Trebaju li nam izvoznici?!

Slika korisnika admin
Darko JELINEK
Što može Vlada s ovim pokazateljima?

- Izvoziti ili umrijeti, parafraza je parole koja je u zdravom gospodarskom razmišljanju Hrvatske prisutna već duže vrijeme, iako je stvarnost protiv nje. Nedavno ju je i izričito naglasio prvi potpredsjednik Vlade RH Radimir Čačić.

Izvoziti prije svega podrazumijeva - proizvoditi. Samim time i raditi. I imati proizvod konkurentan svijetu. I plasirati rad naših mozgova i ruku stranom potrošaču, a što će on i platiti, dakle donijeti našoj zemlji novac i našem čovjeku posao. Uvoziti je, naravno, obrnuto - financirati radna mjesta i ljude u drugoj zemlji. Mi u prosjeku, nažalost, na taj način financiramo u tuđim zemljama dvostruko više ljudi nego strani kupci uzimajući naše robe financiraju u nas pa je to jedno od objašnjenja zašto golemi broj ljudi u Hrvatskoj nema što raditi, a iz čega prolaze sve druge nevolje. Dakle, izvoz je nužda i rješenje.

No stvarnost u najmanju ruku demantira Čačića.

Paradoks stvarnosti simbolizira Zagreb

Naime, temeljni gospodarski prostor Hrvatske je Zagreb. U njemu su najveće plaće i u njemu je koncentriran iskaz prihoda (i onda kada se stvara diljem zemlje) i gotovo sva hrvatska dobit, još izraženije - neto dobit (odbitak ostvarenog gubitka od ostvarene dobiti gospodarstvenika). Kako vidimo iz zadnjih analiza Fine tamo se ostvaruje 80 posto neto dobiti hrvatskog gospodarstva.

Istovremeno u Zagrebu, odnosno tamošnjem gospodarstvu je koncentriran i gotovo cjelokupan hrvatski trgovinski deficit, odnosno razlika prevelikog uvoza u odnosu na izvoz. Kako vidimo iz podataka Državnog zavoda za statistiku iz prethodne godine Zagreb je imao gotovo sav deficit od oko 40 milijardi kuna koliko više vrijednosti robe uvozimo nego izvozimo.

Dobit hrvatskih poduzetnika u 2011.

Poduzetnici Hrvatske, obveznici poreza na dobit, su u 2011. godini ostvarili ukupan prihod od 624,8 milijardi kuna, od čega je 97,3 milijardi kuna zarađeno prodajom robe na inozemnom tržištu što je 10,1% više nego 2010. godine.

Ostvareno je 7,2 milijardi kuna neto dobiti (dobit minus gubici nakon oporezivanja) prema 2,3 milijardi neto dobiti u 2010. godini. Dobit razdoblja u iznosu od 32,9 milijardi kuna ostvarilo je 57.244 poduzetnika, dok je gubitke ukupne vrijednosti od 25,7 milijardi kuna iskazalo 41.286 poduzetnika.

U 2011. godini, naspram 2010. godine, ostvareno je povećanje broja zaposlenih za 0,9%, ukupnih prihoda 5,8%, ukupnih rashoda 5,2%, povećanje dobiti razdoblja 18,8% i porast gubitka razdoblja (gubitak nakon oporezivanja) za 1,3% te je zbog većeg povećanja dobiti od povećanja gubitaka povećan konsolidirani financijski rezultat - neto dobit za 210,1%.

Tajna neto dobiti

Veliko povećanje neto dobiti u 2011. godini rezultat je ostvarenja neto dobiti u djelatnosti brodogradnje (4,2 milijarde kuna), što je rezultat jednokratnog prihoda za izvlaštenu imovinu prema odluci Vlade RH, karikirano rečeno - knjigovodstvenih preslagivanja, a ne stvarnosti. Osim toga, dogodile su se i određene statusne promjene kod poduzetnika koji su u godišnjim financijskim izvještajima za 2010. godinu iskazali gubitak, a u međuvremenu su brisani ili su pripojeni drugom poslovnom subjektu koji je u 2011. godini poslovao s dobiti. No kada bismo tome pridodali banke, osiguravajuća društva, eventualno čelne telekomunikacijske operatere (T-Com i VIP), odnosno nešto javnih poduzeća, ispalo bi da je svo ostalo gospodarstvo u debelim minusima.

