Linić: Ovo je kraj udara na građane

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
U Hrvatskoj trošimo više nego što stvaramo kroz porezne prihode - Slavko Linić

Ministar financija Slavko Linić vjerojatno je lakše nego što je očekivao progurao povećanje PDV-a, veći porez na dohodak za dio građana, a nakon najnovijeg poskupljenje struje i plina priznao je da to znači da će građani preživljavati. Njegovo ministarstvo sad je na potezu - svojom poreznom politikom ali i ostalim mjerama mora pokazati da će cijenu spašavanja Hrvatske platiti i oni koji u njoj dobro zarađuju.   

Što mislite koliko još građani mogu preživjeti pod teretima poreza, režija, kreditnih rata?

- Jedino rješenje za dobar standard svakog hrvatskog kućanstva jesu plaća i radno mjesto. Jedini način je osigurati radna mjesta građanima Hrvatske i takvu proizvodnost u gospodarstvu da zaposleni imaju veću plaću. Kriza, manjak radnih mjesta i neuspješno gospodarstvo ne mogu se rješavati socijalnom politikom, to mora jednom dovesti do kraha.

Podizanje proizvodnje

Mislite li da s prosječnom plaćom čovjek u Hrvatskoj sve te obveze može pokriti?

- Vrlo teško.

Onda ne bi trebalo biti čudo ako ljudi za dva, tri mjeseca prestanu plaćati račune, a nakon toga izađu na ulicu, iako to Hrvati baš nemaju običaj činiti.

- U Hrvatskoj imamo ogroman broj građana koji su zreli i znaju da ne mogu živjeti, a da na zarade svoju plaću. Danas su svjesniji da ne možemo živjeti bez rada, a to znači da nam ostaje jedino podizanje proizvodnje. Ako uspijemo u sljedećim mjesecima pokazati da to možemo učiniti, vjerujem da se to o čemu govorite neće dogoditi.

Uvjereni ste da su građani prepoznali zašto Vlada vuče pojedine poteze, da ste ih uspjeli uvjeriti da su se sva ta poskupljenja morala dogoditi.

- Upravo to. Mislim da su građani svjesni toga da dalje ne ide na način da ne plaćaju realnu cijenu energije, realnu cijenu na tržnicima, da to nije izlaz. U uvjetima tržišne ekonomije Socijalističke Republike Hrvatske više nema.

Je li to vama žao zbog toga što je više nema?

- Polazim od toga da je bila humanija. Planska privreda bila je takva da su se mogli održavati sustavi, ali očito ni taj sustav nije bio uspješan jer je stvarao deficite i lažnu sigurnost koja nije bila ekonomski opravdana.

Pa, tko brani vašoj Vladi stvoriti neku humaniju Hrvatsku. Možete li vi to učiniti?

- Možemo, samo prije toga treba podići ekonomiju.

Građani su odradili svoje, platili teret, čekaju ta nova radna mjesta. No, to je u rukama poslodavca, a onih koji bi svarali radna mjesta u proizvodnji i nema puno.

- S novim propisima idemo i prema poslodavcima. Sve žrtve koje podnose građani znače stvaranje mogućnosti da imamo konkurentno gospodarstvo koje može stvarati profite i ulagati u nova radna mjesta. No, kako ne vjerujemo nikome, istovremeno stišćemo sve one koji žele špekulativno zarađivati na imovini i oni će platiti dodatne poreze. Mnogi će morati shvatiti da je najbolje uložiti u to da se stvori nešto novo, jer se tako može biti uspješan.

Smanjena potrošnja

A, što ako Hrvati baš i nisu poduzetni?

- Ali doći će onda drugi. Stvoreni su uvjeti za bilo koga. Političari su u Hrvatskoj stvorili animozitet prema stranim vlasnicima i menadžerima, ali ako smo se opredijelili za tržišnu ekonomiju, mora se gledati je li kapital uspješan, ili nije, i kako ga staviti u službu radnih mjesta. U Hrvatskoj možemo stvoriti radna mjesta za državu od 4,5 milijuna stanovnika. Neprihvatljivo mi je da nije tako.

Koliko će vam nova poskupljenja donijeti novca u proračun?

- Ništa. Cijene goriva rastu, a prihodi proračuna od trošarina na gorivo padaju, što pokazuje da se građani kod poskupljenja drukčije postave, da manje troše. Rast ovih cijena obzirom na mogućnosti kućnih budžeta samo će smanjiti potrošnju i mi u proračunu nećemo imati posebnih efekata.

No, kad uslijedi lanac poskupljenja zbog viših cijena energenata, to će donijeti više prihoda od PDV-a.

- Poskupljenje je išlo prema građanima, a ne prema gospodarstvu.

Struja je poskupila i za industriju, od 9,5 do 12,5 posto.

- Ali daje se mogućnost da se energenti drukčije koriste, usmjeravamo gospodarstvo na plin. Nastojimo da potrošnja plina u gospodarstvu bude veća, jer je to ekološki prihvatljivije, a sada je i ekonomski prihvatljivije. U tom poskupljenju, kao i kod PDV-a, imamo nešto veći udar na građane, a zaštitu gospodarstva. Zato ne bi trebalo biti lančane reakcije na ostale cijene jer gospodarstvo ne trpi toliki udar kao naši građani.

Je li ovo doista kraj poskupljenja i udara na građane?

- Da. Udar na potrošnju je značajan i težak. Ove cijene energenata će dugo ostati, skoro cijeli mandat ove Vlade. Kad govorimo o tom udaru na standard građana, nitko više ne može reći da u Hrvatskoj imamo velike plaće. Na nama je da pokušamo skinuti još jedan dio doprinosa za zdravstvo, da bi bruto plaća bila prihvatljivija i možemo reći da smo konkurentni. Gospodarstvu je stvoreno niz mogućnosti. Do jučer smo imali kamate za gospodarstvo od devet ili deset posto, a sada, zahvaljujući i politici HNB-a, gospodarstvo će dobiti dodatnih sedam-osam milijardi kuna. Od toga 50 posto ide preko HBOR-a uz kamatu od 1,8 posto kamata, banke će ponuditi kamate od četiri ili pet posto, pa će prosječne kamate biti oko tri posto.

-- cijeli razgovor pročitajte u tiskanom izdanju Zadarskog lista

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno