Prof. dr. sc. Boris Dželalija: "Nadam se povlačenju epidemije krajem travnja"

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Ugledni zadarski infektolog, o borbi s koronavirusom i postupnom jenjavanju širenja zaraze
Autor: 
Za očekivati je da će epidemija trajati najmanje osam do 12 tjedana, možda i dulje, ali znatno blaže jačine. Epidemija je u nas započela krajem veljače i nadam se da će oko Uskrsa, znači sredinom travnja postupno jenjavati i povući se krajem travnja. Pojava sporadičnih slučajeva bolesti moguća je i tijekom svibnja, a manje vjerojatno tijekom lipnja ili kasnije, mišljenja je dr. Dželalija
Zadarski list/Arhiva
Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uručila je početkom veljače ove godine, odlikovanje prof. dr. sc. Borisu Dželaliji

Prof. dr. sc. Boris Dželalija, nedavno je odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića, za osobite zasluge u humanitarnom djelovanju tijekom Domovinskog rata te za znanstveni rad i medicinska istraživanja na području biomedicine i infektologije. No, to je samo jedno u nizu priznanja ovom vrhunskom čovjeku i liječniku koji je nakon višegodišnjeg rada u zadarskoj Općoj bolnici kao voditelj Infektološkog odjela, sada redoviti profesor na Odjelu za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru. Ali, jedanput tjedno dr. Dželalija na raspolaganju je pacijentima u bolnici, a zajedno s kolegom i umirovljenim liječnikom Mirom Morovićem, stavio se na raspolaganje Stožeru civilne zaštite Zadarske županije kako bi svojim neprocijenjivim znanjem i iskustvom pomogao da svi zajedno pobijedimo pandemiju koronavirusa. Zbog svega toga dr. Dželalija je naš sugovornik s povodom.

Rat s mikroorganizmom

S obzirom na to da se situacija s brojem zaraženih i oboljelih mijenja praktički iz sata u sat - to je vrlo nezahvalno komentirati, ali čini mi se kako je sveopći dojam građana u Hrvatskoj da se barem do sada, jako dobro nosimo s cijelom situacijom. Koje je Vaše mišljenje u prvom redu kao liječnika i vrhunskog stručnjaka - infektologa?
Upravo ovako formuliran upit zorno ocrtava neizvjesnu stvarnost u okolnostima u kojima se događa ova COVID-19 epidemija u nas u Hrvatskoj, a tako i pandemija u svijetu. Zaista, svi se dobro nosimo s teretom ove ružne nevolje, kako zdravstveni djelatnici svojim radom tako i građani svojom poslušnoću u pridržavanju uputa. Svima nam je jasno da tako moramo iako, nije nam lako.
Naravno, uvijek ima izuzetaka u i »svakom žitu kukolja«, ali prema onome što možemo vidjeti, čuti, pa i doživjeti iz osobnog iskustva - građani su doista jako disciplinirani. Slažete li se s ovom ocjenom?
U potpunosti se slažem s Vašom ocjenom. Zapravo, svi smo shvatili, narod je shvatio, da u ovom teškom ratu s mikroorganizmom, konkretno s virusom SARS-CoV-2, poraz nije opcija. Zajedništvo i odgovornost vode nas u pobjedu, vode nas u manje gubitke i u manju štetu.
Nedavno sam pročitala mišljenje liječnika psihijatrijske struke kako se mala zemlja poput naše prilično uspješno nosi s ovom krizom i među ostalim zbog teškog i bolnog iskustva Domovinskog rata. Što mislite ima li to veze i sa spremnošću liječnika da brzo, odlučno i superiorno reagiraju?
Liječnicima je i u Domovinskom ratu odmah bilo jasno da poraz nije opcija. Naravno, ratno iskustvo i ostvarena sloboda, poticaj su svim liječnicima, medicinskim sestrama i svim drugim zdravstvenim djelatnicima za ne samo neizostavno sudjelovati u kontroli i prevenciji COVID-19 epidemije, nego i živjeti i preživjeti tu epidemiju zajedno sa svojim pacijentima, zapravo sa svojim narodom. Njihovo znanje, vještine i požrtvovnost imaju odlučujuću ulogu u tijeku i u konačnom ishodu ove bitke s COVID-19 epidemijom. Odaziv i uloga liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika nije samo njihov posao nego je to pravi i istinski test i prikaz njihovog poziva i humanosti.

Ne zna se ostavljala li bolest imunitet

Više niste u zadarskoj Općoj bolnici, već samo jedanput tjedno. Redovni ste profesor na Sveučilištu u Zadru, ali ste se sada stavili na raspolaganje Stožeru. Koja je točno Vaša uloga? Jeste li do sada poduzeli neke konkretne korake, dali konkretan savjet i koji je to?
Možda je ovo i najteži upit koji ste mi postavili. Ja sam zaposlenik i sveučilišni profesor u Odjelu za zdravstveni studij našeg zadarskog Sveučilišta, a moj radni odnos u Općoj bolnici temelji se na ugovoru o dadatnom ili kumulativnom 20%-tnom radnom odnosu. Na raspolaganju sam Ravnateljstvu bolnice svakodnevno tijekom jutarnje smjene, ali sam dostupan i izvan tih vremenskih okvira. Moj rad se sastoji u planiranju i poduzimanju određenih mjera u kontroli, prevenciji i liječenju COVID epidemije. Zapravo, ja samo u tome sudjelujem kao pojedinac, a rad se temelji na zajedničkom radu s ravnateljem i njegovim timom i drugim kolegama. Naravno, svaka naša odluka mora biti usklađena s uputama Nacionalnog stožera.
Što zapravo u ovom trenutku struka zna o COVID-u19?
Svakodnevno i stalno sve više stječemo i znanja i iskustva o ovoj novoj bolesti. Objavljeni znanstveni i stručni radovi, zorno prikazuju epidemiologiju i kliničku sliku COVD 19 bolesti, iako i tu ostaje puno nepoznanica. Ponajviše je nepoznanica u liječenju i cijepljenju kao prevenciji bolesti, ali i patogeneza same bolesti još je nepoznata. Također, nije sve razjašnjeno ni o načinu prijenosa ove virusne infekcije, ne znamo kolika je infektivna doza, trajanje epidemije je također nepoznato. Dodatno, nije poznato hoće li ova bolest biti sezonska, slično kao što je gripa, a ne zna se ostavljala li bolest imunitet u onih koji su je preboljeli bilo s očitovanim simptomima ili bez njih.
Koja je stvarno najugroženija populacija i Vaše objašnjenje zbog čega baš ta populacija?
U ugroženu populaciju spadaju sve osobe s drugim priležućim bolestima ili komorbiditetima - kronične bolesti kao šećerna bolest, bolesti srca, kronične plućne i bubrežne bolesti, osobe s visokim tlakom, bolesnici u liječenju autoimunih i malignih bolesti. U ovih bolesnika oslabljen je imunosni sustav te su zasigurno osjetljiviji na svaku, a tako i na ovu infekciju. Dodatno, nikako ne smijemo izostaviti zdravstvene djelatnike koji su na prvoj crti izloženosti infekciji. Na svu sreću, njihov imunosni sustav bi trebao izdržati virusnu infekciju, ali, ipak, to ne mora tako biti u svih. Stoga, neka se svi uvijek pridržavaju svih uputa i mjera prevencije.

 

Više pročitajte u današnjem tiskanom izdanju Zadarskog lista (30.3.2020.) ...

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (2 glasova)