Za svoj su rad zaposlenici kod poduzetnika, bez banaka i osiguravajućih društava, obračunali u 2011. godini prosječnu mjesečnu neto plaću od 4.729 kuna, što je nominalno 0,9% više nego 2010. godine (zbog rasta cijena od 2,3% to je realno smanjenje za 1,4%).

Više od 80 posto ukupne neto dobiti poduzetnika zaradi se u Zagrebu

Prošle su godine poduzetnici grada Zagreba, njih 32.144, imali ukupan prihod od 329,3 milijardi kuna, dok su rashodi bili 320,4 milijardi kuna.

To je 4,6, odnosno 4,9 posto više nego u 2010. godini, pokazuju podaci Fine. Zapošljavaju 339.072 radnika, što je smanjenje od 0,1 posto. Imali su dobit nakon oporezivanja od 16,5 milijardi kuna, gubitak nakon oporezivanja od 10,7 milijardi kuna i neto dobit od 5,8 milijardi kuna što je na razini godine prije. U gradu Zagrebu je 60,8 posto poslovalo s dobiti, dok je njih 39,2 posto zabilježilo gubitak.

U 2011. poduzetnici grada Zagreba relativno su uspješno poslovali i imali, kao i prijašnjih godina, dominantan utjecaj na ukupne rezultate poslovanja Hrvatske. Tome su dva razloga: prvi, što je u odnosu na druge županije najviše poduzetnika registrirano i posluje na području grada Zagreba, a drugi je razlog statistički, jer su podaci u financijskim izvještajima iskazani prema sjedištu poduzetnika (najveći dio velikih poduzetnika ima sjedište u Zagrebu, iako posluju širom Hrvatske - Ina, Konzum, Hrvatske pošte, Hrvatska elektroprivreda i dr.).

Prošle je godine grad Zagreb sudjelovao s 32,6 posto udjela u broju poduzetnika Hrvatske, 39,8 posto u broju zaposlenih, 52,7 posto u ukupnom prihodu, 52,3 posto u ukupnim rashodima, 50,1 posto u dobiti razdoblja, 41,4 posto u gubitku razdoblja, 81,4 posto neto dobiti, a sudjelovao je i s 49,8 posto investicija u dugotrajnu imovinu. Prije 4 godine u neto dobiti sudjelovali su s 61,9 posto. Zaposlenima kod poduzetnika grada Zagreba obračunata je prosječna mjesečna neto plaća za 2011. godinu od 5.608 kuna što je za 1,1 posto više nego za 2010., ali je i dalje za 18,6 posto iznad prosjeka poduzetnika Hrvatske.

Sav hrvatski deficit stvoren u Zagrebu!?

Ukupan izvoz Republike Hrvatske u razdoblju od siječnja do prosinca 2011., što odgovara podacima o (ne)uspješnosti gospodarstva koju iznosi Fina, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosio je 65,5 milijardi kuna. Istodobno je uvoz iznosio 108,8 milijardi kuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 43,2 milijarde kuna.

U razdoblju od siječnja do prosinca 2011. najveći izvoz ostvarila je županija Grad Zagreb, u iznosu od 21,7 milijardi kuna, što čini 33,2% ukupnog izvoza Republike Hrvatske. Istodobno, Grad Zagreb županija je s najvećim uvozom koji iznosi 63,5 milijardi kuna i čini 58,4% ukupnog uvoza Republike Hrvatske. Grad Zagreb u razdoblju od siječnja do prosinca 2011. bilježi najveći vanjskotrgovinski deficit u iznosu od 41,8 milijardi kuna. Taj deficit približno je isti (odnosno 1,5 milijardi kuna manji) od ukupnog deficita gospodarstva zemlje.

Logikom "Zagrebačkog paradoksa"
Logikom zdravog razuma za zaključiti je da u Hrvatskoj daleko najbolje prolazi gospodarstvo Zagreba, a ono je temeljno uvozno i trgovačko. Kupuju vani i nama preprodaju stvarajući na tome i velik broj radnih mjesta i prihode i zarade i veće plaće od prosjeka države. Što znači za napraviti posao u Hrvatskoj i dobro zaraditi bitno je uvoziti, a ne izvoziti. Kako onda uvjeriti posrnulo gospodarstvo da se proizvodno razvija i u proizvodnju ulaže kad je na kraju rezultat suprotan?
Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno