RAZMJERI KRIZE Ni velike, ni srednje tvrtke ne bi izdržale bez pomoći države

Čak 145 velikih tvrtki u Hrvatskoj trebalo je već u ožujku pomoć države u isplati plaća pa su i zatražili i dobili tu potporu od 3.250 kuna po radniku, pokazuje to Vladino izvješće o isplati potpora za očuvanje radnih mjesta. Kako u Hrvatskoj za sve postoji nekoliko različitih kategorizacija i statistika, tako postoje i za velike tvrtke, pa brojka velikih varira od 360 do 610, ali koji god se broj uzme ostaje činjenica da je pomoć države tražilo od 23 do 40 posto velikih poduzeća. I to za mjesec u kojem se prva dva tjedna normalno poslovalo, pa to sugerira i kakav su već udar od epidemije koronavirusa osjetili ili procjenjuju da će ga osjetiti i oni najveći. Kad se zna da državne tvrtke pravo na tu pomoć nemaju, dosad je udio velikih privatnih poduzeća koja su zatražila potporu države i veći. Potpora je isplaćena za više od 263 tisuće radnika u velikim tvrtkama.

Muke s plaćama
Iz Vlade su jučer izvijestili da je potporu u isplati plaća za ožujak dobilo ukupno 83.955 poduzetnika, da se ona odnosi na 484.992 radnika i da je državu koštala čak 1,55 milijardi kuna. Među onima koji su potporu dobili je očekivano najviše mikro (77.054) i malih poduzeća (5.867) jer je velikom broju rad odlukama stožera i zabranjen. U te dvije skupine država je isplatila ukupno 1,11 milijardu kuna potpora za više od 316 tisuća radnika.
No, ni srednja poduzeća nisu mogla bez pomoći države, ili je njihov pad prihoda veći od 20 posto pa su imala pravo na pomoć. Zatražilo ju je 889 poduzeća za gotovo 92 tisuće radnika, a opet ovisno o statistici, potporu je dobilo od 26 do čak 60 posto srednjih poduzeća.
Ne treba smetnuti s uma da pravo na potporu nemaju državne tvrtke, pa kad se one isključe iz statistike, moguće je da je više od polovice i velikih i srednjih poduzeća u privatnom vlasništvu prijavilo pad prihoda veći od 20 posto, što dovoljno govori kakvu će muku s isplatom plaće te kompanije imati čim državna potpora prestane. Teško da će i sve državne i lokalne tvrtke iz te kategorije, koje nemaju pravo na potporu, u sljedećim mjesecima moći isplaćivati svoje plaće bez problema.
Ne treba onda čuditi ni procjena ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića koji je jučer i sam rekao da će zahtjeva za travanj, koji se predaju do 7. svibnja, biti i više jer je taj mjesec bio u »cijelosti ekonomski narušen, a veliki broj poslodavca nije mogao raditi«.
Uz to ministar je otkrio da je država dobila deset tisuća zahtjeva više nego što ih je odobreno, od čega se šest i pol tisuća odnosni na »duplikate«, odnosno dio poslodavaca koji je više puta predao zahtjev. No, tri i pol tisuća zahtjeva odbijeno je jer na potporu nisu imali pravo.
– Postoje tvrtke koje su se prijavile na mjere, a našom analizom je utvrđeno da ne ispunjavaju kriterije, pojasnio je Aladrović, koji kaže da je Vladina mjera uspjela, jer Hrvatska, u usporedbi s drugim zemljama, nije imala značajnije povećanje broja nezaposlenih.
Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je i popis korisnika mjera, a sustav je cijelo popodne »padao«, jer je očito i veliki broj građana želio provjeriti jesu li njihove tvrtke korisnici te potpore. Aladrović kaže da je cilj objave imena poslodavaca koji su dobili potporu osiguranje transparentnosti korištenja javnog novca koji dolazi ili iz Europskog socijalnog fonda ili državnog proračuna.

Nadogradnja paketa
Tvrdi da će državne institucije kontinuirano provoditi kontrolu trošenja tog novca, pa će oni koji nisu zakonito koristili potpore taj novac morati vratiti.
– U kontroli same provedbe mjera postoji mogućnost da se pojavi i određen broj poduzetnika koji će možda biti u obavezi vratiti dio novca, ako dokumentacija nije pravovaljana ili novac nije propisno iskorišten, upozorio je Aladrović. Na pitanje postoji li mogućnost da se ova mjera koristi i nakon lipnja, kada će se isplatiti potpora za svibanjsku plaću, Aladrović je odgovorio da je ona kreirana za tri mjeseca, ali je dodao i da se u Vladi intenzivno razgovara o nadogradnji paketa, pa su moguće neke druge mjere.
– Predložit ćemo dodatne mjere koje će na određeni način smanjiti efekte ove krize i ojačati stabilnost hrvatskog gospodarstva, obećava ministar koji tvrdi da kod pojedinih poslodavaca iz različitih sektora postoje signali da su problemi u koje su upali početkom krize bili kratkotrajnog karaktera te već najavljuju izlazak iz mjera. No, o broju i imenima tih poslodavca, te sektorima u kojima posluju nije želio dodatno govoriti.
Nije htio otkrivati ni detalje nacionalnog programa reformi koje bi Vlada trebala usvojiti na današnjoj sjednici, samo je kazao da je njegovo ministarstvo iz prošlogodišnjeg plana ispunilo tri od četiri mjere.
Tajnovit je bio i potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić koji je najavio da će Vlada danas izaći s novim makroekonomskim i proračunskim projekcijama, upozoravajući da nove brojke zbog utjecaja epidemije COVID-19 »neće biti tako lijepe«. Već ranije neke su međunarodne institucije Hrvatskoj predviđale pad BDP-a od šest do deset posto, a rast javnog duga do ljeta na 90 posto.
– Nažalost, brojke neće biti tako lijepe, ali to je stvarnost i posljedica korone, kratko je Marić odgovorio na novinarski upit hoće li pad BDP-a biti dvoznamenkast. Kad je u pitanju ukidanje parafiskalnih nameta Marić tvrdi da su resori međusobno u kontaktu i da će objava mjera na tom planu uslijediti kada sve bude pripremljeno.
 

Isplaćene potpore

– 83.955 poduzetnika
– 484.992 zaposlenih
– 1,55 milijardi kuna
– 77.504 mikropoduzetnika
(isplaćeno za 194.705 radnika 621,3 milijuna kuna)
– 5.867 malih poduzetnika
(isplaćeno za 121.471 radnika 390,3 milijuna kuna)
– 889 srednjih poduzetnika
(isplaćeno za 91.932 radnika 294 milijuna kuna)
– 145 velikih poduzetnika
(isplaćeno za 76. 884 radnika 245,9 milijuna kuna)