Krleža je presudio kod donošenja Deklaracije o hrvatskom jeziku

Slika korisnika admin
Autor: 

Jezikoslovac prof. dr. Josip Lisac, prvi pročelnik Odjela za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru (2003.-2006.), na susretu 'Večer u knjižari' u knjižari Verbum u Zadru, predstavio je politički kontekst i društveni značaj donošenja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika čija je 50. godišnjica obilježena u Hrvatskoj.

- Donošenje Deklaracije je važan datum u hrvatskoj jezičnoj i hrvatskoj povijesti uopće. Ona nije važna samo u hrvatskim i jugoslavenskim omjerima, nego i izvan toga. To je jedan od prvih momenta koji su najavili rušenje Berlinskog zida, rekao je dr. Lisac, predavač kolegija 'Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika' na Sveučilištu u Zadru.

U Zagorju se pokušala uvesti ekavica

Podsjetio je što je prethodilo njenom donošenju. U Hrvatskoj su bile emitirane radijske emisije iz Beograda, na ekavici, s pokušajem da se i u Zagorju uvede ekavica, kad su kajkavci ionako ekavci. Zabranjivala se uporaba hrvatskih riječi. Direktor Radio Zagreba bio je Jovo Ugrečić koji je naredio da se tipično hrvatske riječi ne smiju upotrebljavati. Kad bi povjesničar književnosti našao novu dramu, stavio bi naslov 'Još jedna srpska melodrama', a to je bio dubrovački tekst.

Na susretu koji je moderirala Ines Grbić, dr. Lisac je upitan i za komentar u ožujku u Sarajevu predstavljene Deklaracije o tzv. zajedničkom jeziku.

- To je namjerno učinjeno. Snježana Kordić, autorica knjige 'Jezik i nacionalizmi', tumači kako je bilo dobro u Jugosalviji, a to što bi pojedini Hrvati završavali u zatvoru... Zbog jedne ili dvije riječi, ako bi se oficira nazvalo časnikom, čovjek je mogao izgubiti posao. Ta Deklaracija nije dječja igra. To su ozbiljni planovi za budućnost, u skladu s Memorandumom 1 i 2 SANU-a. Treba ozbiljno shvaćati situaciju. Mi nismo od drugih odijeljeni jezikom, kao mnoge druge nacije. Nas jezik toliko ne štiti od drugih, kao druge. Ratovi se ne vode samo oružjem. Ratovi se vode svaki dan. Moramo voditi računa o svojoj zemlji, pa i o jezičnim pitanjima, govori dr. Lisac, podsjetivši da je 1990-ih godina dobio deset dopisa iz Londona s pitanjem 'Mislite li Vi da je to jedan jezik koji ima dijalekte?'.

- Nisam htio odgovoriti, a da sam odgovorio, odmah bih dobio ponudu za stipendiju i novac. Ova koja propagira zajednički jezik je nezaposlena, a nisam primjetio da je gladna. Dakle, može se i tako živjeti. Bez posla, samo propagandom zajedničkog jezika. Dakle, netko to ipak financira, priča ovaj jezikoslovac.

Istaknuo je osobite zasluge Miroslava Krleže u donošenju Deklaracije. - U Krležinom krugu su bili važni pisci, i Franjo Tuđman. Krleža je bio važan. Glasovanje o Deklaraciji bilo je u Društvu književnika Hrvatske. Po svjedočenju nazočnoga Dubravka Jelčića, za Deklaraciju je ruku podiglo deset ljudi. Onda je taj veliki pisac ustao i rekao 'Evo, da ne biste rekli da niste vidjeli, ja sam za'. Onda su svi, uključujući i Srbe, kojih je bilo pet, šest u dvorani, svi do jednoga digli ruku u zrak. Po mom mišljenju, tu je presudio Miroslav Krleža. Onda je išao Titu. Tito ga je prisiljavao da se odrekne potpisa za Deklaraciju. Ali Krleža se nije htio odreći potpisa. Rekao je, 'Govorit će ljudi, sad glumi da ne zna što je potpisao'. Nije htio povući potpis. Bio je nazočan i Tripalo. On se složio da je dovoljno da Krleža dade ostavku na članstvo u Centralnom komitetu. Tako je bez diskusije, bez ijedne riječi, primljena Krležina ostavka, rekao je dr. Lisac, smatrajući da se, možda, da Krleža nije dao ostavku, Tito ne bi usudio isključiti ga iz Saveza komunista.

Tito prislio Krležu da dade ostavku u CK-u

Podsjetio je da je i Josip Pupačić izbačen iz Partije jer je potpisao Deklaraciju. Na partijskom sastanku Pupačić je govorio da je Vjesnik antihrvatski. Ako je tko napisao hrvatski narod, u Vjesniku su pretvarali u 'narod Hrvatske'. Izrazito hrvatske riječi bile su prekrižene.

Posljednja bitka vodi se za jezik, podsjetio je na misao Popa Martinca dr. Lisac, istaknuvši da se u toj bitki neće odustati i ne smije se odustati. Neprimjerenom smatra političku odluku prošle SDP-ove vlasti koja je ukinula Vijeće za normu hrvatskog jezika.

- Doveli su i novu ekipu u Institut za jezik, tako je politički nametnut i pravopis. Ovi kolege iz Instituta će živjeti u znaku toga da ih je 'doveo' bivši ministar Željko Jovanović. To se ne bi smjelo događati, upozorio je dr. Lisac, koji je na Filozofski fakultet u Zadar došao raditi na poziv Dalibora Brozovića, kod kojega je studirao i kojemu je bio asistent. Između ostaloga, trenutačno radi kao urednik u središnjoj hrvatskoj ediciji 'Stoljeća hrvatske književmosti'.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno