Maloprodaja u Hrvatskoj pala čak za četvrtinu

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika isikiric
NAJGORE PROŠLO Prvo tromjesečje još nekako, korona kriza u travnju udarila punom snagom
Autor: 
Za travanjski pad trgovine u HGK-u kažu da je najveći u novijoj hrvatskoj povijesti, a pad industrije najveći je od lipnja 2009. godine, odnosno iz vremena kad je i Hrvatsku pogodila globalna recesija koja je započela 2008.
Sergej DRECHSLER
Korona kriza imala je za posljedicu pad prometa u maloprodaji za 25,5 posto

Najgore posljedice korona krize u drugom tromjesečju ove godine od svih će gospodarstava zemalja članica Europske unije, najviše osjetiti hrvatsko gospodarstvo, koje bi u drugom kvartalu ove godine moglo pasti čak 20,4 posto, prognozirala je 6. svibnja Europska komisija, a podaci o maloprodaji i industrijskoj proizvodnji što ih je jučer objavio Državni zavod za statistiku idu u prilog toj procjeni. Korona kriza na hrvatsko je gospodarstvo svojim punim intenzitetom udarila u travnju, kad je promet u trgovini na malo pao za 25,5 posto, a industrijska proizvodnja za 11 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Za travanjski pad trgovine u Hrvatskoj gospodarskoj komori kažu da je najveći u novijoj hrvatskoj povijesti, a pad industrije najveći je od lipnja 2009. godine, odnosno iz vremena kad je i Hrvatsku pogodila globalna recesija koja je započela 2008. godine. Iako je pad u trgovini posljedica epidemioloških mjera zbog koronavirusa, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj pada već šest mjeseci zaredom i taj zabrinjavajući trend nije izazvala korona kriza, nego ga je samo dodatno ojačala.

Dodatni udar

Travanj je bio drugi uzastopni mjesec godišnjega pada realnoga prometa, što je posljednji put zabilježeno 2014. godine, kad je potrošnja pala i u srpnju i kolovozu.
Na kumulativnoj razini, odnosno u prva četiri mjeseca 2020. godine, realan promet u trgovini na malo pao je 6,3 posto. Korona kriza i oštar pad prometa u trgovini dogodili su se u trenutku kad je Hrvatska počela dostizati, pa i prestizati razine koje je imala prije posljednje gospodarske krize. Tako iz HGK-a napominju da su višegodišnja kretanja u maloprodaji dovela da toga da je Hrvatska u 2019. godini konačno prestigla razinu realnog prometa iz 2008. godine.
- Taj je trend pozitivno utjecao i na kretanja vrijednosti osobne potrošnje, najveće komponente BDP-a (u 2019. godini razina od 58,1 posto BDP-a), koja od trećega kvartala 2015. godine kontinuirano raste na godišnjoj razini te tako pozitivno utječe i na ostvareni realan rast BDP-a kod kojega se u 2019. godini također bilježi veća razina od one iz 2008. godine, napominje HGK. Najveći pad u travnju, u odnosu na isti mjesec lani, zabilježen je u trgovinama odjećom i obućom, i to 87,8 posto, dok je u plusu prodaja putem interneta, i to čak za 19, 8 posto.
Na to koliko će BDP potonuti ove godine, posebice u drugom i trećem kvartalu, utjecat će i industrijska proizvodnja, a ona slabi već pola godine. Uz dodatni udar u travnju od 11 posto, industrijska je proizvodnja u prva četiri mjeseca ove godine kumulativno pala 6,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Pad je bio najizraženiji kod trajnih proizvodi za široku potrošnju, gotovo 60 posto.
Još je lošije stanje u prerađivačkoj industriji koja čini više od 80 posto ukupne proizvodnje i ona pada sedmi mjesec zaredom. Od 24 djelatnosti unutar prerađivačke industrije samo je pet djelatnosti, napominju analitičari RBA, u travnju zabilježilo rast obujma industrijske proizvodnje na godišnjoj razini.

Upitan početak oporavka

Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda te proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka imali su rast od gotovo 22 posto, odnosno 32 posto. Pad je doživjela i prehrambena proizvodnja i to od 11,4 posto, a proizvodnja pića od gotovo 50 posto. Analitičari RBA nisu osobiti optimistični kad su u pitanju ovogodišnji rezultati industrijske proizvodnje, te napominju da nakon skromne pozitivne godišnje stope rasta u 2019. godini od 0,5 posto, u ovoj godini očekuju povratak u minus, pri čemu ne isključuju mogućnost i dvoznamenkastih godišnjih stopa pada. I dok trenutno trpi najveću štetu zbog korona krize, što će se nastaviti i u trećem tromjesečju zbog sezonalnosti gospodarstva i utjecaja turizma, Hrvatska je u prvom tromjesečju bila među zemljama koje su bile pod najmanjim utjecajem krize koju je donijela epidemija i mjere kojima se ona suzbijala.
DZS je objavio da je prema njihovim procjenama hrvatsko gospodarstvo u prvom tromjesečju ove godine ipak bilo jače nego u istom razdoblju lani, raslo je realno za 0,4 posto. No, u odnosu na posljednji kvartal 2019. godine, gospodarstvo je palo za 1,2 posto i tu se već vide prve posljedice mjera ograničenja. Godišnji rast u prvom kvartalu posljednji je koji će Hrvatska zabilježiti u 2020. godini, a pitanje je i kad će dogodine započeti oporavak.

Posljedice mjera

Dva »zatvorena« tjedna u ožujku najbolje pokazuju kakav će utjecaj na sastavnice BDP-a, pa tako i na ukupno gospodarstvo, imati mjere ograničenja, zaustavljanje putovanja i pad turizma. Tih je 14 dana značilo da je izvoz roba i usluga u cijelom tromjesečju pao za tri posto u odnosu na lani, s time da se izvoz roba još držao na pozitivnih 0,3 posto, dok je izvoz usluga pao za 9,4 posto.
Usporio je i rast potrošnje kućanstava za 0,7 posto, dok je u prethodnoj godini u istom razdoblju taj rast bio 4,4 posto. Rasla je, i to po stopi od 4,8 posto, potrošnja države, što je stopa rasta nezabilježena u nekoliko posljednjih kvartala.
– Usporavanje rasta BDP-a u prvom tromjesečju 2020. rezultat je usporavanja rasta obujma potrošnje kućanstava te pada izvoza roba i usluga, jasno i u svom priopćenju zaključuje DZS. Jučer je objavljeno i da je u prvom kvartalu slovenski BDP pao dva posto, a već ranije Talijani su objavili da je njihov pad u prvom tromjesečju 4,8 posto, dok je u Njemačkoj bio 4,3 posto. Hrvatska je tako u prvom kvartalu bila među desetak europskih zemalja koje su imale rast u odnosu na isti kvartal lani.


USPORAVANJE

Usporavanje rasta BDP-a u prvom tromjesečju 2020. rezultat je usporavanja rasta obujma potrošnje kućanstava te pada izvoza roba i usluga, jasno i u svom priopćenju zaključuje DZS


PROMET U TRAVNJU U ODNOSU NA TRAVANJ 2019

tekstil, odjeća i obuća - pad 87,8 posto

motorna vozila, dijelovi i pribor - pad 58,7

motorna goriva i maziva - pad 39,4 posto

prehrana - pad 0,9 posto

farmaceutski proizvodi - pad 3,5 posto

električni aparati i namještaj - pad 45 posto

internet - rast 19,8 posto

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno