Za mlade je pandemija traumatsko iskustvo s kojim se teško nose

Jučer je prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, klinička psihologinja i psihoterapeutkinja, održala online predavanje na koje se se mogli uključiti svi zainteresirani. Predavanje je bilo namijenjeno stručnim suradnicima (psiholozima, pedagozima) iz srednjih škola Zadarske županije, a pozvani su i stručnjaci iz Centra za socijalnu skrb.

Stresne situacije
Predavanje Gordane Buljan Flander održalo se u sklopu projekta »Edukacija – prvi korak prema prevenciji nasilja na internetu II« koji je na natječaju za projekte udruga u području prevencije nasilja nad i među djecom i mladima u 2019. godini dobio financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Projekt se provodi u partnerstvu sa Zadarskom županijom i Centrom za socijalnu skrb Zadar. Na predavanju su, kako kaže Josip Vidov, voditelj Volonterskog centra, mogli sudjelovati i roditelji mladih koji bi mogli naučiti kako razgovarati sa svojom djecom u ovim teškim vremenima.
Osim teme prevencije e-nasilja, koja je ujedno i tema cijelog projekta, predstavljeni su i rezultati projekta kako pandemija utječe na mentalno zdravlje koji je proveden na 22.000 djece i mladih pod nazivom »Podrška jačanju mentalnoga zdravlja djece i mladih tijekom i nakon COVID-19 zdravstvene krize i potresa u Gradu Zagrebu«.
Buljan Flender govorila je o stresnim situacijama koje u zadnjih godinu dana pogađaju sve građane, a pritom mladi svakako nisu zaštićeni, a ono što trebaju je i razumijevanje okoline i odraslih.

Rizična ponašanja
– Mi mislimo da oni nisu ništa izgubili, razmišljamo, pa ne idu u školu, ali to nije strašno. Međutim, mladi su u ovom periodu izgubili mnogo toga što je mladima normalno, nemaju izlaske, druženja, maturalne zabave, putovanja, izgubili su sve ono što se podrazumijevalo kao normalno, rekla je psihologinja Buljan Flender te nadodala kako ne smijemo zaboraviti da su mnogi od njih uslijed panedemije izgubili bliske osobe, a na taj stres, djeca u Zagrebu doživjela su i dva snažna potresa.
Naglasila je i kako su tinejdžeri inače skloni rizičnom ponašanju, smatraju da su nepogrešivi i nezaustavljivi, a traumatsko iskustvo kao što je pandemija, može utjecati na rizična ponašanja te ih pojačati.
– Važno je prepoznati simptome traume koji mogu biti kratkoročni kao što su mučnine, vrtoglavice, ili oni dugoročni, kao što je nesanica i pojačana sklonost rizičnim ponašanjima, a Tik Tok izazovi trenutno su najpopularniji vid takvog ponašanja, upozorila je Buljan Flender te je nadodala da se prema istraživanju sve više mladih bori s anksioznošću, depresijom, a nakon pandemije skloni su i PTSP-u.