HGSS snima izgrađene objekte u Parku prirode

Slika korisnika admin
Autor: 
Ivan JAMIČIĆ

U Parku prirode Velebit, koji pokriva površinu od 2.200 km2, od prijevoja Vratnik na sjeverozapadu do kanjona Zrmanje na jugoistoku, stručni timovi HGSS-a Zadar počeli su prikupljati podatke o stanju izgrađenosti u prostoru. Kako je ovaj park iznimno velik, a u mnogim dijelovima i nepristupačan, Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije angažirao je spasitelje kao bi fotografirali i snimili GPS lokacije postojećih građevina.

Prikupljanje relevantnih podataka

- Stručni timovi HGSS stanice Zadar angažirani su od strane Zavoda za prostorno uređenje Zadarske županije u okviru izrade stručno-analitičkih poslova u sklopu pripremnih radova za izradu Prostornog plana Parka prirode Velebit. Pozivaju se svi zainteresirani dionici da stručnim timovima HGSS stanice Zadar omoguće nesmetano prikupljanje relevantnih podataka, te ih molimo za razumijevanje i poštivanje, navodi se u pozivu ravnatelja Zavoda Stjepana Gverića, koji moli jedinice lokalne samouprave uključene u ovaj projekt - Obrovac, Gračac, Jasenice, Starigrad i Ervenik, da o planiranim obilascima terena obavijeste lokalno stanovništvo i civilne udruge.

Većina parkova prirode u Hrvatskoj već ima donesen prostorni plan, a kako ovaj "naš" pokriva veliki prostor, te su u njegovom sastavu i dva nacionalna parka - Sjeverni Velebit i Paklenica, s njim se i najduže čekalo, jer su potrebne predradnje dosta zahtjevne. Za pripremne radove zavodi Zadarske i Ličko-senjske dobili su planirana sredstva, te je rok za dovršetak 2018. godina.

- Ovih dana imamo sastanak sa zavodima i suradnicima koji su angažirani na projektu kako bismo analizirali što je do sada učinjeno i što je potrebno napraviti. Osim što je donošenje plana zakonska obveza, njime ćemo napokon definirati što je i na koji način u Parku sagrađeno i omogućiti daljnje intervencije lokalnog stanovništva. Do sada smo već detektirali nekoliko problema, recimo na Velikom Rujnu, za koji općinski prostorni plan nije predvidio nikakvu izgradnju, a tamo ljudi posjeduju od prije sagrađene pastirske stanove i imaju potrebu njihovog korištenja, kaže Ivana Maras, ravnateljica PP Velebit.

Tradicijska arhitektura i baština

Područje Velebita specifično je po bogatom graditeljskom stvaralaštvu, koje će ovim projektom biti sustavno dokumentirano. Zbog izoliranosti ovdašnji su žitelji stvorili osebujnu i originalnu arhitekturu suhozida i pastirskih stanova, prilagođenu bavljenju stočarstvom. Suhozidi su nastali krčenjem teško obradivih površina i vještim slaganjem kamena na kamen bez dodatnog vezivnog materijala, dok je većina velebitskih stanova građena iz kamene građe, pravokutnog oblika u tehnici suhozida.

Visokogorski stanovi sačinjavali su jednu prostoriju bez prozora, s ognjištem u sredini te potpornim stupom krovišta. Uz njih su dograđeni torovi za stoku. Takvi stanovi danas gube nekadašnju svrhu smještaja pastira, te ih njihovi vlasnici žele prenamijeniti u prostore za odmor, što opet mora proći proces ishođenja različitih dozvola i dopuštenja. Naravno, treba istaknuti i kako postoje dvije razine zaštite za nacionalne parkove i parkove prirode, koji su u prvom slučaju znatno strožiji.

Tradicijska arhitektura na Velebitu ogleda se i u gradnji sakralnih objekata. Naime, većina velebitskih crkava i kapelica građena je poput pastirskog stana, tj. kao jednoprostorni objekt. Kao posljedica višestoljetnog naseljavanja ostali su različiti objekti i spomenici koji čine kulturnu baštinu toga prostora velebitske povijesne ceste (Karolinska, Terezijanska, Majstorska, Jozefinska), mirila, Pisani kamen, gradine, nekropole, utvrde, mlinovi...

 

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno