Mogu saditi vinograde, ali ne i prodavati vino

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
KREŠIMIR DRAŽINA IZ PRISTEGA - Ovih dana priprema teren dobiven na dugogodišnju služnost za sadnju vinograda

Tijekom protekle dvije godine mnogo se govorilo o kvotama, mogućim ili nemogućim novim sadnjama vinove loze nakon 1. srpnja 2013., kada naša zemlja uđe u Europsku uniju. Nema vinogradara koji nije bio upoznat sa zabranom sadnje novih vinograda u zemljama članicama EU do kraja 2015., koja se tumačila kao mjera uspostave zajedničkog uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda .

 Prije nepuna dva mjeseca na ovim istim stranicama osvrnuli smo se na nove sadnje vinove loze i napore poljoprivrednika da je završe unatoč vremenskim nepogodama (učestalim kišama) koje su ih pratile. Zaključili smo kako svaki i najmanji pomak na više trsova bez obzira na „krizu punih bačava" i prijeteće zahtjeve europskih vinogradara upućene Europskom parlamentu o zabrani sadnje i poslije 2015. godine nas veseli, jer vinogradarstvo je za Hrvatsku izuzetno važna poljoprivredna grana s višestoljetnom tradicijom.

Pod vinogradima svega 20.751 ha

Prirodni uvjeti za uzgoj vinove loze i proizvodnju kvalitetnih vina u Hrvatskoj su više nego dobri. Ako kažemo idealni, nismo pogriješili.

 Hrvatska je svojim bijelim vinima u kontinentalnoj regiji, te crvenim u primorskoj pravi «vinski svijet u malome» i malo se koja zemlja može podičiti takvom raznolikošću glasovitih vina. Dičimo se brojnim glasovitim i vrsnim vinarima kojima turističke mogućnosti nude i tihu prodaju...

Nažalost, od nekadašnjih 200 tisuća hektara, danas po podacima Državnog zavoda za statistiku ima oko 33.833 ha vinograda. Ukoliko ove podatke usporedimo s onim iz vinogradarskog registra, koji se vodi pri Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, pod vinogradima je upisano svega 20.751 ha dok je metodom fotointerpretacije na DOF-u zabilježeno još gotovo četiri tisuće hektara koji nisu registrirani.

Obveznici upisa u vinogradarski registar

Kako su obveznici upisa u vinogradarski registar svi proizvođači koji posjeduju površinu zasađenu vinovom lozom veću od tisuću metara četvornih, očekuje se da će se svi oni koji udovoljavaju ovom osnovnom uvjetu u predstojećem razdoblju upisati u vinogradarski registar. Ako tome pridodamo i ovogodišnju sadnju površine pod vinovom lozom u Hrvatskoj u momentu ulaska u EU mogle bi dosegnuti 25 tisuća hektara.

Ostaje nam svega mjesec dana da svoje tvrdnje potvrdimo, odnosno opovrgnemo.

Sasvim je izvjesno, međutim, da velikih odstupanja neće biti. Upravo ta površina predstavljat će proizvodni potencijal unutar kojeg će se moći uzgajati vinogradi, dakle unutar tih površina moguća će biti zamjena sortimenta, promjena tehnologije i tehnike proizvodnje i zamjena starog nasada novim. I tako je trebalo ostati do 31. prosinca 2015. godine, do kada vrijedi zabrana sadnje novih vinograda. Sadnja vinove loze na novim površinama, eventualno, se trebala razmatrati nakon 2015. godine. Prije nešto više od mjesec dana, točnije 17. travnja, međutim, objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o registru vinograda, obveznim izjavama, pratećim dokumentima i podrumskoj evidenciji. Tom izmjenom Pravilnika određuju se mogućnosti i prava sadnje vinograda po određenim kriterijima i propisima i nakon ulaska Hrvatske u EU.

Tko može saditi?

 Temeljem istog Pravilnika prava nove sadnje mogu se dodijeliti proizvođaču u slučaju sadnje vinograda u sklopu mjera okrupnjavanja zemljišta ili mjera obvezne kupnje (otkupa) u javnom interesu poljoprivrednog zemljišta gdje se nalazi vinograd, sadnje vinograda u eksperimentalne svrhe i površina namijenjenih za rasadničarsku proizvodnju vinove loze (matičnjaka vinove loze).

Što se tiče prava nove sadnje, kada je u pitanju komercijalna proizvodnja grožđa i njegovih proizvoda, ona se dodjeljuje samo u iznimnim slučajevima i to kad se radi o okrupnjavanju zemljišta gdje se nalazi vinograd. Kada se pak radi o podizanju vinograda za druge namjene, tada u obzir dolazi samo sadnja za eksperimentalne svrhe i sadnja radi podizanja matičnog nasada za rasadničarsku proizvodnju. U ta dva slučaja, grožđe i njegovi proizvodi se iz tih vinograda ne smije stavljati na tržište, štoviše, grožđe iz matičnjaka se ne smije brati ili ako se ubere, mora se uništiti.

Izuzeti od zabrane nove sadnje

Postavlja se pitanje što je s malim proizvođačima grožđa (do 0,1 ha vinograda), koji nisu komercijalni proizvođači vina?

Za njih propis govori da su izuzeti od zabrane nove sadnje, ali im, naravno, nije dopušteno prodavati vino s tih površina.

Što se tiče prava ponovne sadnje, kako sam naziv kazuje, ona omogućuje sadnju vinograda na mjestu iskrčenih vinograda i to jednake ili manje površine od iskrčene. Tu postoje dvije mogućnosti. Jedna je da se vinograd iskrči i zatraži pravo ponovne sadnje na istoj ili drugoj površini. Druga varijanta je da se unaprijed traži pravo sadnje, u ime vinograda, kojeg će se iskrčiti najkasnije u roku od tri godine nakon sadnje vinograda, za koji je dobiveno pravo ponovne sadnje. Naravno, tijekom te tri godine, proizvođač za proizvodnju vina može koristiti grožđe sa samo jedne površine, novozasađene ili one namijenjene za krčenje. Pravo ponovne sadnje se, također mora iskoristiti u roku od osam vinskih godina (kalendarski vinska godina traje od 1. kolovoza do 31. srpnja iduće godine), što je razumljivo, jer struka preporučuje da se iskrčena površina u pravilu mora odmarati sedam godina prije ponovne sadnje vinograda. Sve gore navedeno u svezi ponovne sadnje odnosi se na vrijeme nakon ulaska u EU.

Prava sadnje iz nacionalne rezerve

Prava sadnje iz nacionalne rezerve Pravilnik tumači kao „vinograde koji su evidentirani u inicijalnom sloju ARKOD sustava pod kodom 410 i 411, ali nisu pridruženi nijednom poljoprivrednom gospodarstvu". Pretpostavlja se da je takvih površina oko četiri tisuće hektara, što je zasad teško pouzdano reći, međutim, sasvim sigurno je kako te površine omogućuju prava sadnje vinograda onim proizvođačima koji nemaju prava ponovne sadnje. Dakle, prostora za sadnju novih vinograda bit će još, sada se samo čekaju zainteresirani vinogradari.

Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno