Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Još jedna katamaranska linija olakšala bi život

29.05.2012. 22:00
Još jedna katamaranska linija olakšala bi život


Ljeti nam vozi ‘Bartol Kašić’ i to je relativno dobro, no tijekom zime vozi ‘Hanibal Lucić’ koji redovito kasni po sat vremena i ima malen kapacitet, pa ako mislite nešto dovesti kamionom, kartu treba rezervirati i do deset dana unaprijed, govori Lukin


Silba, šumoviti otok na kojemu nema prometa, a stalno ga naseljava tek 300-tinjak žitelja, intenzivno se priprema za ovu turističku sezonu. Planovi Mjesnog odbora i Turističke zajednice su da se u skoroj budućnosti razvije turistička ponuda u predsezoni i posezoni, ali i razvoj poljoprivrede. Na najsjevernijem dalmatinskom otoku koji pomorci često nazivaju “granicom” ili “vratima” Dalmacije stoga su pokrenute brojne akcije radi revitalizacije samog mjesta i razvitka novih oblika turizma.
Krčenje 4 kilometra puteva
Ana Lukin, predsjednica Mjesnog odbora, i Saša Predovan, predsjednik Turističke zajednice, kazali su nam kako su se do sada izvlačili na to da je Silba otok bez automobila, s čistim morem i prekrasnim plažama, no ljudi su se na to naviknuli te su pokrenute akcije, poput one raščišćavanja puteva, kojima bi se olakšao dolazak do plaža, a možda i otvorila mogućnost privlačenja biciklista u proljetnim i jesenskim danima.
– MO Silbe do sad je organizirao brojne volonterske akcije poput čišćenja podmorja, saniranja lokve na Velom putu, betoniranja rampe za trajekt i pet akcija čišćenja šumskih puteva. Akcije krčenja tih puteva nisu samo zbog turističkih potreba, već i očuvanja tradicije, podizanja svijesti stanovnika o vrednotama koje Silba posjeduje i nadamo se poticanju razvoja maslinarstva i drugih oblika poljoprivrede, jer je osnovni preduvjet za razvoj dostupnost obradivih površina, kaže Lukin.
Prije se briga vodila samo o mjestu, a šetnjom se moglo doći do tek par plaža. Volonterskim akcijama krčenja puteva do sad je raščišćeno oko četiri kilometra, a planirano je i više.
– U tim akcijama su radili brojni mještani, a financirali su ih DVD, poljoprivredna-uslužna zadruga, društvo za zaštitu prirode, dio sredstava dali su i župnik te jedan župljanin. Mještani su se aktivirali i svi su radili, mladi i stari. Prepoznali su da je velika vrijednost u tim mocirama i šteta je da to bude zapušteno, govore Lukin i Predovan, ističući kako je interesantno i kopno, a ne samo more te su akcijama omogućili kopneni dolazak do daljih plaža.
Samo mjesto ima bogatu povijest. Mještani su 1835. godine otkupili Silbu te je ona od tada u vlasništvu otočana. Kao veza između Venecije i Zadra dugo vremena bila je čvorište na kojemu su stajali brojni brodovi. Posljednjih godina tijekom ljeta dolazi do golemog povećanja stanovništva, od 300-tinjak mještana koji su na otoku tijekom cijele godine, ljeti se broj ljudi na Silbi povećava i na šest tisuća. Najveći problem našeg najudaljenijeg otoka je slaba povezanost s kopnom. Do Silbe je moguće doći tek jednom katamaranskom linijom dnevno te svaki drugi dan zimi trajektom.
Silbansko kulturno ljeto
– S Jadrolinijom smo o tome razgovarali u više navrata, no odgovor je da se nema novaca. Ljeti nam vozi ‘Bartol Kašić’ i to je relativno dobro, no tijekom zime vozi ‘Hanibal Lucić’ koji redovito kasni po sat vremena i ima dosta malen kapacitet, pa ako mislite nešto dovesti kamionom, kartu treba rezervirati i do deset dana unaprijed, govori Lukin, dok Predovan dodaje kako se izvlače na to da su koncesije dodijeljene do 2016. godine te da novu liniju zbog toga ne mogu dobiti, a obećavano im je da će ‘Bartol Kašić’ voziti cijelu zimu, pa ne vozi.
Još jedna katamaranska linija olakšala bi im život, a neki od mještana mogli bi i raditi u Zadru. Ostaje nada kako će ulaskom u EU eventualno te brodske linije biti poboljšane. Prije dvije godine postignuto je da brod “Biševo”, iz Pule za Zadar, staje na Silbi te će stajati i ove godine. Jedan od planova je i da se više povežu s Lošinjem, jer je turističko središte i bliže je od Zadra.
Ovoga ljeta će se po treći put organizirati i Silbansko kulturno ljeto, a nakon nekog vremena bit će organizirana fešta.
– Imat ćemo puno posla, naišli smo na zdrave temelje turističke zajednice, a ostaje nam da sve pokrenemo. Imamo plan zaposliti direktora, za kojeg sad nemamo sredstava, a otvorit ćemo i agenciju za booking. Živjeli smo na staroj slavi, a od 1.000 kuća se gotovo 70 posto ljudi bavi turizmom. Imamo veliki problem s kontrolom iznajmljivača, samo je 61 legalni i čistom matematikom nelogično je da na otok smjestite 6.000 ljudi u samo te objekte. Ove godine ćemo malo više krenuti u kontrolu, jer TZ živi od boravišne pristojbe, kaže Predovan.
Posebno su ponosni na pokrenute aktivnosti i suradnju s Nasadima i Čistoćom. Sada sve kuće imaju svoje kante za otpatke, u mjestu je bilo posađeno cvijeće, a Grad Zadar je napravio i dječje igralište. Školu pohađa troje djece, što je dosta za malo, otočno mjesto. Suradnja s administrativnim središtem je dobra, a posebno s Odjelom za otoke s kojima je dogovoreno da će financirati tamponiranje raščišćenih mocira. Ponosni su i na knjižnicu, odnosno stacionar s knjigama, koji radi cijelu godinu i ima 1.000 knjiga za koje se volonterski brine Nina Supičić, tako da mještani mogu tri sata tjedno po zimi ili šest sati tjedno ljeti iznajmiti zanimljive naslove. Na otoku koji je idealan za odmor, Mjesni odbor i Turistička zajednica imat će još dosta posla, a neki od rezultata već su vidljivi.


U župnom uredu Tizian i Cezanne




Uskoro bi u mjestu trebala biti postavljena smeđa signalizacija i info table na kojima će biti prezentirana baština i podaci o znamenitostima, a kroz neko vrijeme i izložbeni prostor s umjetninama o kojima se vrlo malo zna.
– Većina crkava su zavjetne, samo glavna je građena od župe. Pet crkvi su sagradili pomorci i kapetani koji su se vratili živi, zdravi i bogati. Imamo dosta umjetnina u župnom uredu, između ostaloga i slike Tiziana i Cezannea, a nemamo prostora za izložiti ih. Crkva Gospe od Karmela je u procesu restauracije i planirano je da bude ili sakralna ili kombinirano sakralno-svjetovna te bi bila izložbeni prostor za sve te umjetnine, kazali su Predovan i Lukin.