DANAS PAKET PREPORUKA Sindikati na nogama zbog povratka u škole i vrtiće

Ministarstvo znanosti i obrazovanja danas će objaviti preporuke za povratak učenika razredne nastave u osnovne škole 11. svibnja, a kako je jučer najavila ministrica Blaženka Divjak te će preporuke biti prilično ograničavajuće. Izvjesno je da se u škole neće moći vratiti učenici koji imaju respiratorne probleme, koji su to jutro imali temperaturu, kojima netko u obitelji ima takvih problema, koji imaju autoimune bolesti. Prema riječima ministrice cijeli je niz bolesti koje u uobičajenim uvjetima ne bi bile prepreka za boravak u školi, međutim u aktualnoj situaciji bit će ograničavajući faktor. Dodavši kako će upute školama biti detaljne ministrica je ustvrdila da osnivači i škole do 11. svibnja imaju dovoljno vremena da se pripreme za prihvat učenika, kao i da ne vjeruje da će biti škola koje epidemiološke upute neće uspjeti provesti. Ujedno je najavila da će se danas nakon objave preporuka s ravnateljima svih škola i osnivačima održati virtualni sastanak, a na pitanje bi li ona poslala svoju djecu u školu odgovorila je da nije u toj situaciji.
– Ali vam moram reći sljedeće: ako moje dijete ne bi imalo ovih problema koji su tamo nabrojeni, ako bi škola postupila po svim uputama, a ja morala raditi, da, odgovor bi bio – dijete bi bilo u školi, rekla je Divjak.
Dio današnjih uputa, najavila je, odnosit će se i na provođenje mješovitog oblika nastave, odnosno školama će se predstaviti način kako istovremeno provoditi nastavu na daljinu i klasičan oblik nastave, a prema neslužbenim informacijama za djecu koja će dolaziti u škole maske za lice neće biti obavezne, iako će biti preporuka nošenja, dok se za neke kategorije djece uopće ne preporučuje nošenje maski, kao što su kronično bolesna djeca s respiratornim smetnjama i djeca mlađa od dvije godine kod kojih maska može biti uzrok gušenja. Bit će propisane stroge mjere higijene i dezinfekcije, kontrola temperature i kontrola respiratornih simptoma.

»Paralelna nastava«
U istom paketu preporuka bit će i one za vrtiće čije je otvaranje također predviđeno za 11. svibnja u sklopu treće faze popuštanja mjera, a kako je najavio Krunoslav Capak na jučerašnjoj konferenciji Nacionalnog stožera civilne zaštite u vrtićima se neće zahtijevati održavanje socijalne distance, već će se djecu pustiti da se slobodno igraju uz stalno poticanje na nediranje nosa i usta.
– Za djecu je nemoguće propisati socijalnu distancu i njih će se pustiti da se, uz određene mjere dezinficiranja, normalno igraju i rade ono što je normalan život u vrtićima, kazao je Capak.
Iako se čini da Nacionalni stožer i resorno ministarstvo ne vide nikakve probleme oko povratka najmlađih učenika u škole i predškolaca u vrtiće takve su odluke podigle na noge sindikate. Na najavu povratka u škole najprije je reagirao Sindikat hrvatskih učitelja apostrofirajući činjenicu da čak sve škole nemaju ni toplu vodu ili pak nemaju dovoljan broj pomoćno-tehničkog osoblja za dnevne dezinfekcije prostora, a kao poseban problem ističu dvostruki rad učitelja koji će trebati istovremeno voditi klasičnu nastavu i nastavu na daljinu. Jučer se na istu temu oglasio i Sindikat Preporod čiji predsjednik Željko Stipić traži od Vlade opoziv odluke o povratku učenika razredne nastave u škole. Ističe kako ‘iznalaženju ovog rješenja nije prethodila sveobuhvatna analiza objektivnih mogućnosti kojima raspolažu osnovne škole za ovakvu vrstu prihvata učenika’.
– Školska godina, koja je započela »cirkularnom nastavom«, nastavila se s »nastavom na daljinu«, završiti bi mogla »paralelnom nastavom«, trećim oblikom atipične nastave. Svaka promjena načina rada predstavlja izniman stres za učenike i roditelje, ali i njihove učitelje i nastavnike. I dok je »cirkularna nastava« bila posljedica dugotrajnog štrajka, a »nastava na daljinu« nadomjestak za nastavu u učionici u vrijeme koronakrize, »paralelna nastava« eksperiment je dvojbene svrhovitosti i iznimnog rizika.
Kako svaka promjena načina rada u školi predstavlja ozbiljan, ponajprije pedagoški problem, postavlja se pitanje čime su se vodili oni koji su Vladi predložili donošenje problematične odluke. Dojam je koji se može steći, slušajući izjave aktera ove odluke, kako iznalaženju ovog rješenja nije prethodila sveobuhvatna analiza objektivnih mogućnosti kojima raspolažu osnovne škole za ovakvu vrstu prihvata učenika. Također, očito je kako su nedovoljno razmotreni i učinci ovakve nastave kao i ozbiljne posljedice koje bi »paralelna nastava« mogla ostaviti iza sebe, upozorava Stipić.
Umjesto da svojom odlukom, dodaje, Vlada roditelje stavlja na muke, prebacujući na njih odgovornost za odluku s ozbiljnim posljedicama, potrebno je poduprijeti obitelji kako bi jedan od roditelja mogao ostati uz dijete i pomagati mu prigodom svladavanja nastave na daljinu u preostalim tjednima nastavne godine.

