, međusobna suradnja upravitelja ključni je segment koliko će grad Zadar ostvariti zgrada na energetskoj obnovi. Ako zgrada ima tri ulaza i tri različita upravitelja, to ne bi trebao biti problem jer ako stanari žele na Fond mora biti samo jedan prijavitelj, bilo koji od ta tri upravitelja, ostala dvojica daju suglasnost trećem i ide se u posao, s tim da i dalje svatko zadržava svoj ulaz, nitko ne prelazi kod nikoga, pojašnjava direktor Nove suhe.

Od kad se njihova zgrada počela raditi, Igor Haberle kaže da su ga kontaktirala već dva predstavnika suvlasnika zgrada u Zadru koji su željeli čuti njegova iskustva jer i sami žele krenuti u obnovu.

Od želje do energetske obnove

Prvi korak zgrade prema energetskoj obnovi je odluka stanara da žele ići na Fond, a za to je potrebna suglasnost više od 50 posto stanara. Drugi korak je analiza zgrade, ispunjava li uvjete Fonda, pregledava se bazna dokumentacija, pripremaju akti o legalnosti. Potom se kreće u odabir projektanta, a ključ svega je dobar projekt. Već tad stanari okvirno znaju koliki će im biti trošak radova. Zatim se čeka otvaranje natječaja, u međuvremenu može se otići u banku da otprilike procijeni troškove kredita za 40 posto koje sufinanciraju stanari. Nakon apliciranja na natječaj i prolaska prijave, slijedi potpisivanje ugovora s Fondom, odabir izvođača radova, predavanje papira za kredit i iza toga kreću radovi. Oni se od strane Fonda kontoliraju po građevinskim fazama.

- Najbitnije je zapravo krenuti na vrijeme s prikupljanjem dokumentacije. Nema improvizacije, pravila su vrlo jasna i treba ih se pridržavati, zaključio je Radulović.

Garancija na zgradu pet godina

S obzirom na starost zgrada u Zadru, većina ih je u lošem stanju, a mnogim materijalima rok trajanja odavno je istekao. Kompletna obnova teška je milijune i ako je stanari ne riješe kroz energetsku obnovu, kroz koju država poklanja 60-ak posto iznosa, teško da će sami moći uložiti tolika sredstva.

- Nakon obnove zgrada je pod garancijom pet godina, deset godina na njoj stanar ne treba ništa raditi, jer postoje izvođači, jamstva, ostaje im jedino redovno održavanje zgrade, zaključuje Miloš Radulović koji je pozvao kolege upravitelje, ali i predstavnike stanara da se raspitaju, dođu vidjeti na konkretnom primjeru kako obnova funkcionira i na koncu se i sami uključe.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 3.5 (2 glasova)