Je li kriza konačno dotaknula dno?!

Kriza je u Hrvatskoj nastavljena, štoviše s rastom minusa BDP-a sa 0,6 na 0,9 u prvom kvartalu ove u odnosu na četvrti kvartal prošle godine i produbila se – Kvartali pred nama po mišljenu svih analitičara, a i zdravoj ekonomskoj pameti, trebali bi biti pozitivni

Bruto domaći proizvod za  prvo tromjesečje 2011., po prvoj procjeni, realno je manji za  0,9% u odnosu na isto tromjesečje 2010.
Jedan od ciljeva usklađivanja službene statistike Republike Hrvatske sa statistikom  Europske unije jest i skraćivanje rokova obračuna tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda te ranija objava prvog  rezultata obračuna tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda.
Što je sve padalo
Procjena bruto domaćeg  proizvoda za prvo tromjesečje  2011. godine bit će objavljena  u Priopćenju Državnog zavoda  za statistiku broj 12.1.1/1., 20.  lipnja 2011., u tiskanom obliku  i na internetskim stranicama  Zavoda.
Prva je to informacija o kretanju BDP-a u Hrvatskoj u prvom kvartalu koja potvrđuje  predviđanja svih analitičara da  će se minus vrtjeti oko jedan  posto, odnosno da se kriza u  Hrvatskoj nastavlja.
To je nešto veća stopa pada  nego u tromjesečju prije, s obzirom na to da je u četvrtom  tromjesečju 2010. u odnosu na  četvrti kvartal 2009. BDP realno pao za 0,6 posto.
Pad BDP-a počeo je u prvom kvartalu 2009.  U dvogodišnjem je razdoblju pad prekinut jedino u trećem tromjesečju prošle godine kada je  zabilježen njegov blagi rast, za  0,3 posto, u odnosu na isto  tromjesečje godine prije.
Godišnji BDP za 2010. realno je smanjen za 1,2 posto u  odnosu na 2009. godinu, a u  2009. BDP je pao za šest posto  u odnosu na prethodnu godinu.
Ovdje smo dobili prvu procjenu. Objavu detaljnijih podataka, koji će po segmentima i  sastavnicama BDP-a obrazložiti minuse, očekujemo tek  20. lipnja.
No temeljni, prethodni podaci jasno su najavljivali ovakav BDP. Naime, realan pad  prometa u trgovini na malo u  ožujku je iznosio dva posto u  odnosu na isti lanjski mjesec,  što govori o slabosti domaće  potrošnje kao bitne sastavnice  BDP-a. Podaci o padu industrijske proizvodnje, posljednji  čak za više od 4,5 posto imaju,  također svoj prilog u ovim  lošim brojkama. Nastavak pada građevinarstva u istom je  košu. U međuvremenu, nakon  gotovo dvije godine bitnog rasta izvoza i padanja uvoza, i taj  je podatak preokrenut k negativnoj tendenciji s, istina,  blagim ali padom robnog izvoza u rast uvoza. O izostajanju međunarodnih direktnih  investicija da se i ne govori. Što  je sve dovelo do sadašnjeg rezultata – nastavka i produbljivanja krize.
Opće procjene godine  pozitivne, ali –  pogoršane
Analitičari u nastavku godine očekuju blagi oporavak,  ali su smanjili svoje ranije  procjene rasta hrvatskog gospodarstva na – lošije.
Prije tri mjeseca osam makroekonomista procjenjivalo  je u anketi Hine da će BDP u  2011. godini u prosjeku porasti  1,4 posto (u rasponu od 1 do  1,8 posto), dok sada u prosjeku  očekuju rast od 1,2 posto (u  rasponu od 1 do 1,6 posto).
I Hrvatska narodna banka  smanjila je svoju procjenu rasta BDP-a u ovoj godini, s ranijih 1,4 posto na 1 posto, a  posljednjih su tjedana i  međunarodne institucije smanjile procjene rasta hrvatskog  gospodarstva naspram općeg  trenda u svijetu i u okruženju.
Misija MMF-a u nedavno  objavljenoj zaključnoj izjavi,  nakon višednevnog boravka u  Hrvatskoj, iznijela je procjenu  o rastu hrvatskog BDP-a u ovoj  godini od jedan posto, dok su  ranije prognoze MMF-a govorile o rastu za 1,3 posto.
Europska komisija snizila je  procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2011. na 1,1 posto, dok je u jesenskim prognozama očekivala rast od 1,5  posto.
Svoju procjenu rasta za Hrvatsku nedavno je snizila i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), s dva posto siječanjskih na 1,4 posto, u prognozama objavljenim sredinom svibnja.
Što nas čeka
Većina analitičara se ne  usuđuje davati precizne procjene za aktualni, drugi, kvartal.  Puno je komotnije i jasnije  kazati da će treći kvartal biti  pozitivan. Hrvatska je pomalo  postala – sezonska zemlje; tada  računa na turizam i sve druge  njegove multiplikativne efekte, odnosno pozitivne utjecaje  i umnožavanje prihoda u nizu  drugih djelatnosti.
Turizam u osiromašenoj Hrvatskoj čini oko 20 posto  BDP-a. No kako se gotovo dvije trećine od tih 20 posto događa u tri mjeseca trećeg kvartala to je već značajan impuls.  Ove se godine računa da bi  turizam umjesto 6,5 milijarda  eura trebao ponovno krenuti k  rastućim brojkama zarade i  donijeti sedam milijarda eura.  Najave i prvi rezultati daju  potporu takvim optimističnim  procjenama. Turizam je doprinio i smanjenju nezaposlenosti, veći broj zaposlenih  omogućit će rast osobne potrošnje, turizam će povući trgovinu, promet itd.
Drugi je kvartal rizično  procjenjivati, no naznake su da  bi on mogao biti blago pozitivan. Ukoliko tako bude, s  drugim i trećim pozitivnim  kvartalom, Hrvatska bi jezikom međunarodne statistike  (dva pozitivna kvartala za redom) naznačila da izlazi iz krize. Naravno, s nikakvom  proizvodnjom svi se plaše jeseni.
 

Što očekuje Zadarsku županiju

Zadarska županija spada u područja naglašeno vezana uz turizam. Kako je poanta očekivanog rasta BDP-a uvelike na njega oslonjena za očekivati je da na mikroplanu ovo područje u pozitivnim efektima sudjeluje, odnosno participira u većoj mjeri od prosjeka zemlje. To je, naravno, ono što se vezuje uz aktualni odnosno kasniji kvartal. U sadašnjem podatku o padu od 0,9 u prvom kvartalu teško je analizirati kako je prošla ova regija.