Od raka pluća godišnje oboli sto Zadrana

Slika korisnika admin
Arif SITNICA
DR. EUGENIJA BASIOLI KASAP - 85 posto karcinoma pluća javlja se kod pušača

S ciljem suzbijanja pušenja kao jednoga od najrizičnijih čimbenika nastanka mnogih bolesti, na prvome mjestu raka pluća, Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je današnji dan, 31. svibnja Svjetskim danom nepušenja.

O rizicima obolijevanja od karcinoma pluća i pogubnim posljedicama pušenja, zbog kojega u svijetu godišnje umire više od milijun ljudi, dr. Eugenija Basioli Kasap, spec. pulmologije u Općoj bolnici Zadar kaže:

- Etiologija raka pluća je nepoznata, ali najznačajnija je povezanost s pušenjem, što znači da se 85 posto karcinoma pluća javlja kod pušača. Rizik obolijevanja ovisi o broju popušenih cigareta na dan, dobi u kojoj je osoba počela pušiti i duljini pušenja. Tako se rizik pušača koji 20 godina puši više od 40 cigareta na dan povećava 60 do 70 puta u usporedbi s nepušačem. Rizik nakon prestanka pušenja ostaje povišen i do 15 godina i vjerojatno se nikada ne izjednačava s osobama koje nikada nisu pušile, upozorava dr. Basioli Kasap, ističući kako žene u odnosu na muškarce imaju povećan rizik za istu izloženost cigaretnom dimu za oko 1,5 puta, a i maligni se tumor češće javlja u nepušačica nego u nepušača.

Osim karcinoma pluća, čiji se rizik pušenjem povećava 17 puta, rizik je 16 puta veći za razvoj karcinoma usne šupljine, 11 puta veći za karcinom larinksa, 8 puta veći za KOBP (kronična opstruktivna plućna bolest), te dvostruko veći za bolest krvnih žila, karcinom mjehura, srčani ili moždani udar u odnosu na nepušače.

Inače, rak pluća je termin koji se koristi za zloćudne tumore koji nastaju iz stanica dišnog epitela (bronha, bronhiola, alveola) i najučestalija je lokalizacija maligne bolesti u muškaraca, a pri vrhu je učestalosti kod žena. Istovremeno, vodeći je uzrok smrti među svim karcinomima.

- Karcinomi pluća, kaže dalje dr. Eugenija Basioli Kasap, mogu se podijeliti u dvije velike skupine s obzirom na liječenje, i to na karcinome malih stanica koji su kemoterapijski i radioterapijski veoma osjetljivi, pa je to njihovo temeljno liječenje i ne preporuča se operativni zahvat jer je u vrijeme otkrivanja bolesti ona već obično proširena, i na karcinome nemalih stanica koji se liječe prvenstveno kirurški u ranijim stadijima bolesti, a kemoterapijom i zračenjem u uznapredovalom stadiju. Rano otkrivanje nije uspješno jer se simptomi javljaju tek kod uznapredovale bolesti, a nema odgovarajućih testova za rano otkrivanje bolesti u populaciji ni uspješnog postupka liječenja uznapredovale bolesti. Zbog toga je preživljenje kratko i ne poboljšava se. Petogodišnje preživljenje u Europi i Americi je 13 posto, ističe dr. Eugenija Basioli Kasap. Kad je riječ o dobnoj granici oboljelih, najniže dobne granice nema.

- I mi smo na zadarskom Pulmološkom odjelu imali nekoliko bolesnika u dobi ispod 40 godina. Rizik obolijevanja za dob od 30 do 74 god je 14 posto za muškarce, a manje od 10 posto za žene. Zbog raka pluća u svijetu godišnje umire više od milijun ljudi i jednako je toliko novooboljelih u jednoj godini. U Zadarskoj županiji je oko 100 oboljelih na godinu, dok je prema posljednjim podacima broj umrlih u 2011. godini od karcinoma pluća 86.

Suočavanje s dijagnozom karcinoma pluća uvijek je teško, kako za bolesnika tako i za njegovu obitelj. U početku se javlja strah i nevjerica, ljudi su ponekad zadivljujuće hrabri i potrebno je neko vrijeme da se prihvati dijagnoza, a onda kreće borba za život uz pomoć cijelog internističko-onkološko-kirurškog tima, govori dr. Eugenija Basioli Kasap.

Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno