Linić prijavljuje Milanovića za zloporabu obavještajaca jer je štitio Sinišu Petrovića

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
PIXSELL

Slavko Linić prijavit će najkasnije u ponedjeljak premijera Zorana Milanovića saborskom Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, od kojega će zatražiti istragu zbog moguće zloupotrebe obavještajnih službi.

Smijenjeni ministar financija jučer je, na dugoočekivanoj tiskovnoj konferenciji na kojoj su se u riječkom SDP-u okupili deseci novinara, to i najavio govoreći o tome da premijer politiku vodi rukovođen interesima zaštite svojih članova obitelji i prijatelja. U nekoliko navrata, Linić je Milanovića optužio da je »određene službe koristio suprotno zakonu, za praćenje njega i članova njegove obitelji«. Zbog toga će, kako je najavio saborskom tijelu podnijeti zahtjev da se pokrene istraga, da bi se utvrdilo je li u tom smislu bilo zloupotreba.

Druga razina

Govoreći o razlozima svoje smjene i sukoba s premijerom Milanovićem, Linić je na tiskovnoj posebno apostrofirao Sinišu Petrovića, savjetnika premijera i predsjednika NO Ine, te osobnog prijatelja premijera Milanovića, a saznaje se da bi, osim radi navodnog praćenja njega i članova njegova obitelji i suradnika, Linić Milanovića mogao prijaviti saborskom Odboru za nacionalnu sigurnost i zato jer je upravo Petrović bio neko vrijeme pod mjerama pratnje državnih službi zbog sumnji da je radio protiv državnih interesa u Ini, a u korist Mađara i MOL-a, no sam premijer Milanović navodno je bio taj koji je zatražio da se ukinu mjere nadzora nad Petrovićem, na štetu državnih interesa.

To je priča zbog koje je u nemilosti premijera zadnjih dana i HNS-ov ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, koji je odbio Petroviću dati na uvid dokumente što su u tom slučaju dostupni i Mađarima, a kako je Petrović čovjek od premijerova povjerenja, sada je i Vrdoljak u problemu. Također, na izričito pitanje novinara da li misli da ga je Milanović uhodi, odnosno koristi službe u tu svrhu, Linić odgovara: »Da! Nešto takvo, recimo«. To bi, dakle, mogla biti druga razina sukoba Linić-Milanović, osim naravno mogućnosti da odmetnuti bivši ministar bude isključen iz SDP-a, o čemu Zoran Milanović trenutno, kako se saznaje, ne razmišlja i neće učiniti. Barem zasad.

Slavko Linić tiskovnu konferenciju je održao u gradskom SDP-u Rijeke, ali sam, bez podrške lokalnih čelnika, samo uz prisustvo svojih starih suradnika i prijatelja Luke Denone i Vladimira Šepčića, koji su sjeli u zadnji red u dvorani, a premijera Milanovića optužio je da šteti državi i Vladi te je otvoreno rekao da Milanović zbog svog nepotističkog ponašanja više ne može biti na čelu SDP-a, ali da će o tome odlučivati članovi SDP-a, kojima se i obratio ovom pressicom u prvom redu, kako bi znali na koji način se vode država i stranka.

Medijska spletka

- Preko 20 godina svog rada sam uložio u SDP, smatrao sam da vrijeme prije izbora nije vrijeme za govoriti o odnosima predsjednika stranke i mene. Moja dužnost je, radi stranke i radi javnosti reći svoje viđenje - rekao je na početku. U pozadini svoje smjene naglasio je Milanovićevu »medijsku spletku koja je poslužila da ga se proglasi kriminalcem«. Sve zato, dodao je, da bi Milanović zaštitio svoje prijatelje i članove obitelji te parcijalne interese određenih krugova, a zanemario državničke interese, rekao je Linić te ustvrdio da je, upravo kako je naš list i najavljivao da će reći, Milanović pogodovao svom bratu Krešimiru uz pomoć bivše šefice Porezne uprave Nade Čavlović-Smiljanec te HBOR-a, da je naštetio državnoj kompaniji Ini, te da je na korist nekih tvrtki radio na štetu tvrtke koja zapošljava preko 2.000 ljudi, Kraša, na korist »sami zaključite koga«, rekao je Linić, očito aludirajući na Milanovićevog prijatelja Emila Tedeschija.

Po njemu, glavni razlog što se premijer u jednom trenutku obrušio na njega i odlučio ga maknuti je upravo Ina i utjecaj Siniše Petrovića u toj kompaniji.

- Petrović tamo u Ini smjenjuje jednog člana NO-a, što nije zakonito, prestaje komunicirati s članovima uprave koje je postavila Vlada i prestaje provoditi politiku Vlade. Premijer mi zabranjuje da u javnosti komuniciram o Ini rekavši da je on odlučio preuzeti stvar u svoje ruke. Sukobi počinju početkom ove godine, kad je porezni nadzor pokazao da je Ina prevarila državu za 230 milijuna kuna poreza. Isto tako, niz ugovora o koncesiji nije bio potpisan. Napokon naplaćujemo od Ine tih 230 milijuna kuna što izaziva izljev bijesa Siniše Petrovića koji optužuje mene da štetim Ini. Premijer Milanović ne poduzima ništa iako imamo 44 posto vlasništva. Ubrzavam nadzor za sljedeće tri godine, rekao je Slavko Linić, navodeći da Petrović tada kod premijera diže pritisak da ga se smijeni.

Tišina nakon 29. 1.

- To je glavni razlog zašto premijer poduzima da me se smijeni od veljače. Zaboravlja državne interese zbog privatnih i opstruira Ministarstvo financija u naplati poreza na korist države - ustvrdio je.

Linić je kronološki iznio najvažnije točke sukoba s premijerom, rekavši da je konačni obračun počeo 29. siječnja 2014. godine.

- Telefonski razgovor u kasnim večernjim satima, ja na radnom mjestu, gdje Milanović izričito zahtjeva da smijenim pomoćnika Branka Šegona. Odgovorio sam da ne vidim razloga, dok ne dobijem podatke od DORH-a kojem smo predali papire i dok ne dobijem očitovanje Povjerenstva za sukob interesa. Predsjednik Vlade me tada optužuje da sam kriminalac i lopov. Telefonski razgovor završavam psovkom, priznao je Linić. Dodaje da je još od devedesetih suočen s podmetanjima političkih suparnika, a do danas ništa nije procesuirano, no gnusne optužbe stranačkih kolega, pa i samog premijera, kaže, nije mogao izdržati.

Nakon 29. siječnja s premijerom više nije komunicirao, dok je na dan kad je predložio smjenu Šegona, dao svoj mandat na raspolaganje. Jedine komunikacije bile su na sjednicama Vlade.

- Naša nekomunikacija nije imala negativnih utjecaja na moj rad. No, u isto vrijeme, premijer zlouporabama svog položaja, koristi određene službe i pokušava me optužiti da sam kriminalac. Posebno se okomio na predstečajne nagodbe, zaboravljajući da je to Vladin zakon, usvojen jednoglasno u Saboru, navodi Linić, prolazeći potom kroz kronologiju slučaja Spačva.

Sastanci svaki dan

Predmet predstečajne nagobe završen je u svibnju 2013., s procjenom zemljišta od 33 milijuna kuna.

- Tek deset mjeseci nakon završene predstečajne nagodbe, premijer odjednom s Nadom Čavlović Smiljanec izbacuje novu procjenu na 6 milijijuna. Nakon deset mjeseci se po prvi put pojavljuje nova procjena, za koju ja ne znam. Ali znaju premijer i Nada Čavlović! Ja sam svaki dan imao sastanke kolegija u 8 sati, na kojima je sjedila i ona, no do prvog tjedna travnja nikad nije govorila o novoj procjeni. Tražio sam od gospođe Čavović-Smiljanec novu procjenu. Ova od 6 milijuna je bila van propisa Porezne uprave, samo osobna procjena jednog čovjeka iz vukovarske Porezne uprave. Ona je našla novog procjenitelja i nakon dva tjedna, stigla je nova procjena na 27 milijuna kuna. Vrlo blizu onoj procjeni iz 2011. godine, zaključio je i naglasio kako se Zoran Milanović zajedno s Nadom Čavlović Smiljanac bavio podmetanjem godinu dana nakon završetka predstečajne nagodbe. Time je destabilizirao rad državne uprave - tvrdi Linić.

