Šteta zbog izlaska Grčke oko tisuću milijardi eura

Slika korisnika admin
eu_euro_2
FAH
150 milijardi eura trenutačno iznosi dug grčke središnje banke prema njemačkoj središnjoj banci

Kako se bliže novi, lipanjski izbori u Grčkoj, mediji sve više spominju mogućnost izlaska te zemlje iz Eurozone. Velika je vjerojatnost da će novu vladu sastavljati protivnici oštrih mjera štednje koje su članice Eurozone na čelu s Njemačkom, uz potporu MMF-a, u proteklih nekoliko godina nametnuli prezaduženoj Grčkoj.

Grčka je drastičnu štednju morala prihvatiti ako je željela dobiti milijarde eura financijske pomoći i izbjeći bankrot, jer njezin javni dug iznosi više od 130 posto BDP-a. No, ta štednja, na kojoj najviše inzistira Njemačka, izazvale su u Grčkoj jednu od najvećih ekonomskih depresija u svijetu u posljednjih stotinjak godina. Usprkos djelomičnom otpisivanju duga, Grčka u posljednje dvije godine nije realno smanjila zaduženost, zbog neprekidnog padanja BDP-a. Istodobno, mjere štednje za većinu Grka postale su nepodnošljive: oni gube radna mjesta i odriču se, a ekonomsko stanje u zemlji se ne popravlja. Naprotiv, stvari se pogoršavaju. 

Mnogi ekonomisti misle da bi Grčkoj bilo lakše kad bi imala u rukama vlastitu valutu. Mogla bi je devalvirati za 50 posto, pa bi tako podigla konkurentnost svoga gospodarstva u svijetu i potaknula ekonomsku aktivnost. Budući da je prihvatila euro, preostaje joj samo tzv. "interna devalvacija", koja zahtijeva veće socijalne žrtve od devalvacije valute prema inozemstvu. To znači da Grci sada moraju isključivo štediti i snižavati cijenu svog rada, svoje plaće i mirovine - smanjivati javne službe i sve ostale troškove koji njihove proizvode čine preskupim u odnosu, primjerice, na njemačke.

Nije jednostavno

Ako nova grčka vlada odbije nastavak dogovorenih mjera štednje, 17 članica Eurozone vjerojatno će potaknuti Grčku da napusti zajedničku valutu. Takav korak mogla bi pokrenuti i sama grčka vlada, ali najprije bi bankrotirala, odnosno prestala plaćati dugove. No, napuštanje Eurozone nije baš jednostavno. Prema tumačenjima pravnika pri Europskoj komisiji, na koje se poziva BBC, članicama Eurozone jako je komplicirano državu izbaciti iz članstva, jer u Lisabonskom ugovoru postupak izlaska članica nije preciziran.

Pravnički gledano, najjednostavnija bi bila situacija u kojoj bi neka članica samoinicijativno željela otići iz Eurozone. No, u tom slučaju, prema BBC-u, Grčka bi najprije morala napustiti Europsku uniju. Pritom, postupak "rastave braka" s Eurozonom Grčka ne bi mogla provesti naprasno, nego u dogovoru s ostalim članicama, kako bi za obje strane bilo što manje ekonomske štete. Nema sumnje da bi za takvu "rastavu braka" trebali mjeseci. S druge strane, Grčka ne može preko noći prijeći na drahmu. Tehničke pripreme za taj čin mogle bi potrajati najmanje četiri mjeseca, kažu analitičari, podsjećajući da je i uvođenje eura iziskivalo puno vremena.

- Naprasni izlazak Grčke iz Eurozone stajao bi do 1.000 milijarda eura, procijenio je Doug McWiiliams iz britanskog Centra za ekonomiku i poslovno istraživanje, govoreći ovih dana za AFP. Neki drugi analitičari smatraju da bi štete bile manje, osobito ako Grčka bude izlazila u dogovoru s ostalima. Prema procjenama švicarske banke UBS, ukupni izravni troškovi izlaska Grčke iznosili bi 225 milijarda eura, dok analitičari njemačke tvrke DekaBank štetu procjenjuju na 350 milijarda eura.

"Buba" na udaru

Zapravo, nitko ne može unaprijed procijeniti troškove odlaska Grčke, jer život donosi događaje koje ni najmaštovitiji ljudi ne mogu zamisliti. Tu bi štetu, u svakom slučaju, podijelile poslovne i središnje banke u državama eurozone, kao i MMF - svi oni koji su Grčkoj posuđivali. U konačnici, štetu bi nadoknadili građani članica Eurozone.

Najveću štetu mogla bi imati njemačka središnja banka (Bundesbank) - oko 150 milijarda eura, koliko joj trenutačno duguje grčka središnja banka. Poslovnim bankama u Eurozoni, ponajprije francuskima, grčka vlada trenutačno duguje oko 80 milijarda eura, putem obveznica. U svakom slučaju, bankama će biti potrebna još jedna dokapitalizacija.

Potres bi nastao i u Grčkoj. Zbog vjerojatne devalvacije drahme od oko 50 posto, nominalno bi skočila visina deviznoga javnog duga. Bile bi opustošene i grčke banke. Građani, domaća i strana poduzeća masovno bi iz njih povlačili depozite, što se već počelo događati ovih dana. Grčka država prestala bi bankama vraćati javni dug. U tom slučaju, nije isključena ni mogućnost nacionalizacije grčkih banaka. Proizvodi koji se uvoze u Grčku znatno bi poskupjeli, a nema sumnje da bi u zemlji došlo do veće inflacije.

I s drahmom štednja bi bila nužna
Iako bi dakle izlaskom Grčke iz eurozone, potres nastao i u samoj Grčkoj, dio analitičara ipak vjeruje da bi se labavijom monetarnom politikom potaknuli gospodarska aktivnost i zadržavanje radnih mjesta, koje je sa sadašnjim mjerama, isključivo štednjom, nemoguće očuvati. Drugim riječima, Grčka bi s drahmom morala nastaviti štednju, ali bi istodobno imala priliku da potiče vlastiti gospodarski rast.
MOGUĆE POSLJEDICE ZA HRVATSKU

- manja dostupnost kapitala

- viša cijena zaduživanja

- poljuljano povjerenje

- rizici zbog vezanosti na euro

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno