HDZ popušta, referendum po novom Ustavu

Potpisi su prikupljeni, ali referendum još nije raspisan, pa je normalno da se to učini prema novom Ustavu, ističe naš sugovornik iz vrha HDZ-a
Premda su proteklih dana visoki dužnosnici Sabora i HDZ-a izjavljivali da će se referendum o spornim odredbama Zakona o radu raspisati sukladno starom Ustavu, jučer su iz većinske stranke to demantirali.
– Nije bitno što u novinama govore Luka Bebić ili Vladimir Šeks. Predsjedništvo HDZ-a nije još raspravljalo o toj temi, a zapravo nikakva rasprava i nije potrebna. Jasno je da će se referendum provesti prema pravilima novog, jedino važećeg Ustava. Potpisi su prikupljeni, ali referendum još nije raspisan, pa je normalno da se to učini prema novom Ustavu, ističe naš sugovornik iz vrha HDZ-a. To znači da su u većinskoj stranci odustali od zatezanja na ovom proceduralnom pitanju.
Referendum u drugoj polovici kolovoza?
Još nije određen datum referenduma, ali u HDZ-u procjenjuju da se on ne može organizirati prije sredine kolovoza.
– Nije nam namjera odgađati referendum jer potpisi su skupljeni i to je naprosto činjenica. No, prvo sindikalci moraju konačno donijeti u Sabor te potpise, a onda će se vjerojatno dva tjedna potrošiti na njihovu provjeru. Zatim na red dolazi rebalans državnog proračuna kako bi se osiguralo financijska sredstva za provedbu referenduma. S obzirom da su potpisi prikupljani i, primjerice, u Brazilu to znači da će se i referendum morati organizirati u cijelom svijetu, a to košta. Dakle, pripreme objektivno ne mogu biti gotove prije sredine idućeg mjeseca i stoga je realno očekivati referendum u drugoj polovici kolovoza, procjenjuju u većinskoj stranci.
Odluka na DIP-u
Referendum o Zakonu o radu treba u svakom slučaju biti proveden u skladu s novom ustavnom odredbom usvojenom i proglašenom 16. lipnja, smatra profesor ustavnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu i vanjski član saborskog Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Robert Podolnjak. Promjena Ustava za vrijeme sindikalne akcije prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma izazvala je dosta podvojenosti u javnosti: treba li referendum provesti prema staroj odredbi, a koja propisuje da na referendum treba izaći natpolovična većina od broja birača u Hrvatskoj ili prema novoj koja propisuje da se na referendumu odlučuje većinom od izašlih birača, bez obzira koliko ih na referendum izađe. On kaže da nema nikakvog govora o primjeni odredbe koja je prestala važiti te je bitan jedino dan odlučivanja. Toga dana treba neposredno primijeniti važeću ustavnu odredbu, bez obzira na Zakon o referendumu kojega treba uskladiti, ali on je niži propis, a ustavna se odredba može primijeniti neposredno, smatra Podolnjak. Upozorava i da ne postoji odredba koja bi propisivala da postupci po započetim ustavnim odredbama trebaju po tim odredbama i završiti.
S obzirom na političke prijepore oko toga koju odredbu primijeniti Podolnjak navodi da politička odluka nije konačna. Naime, o pravovaljanosti referenduma odlučuje Državno izborno povjerenstvo i ono govori koja većina je potrebna za pravovaljanost, a nakon toga moguća je žalba Ustavnom sudu i on u konačnici odlučuje što je mjerodavan rezultat.
Sve jednostavno
I za profesora ustavnog prava na splitskom Pravnom fakultetu Arsena Bačića sve je jednostavno.
– To su jednostavne stvari: novi propis derogira stari. Ako je novi propis stupio na snagu, onda se njega treba primijeniti i ne vidim zašto ga se ne bi primijenilo, jezgrovito je iznio svoje tumačenje Bačić.
Iznimka je ustavni stručnjak s kojim smo razgovarali, a koji želi ostati neimenovan. On smatra da treba primijeniti staru odredbu, iako to ne ide na ruku biračima. Smatra da je postupak započeo po tim pravilima i tako ga treba završiti, a zapitao se i što bi bilo u obrnutoj situaciji, odnosno da je promjenom Ustava ta odredba postrožena. Naime, ako se danas prihvati rješenje koje zagovara većina ustavnih eksperata, onda će se i sutra morati prihvatiti rješenje koje potencijalno ne ide u korist građana. Upitan zašto se ne bi primijenilo pravilo “in dubio pro reo”, dakle da se u dilemi koristi onaj propis koji više pogoduje biračima, rečeno nam je da bi to bilo dobro načelno rješenje, ali bi se to načelo iz kaznenog prava prije toga moralo utvrditi kao pravilo što sada nije slučaj.
 

Prijeporan i izbor ustavnog suca

Izbor jednog suca Ustavnog suda također je započeo, a nije završio, prije ustavnih promjena. Novom ustavnom odredbom određeno je da ustavne suce Sabor bira dvotrećinskom većinom svih zastupnika dok ih je prijašnjom odredbom birao kvalificiranom većinom svih zastupnika. Podolnjak upozorava da bi ta situacija isto trebala izazvati prijepore. Prema njemu i tu je sve pravno čisto i birati ih treba prema novoj odredbi, dakle dvotrećinskom većinom. O tome će saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav raspraviti na sjednici u srijedu. Stručnjak koji ne želi biti imenovan također smatra da pri izboru suca Ustavnog suda treba primijeniti novu odredbu jer je Ustav i doktrinarno pitanje dvotrećinske većine, pa onda tom logikom i izbor suca Ustavnog suda.