Velike vrtićke grupe
Na ponovno otvaranje vrtića jučer je reagirao Sindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvatske (SOMK) koji je uputio otvoreno pismo ministru zdravstva Viliju Berošu te ostalim članovima Nacionalnog stožera civilne zaštite, a vezano uz nastavak rada dječjih vrtića gdje radi najveći dio članova tog sindikata. Ističu kako žele skrenuti pozornost na situacije koje bi članovi Nacionalnog stožera trebali imati na umu prilikom donošenja odluke o početku rada dječjih vrtića.
Predstavnici tog sindikata smatraju kako je provedivost zaštitnih mjera vrlo upitna u djelatnosti predškolskog odgoja i obrazovanja te navode i razloge.
– Dječji vrtići provode odgojno-obrazovni rad, rade s djecom od prve godine života do polaska u školu. Različite aktivnosti koje u odgojno-obrazovnom radu odgojitelji provode upravo potiču interakciju među djecom i potrebu za druženjem. Posebna je situacija kod rada s djecom jasličke dobi zbog potrebe za njihovim hranjenjem i prematanjem. Nemoguće je, pritom, održavati socijalnu distancu i razmak od dva metra, ističu.
Poručuju da tek mali broj dječjih vrtića ima prostrane sobe za boravak djece te da je broj djece u grupama velik, od 18 do 30 djece u jednoj grupi, ovisno o dobi, u odnosu na Državno pedagoški standard. U grupama su integrirana djeca s teškoćama u razvoju koja trebaju posebnu pažnju i brigu.
– Mnogi vrtići nemaju adekvatno igralište ili vanjski prostor, kao ni prostor za roditelje, djedove i bake koji dovode i odvode dijete, a za koje ne znamo jesu li zdravi ili nisu. Mišljenja smo kako je prije donošenja takvih uputa, osim medicinske struke trebala biti uključena i odgojno-obrazovna struka tj. odgojitelji i stručni suradnici. Oni kojih se to najviše tiče i koji će provoditi i osmišljavati odgojno- obrazovni rad s djecom su iz nekog razloga zaobiđeni, što smatramo nedopustivim, iznose u Sindikatu.
Zbog svega toga, poručuju iz SOMK-a, radnici su s pravom zabrinuti za svoje zdravlje, za rad u sigurnim uvjetima te upozoravaju da do sada u vrtićima nisu bila osigurana adekvatna zaštitna sredstva ili ih nije bilo u potrebnim količinama.