Podmorska arheologija i povijest

U četvrtak i petak na Sveučilištu u Zadru održavali su se studijski dani na temu „Pomorska arheologija i povijest srednjega i novog vijeka”. Manifestacija je uklopljena u UNESCO-ov projekt, a u izvedbi su sudjelovali Odjel za povijest i Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru, te Department of Antiquity and Near East Studies (Odjel za antiku i bliskoistočne studije) Sveučilišta Ca’ Foscari iz Venecije. Sudionici su svoja predavanja održavali u Velikoj dvorani Odjela za povijest u DHM-u.
U četvrtak su predavanja održali Vladimir Skračić, Marinko Petrić, Serđo Dokoza, Mithad Kozličić, Zdenko Brusić, Mateo Bratanić, Milorad Pavić i Tea Eschenbach, a u petak Mladen Ančić, Carlo Beltrame, Mauro Bondioli, Marco Morin, Sauro Gelichi, Irena Radić Rossi i Ante Batović.
U svom izlaganju “Brodolomi na Jadranu u 14. stoljeću kao primjeri teških havarija pri kraju srednjovjekovlja”, prof. dr. sc. Mladen Ančić istaknuo je kako je pomorski transport, razdijelivši ga na interregionalni, regionalni i lokalni, u srednjem vijeku bio najjeftiniji, najbrži i najsigurniji. Česti „teret” srednjovjekovnog brodskog transporta bili su hodočasnici, a glavna luka za njihov ukrcaj, sudeći po vrelima, bio je Senj. Odatle su se, kazao je Ančić, u razdoblju od svibnja do listopada, mogli nadati ukrcaju u brod koji bi ih prevezao do Aleksandrije ili Roda. Za pomorske havarije predavač je kazao kako se u vrelima rijetko spominju, te je potom na primjeru brodoloma kod Mauna iz 1396. godine, o kojem kroz spor između vlasnika tereta i broda postoji pisani trag, raščlanio pravnu stranu pomorske trgovine, a kroz nju prikazao srednjovjekovno uređenje ove dimenzije društvenog života.