Vrhunac cinizma

Milanovićevo nazivanje zviždačicom Nade Čavlović Smiljanec, koja je potpisala predstečajnu nagodbu i koja je po njemu kriva što porezna uprava nije bila efikasna u naplati, označio je vrhuncem cinizma.

- Zašto bi je Milanović štitio? Pa očito zbog sprege s njegovim bratom Krešimirom Milanovićem. Brat Zorana Milanovića je pokušao koristiti svoje poznanstvo s Nadom Čavlović Smiljanec za posredovanje u nekim predmetima rješavanim u Poreznoj upravi, započeo je novu temu Linić, nakon što su dnevne novine objavile i tzv. aferu šogorica, u kojoj je bivša supruga Krešimira Milanovića upravo od HBOR-a dobila povoljni kredit nakon što je Milanović preuzeo vlast.

U slučaju kojega je na pressici naveo Linić, riječ je o tvrtki Konel, gdje je odgovorna osoba Antun Kralj, osoba poznata po aferi »pet zvjezdica«. Tvrtka je otišla u stečaj, ali je država upisala hipoteku na njeno zemljište. Kralj je to vrijedno zemljište u Dubrovniku prije stečaja pokušao prodati sam sebi i članu svoje obitelji. Pokušala se provesti i zamjena zemljišta s državom, istaknuo je. Za to je zemljište, tvrdi, intezivno lobirao »gospodin Krešo« Milanović s Nadom Čavlović Smiljanec, ali nadležne služe zamjenu nisu dopustile, rekao je Linić. iz čega je zaključio da državni službenici nisu popustili pritisku premijerova brata, dakle - samog premijera.

Plan 21

Isto je, kaže, bilo i s tvrkom Mostarkić, koja je Poreznoj upravi u Slavonskom Brodu iznajmila dio prostora, ali nije plaćala porezne obveze. Tvrtka dužnik je porezni dug potom htjela platiti prostorom, koji je veći od potreba Porezne uprave i, po Liniću, preskup. Za to je opet lobirao Milanovićev brat, ali su službe odbile.

Na koncu, s premijerom se, tvrdi, razišao i zbog programskih razloga, budući da je Ministarstvo financija bilo to koje je preuzelo najveći dio Plana 21. Priznao je da je problem bio u tome što Milanović nije dopustio da se porezno opterete bogatiji građani, a da smetnja tome nije bio HNS, kako se najčešće, tvrdi, nego upravo volja samoga premijera, čime je aludirao da Milanović štiti svoje dobrostojeće prijatelje, tzv. »pepermint boyse«, poput Tedeschija.

- Moj cilj i cilj SDP-a je bio smanjenje nameta na rad i prebacivanje tereta na bogatije. Još 2012. smo završili projekt poreza na nekretnine, koji je sa svim zainteresiranim skupinama itekako raspravljan. Dobio je potporu. To nije bio novi porez, već zamjena za komunalnu naknadu i ne bi opteretio građane koji žive u svojim domovima Ali bi opteretio one koji imaju neiskorištene prostore i koji su u pretvorbi stekli vlasništvo koje koriste za bogaćenje. No nismo se mogli složiti oko prijenosa opterećenja na bogatije, i oko poreza na kamate. Poseban rat je bio oko tzv. drugog dohotka, rekao je Linić i spomenuo i sukobe oko reforme lokalne samouprave, te na kraju ključnog Plana konvergencije za EU, pri čemu se po Liniću premijer opet rukovodio parcijalnim interesima, umjesto državničkim u odnosu na zahtjeve koje prema Hrvatskoj za smanjenje deficita ima Europska komisija.

- Na samoj sjednici predsjednik je govorio da je to vjerodostojni dokument iza kojeg stoji Vlada, da bi samo par dana iza toga taj isti premijer rekao da ne misli da treba uvoditi do 2016. bilo kakav porez na nekretnine, a da će se oko poreza na kamate razmisliti. Je li uopće pročitao temeljne dokumente koje je Vlada donijela?, upitao se Linić na kraju.

- Tolike su razlike među nama, da mislim da nismo mogli zajedno. Ali sve je to moglo biti i bez podmetanja i bez spletki, zaključio je.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno