Hrvatska i Srbija zajedno protiv mafije i korupcije

Sporazum između Hrvatske i Srbije omogućava brzo izručenje Sretka Kalinića, jednog od osuđenih za ubojstvo premijera Zorana Đinđića
Srbijanska ministrica pravde Snežana Malović i hrvatski ministar pravde Ivan Šimonović potpisali su jučer u Beogradu Sporazum o međusobnom izručenju svojih državljana, osumnjičenih ili optuženih za organizirani kriminal ili korupciju. Na press konferenciji oni su ovaj Sporazum ocijenili “povijesnim i presedanom”, jer sličnih ugovora nema u regiji, a ni u svijetu. Dodali su da će se sporazum privremeno početi odmah primjenjivati, a službeno nakon ratifikacije u parlamentima dviju država.
Ministar Šimunović istaknuo je da potpisani dokument pokazuje jasne i čvrste namjere Hrvatske i Srbije da se, surađujući, suprotstave organiziranom kriminalu i korupciji.
– Za obje zemlje najopasniji vid kriminala je regionalno organizirani kriminal, jer on može djelovati po državu veoma destabilizirajuće kao u slučaju ubojstva premijera Zorana Đinđića – rekao je Šimonović.
Hrvatska bi, inače, upravo zahvaljujući potpisanom sporazumu, vrlo skoro mogla izručiti Srbiji Sretka Kalinića, jednog od osuđenih za ubojstvo premijera Đinđića. Hrvatski ministar pravde naveo je i da će sporazum imati brze, učinkovite i konkretne rezultate, te podsjetio da su u Hrvatskoj raspisane 53 tjeralice protiv državljana Srbije, 37 je u postupku izdavanja a 12 je za kazneno djelo korupcije. Šimonović je, također, ocijenio da potpisani sporazum odražava “visok stupanj povjerenja između Srbije i Hrvatske odnosno povjerenja u pravosuđe obje zemlje te da je iznimno značajan korak u njegovom jačanju.
– Ovim ugovorom ispunjavaju se dva cilja srpske politike, europske integracije i intenziviranje borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije – ocijenila je ministrica Malović.
Srbijanska ministrica pravde je dodala kako sporazum podrazumijeva da će “svaka osoba koja je počinila kazneno djelo organiziranog kriminala ili korupcije u Srbiji ili Hrvatskoj, bez obzira na državljanstvo, biti izručena zemlji u kojoj je djelo počinjeno ili koja ga potražuje”. Prema njenim riječima, na ovaj se način šalje zajednička poruka – nema sigurne kuće ni u Srbiji ni u Hrvatskoj za mafiju ili kriminalce.
Konačno, u vezi optuženih za ratne zločine (koji nisu obuhvaćeni ovim sporazumom) Šimonović je naveo da će se od 15. srpnja svi građani koji to žele moći raspitati u ministarstvu pravosuđa da li su, eventualno, optuženi u drugoj državi.

Sreten Jocić ostaje u Beogradu

U vezi s pitanjem izručenja optuženih za ubojstvo ili umješnost u likvidaciju Ive Pukanića, Snežana Malović je odgovorila da će postupak protiv Sretena Jocića biti okončan u Srbiji. Ona je precizirala da će se i protiv ostalih optuženih za to ubojstvo suđenja u Srbiji i Hrvatskoj završiti u državama u kojima je protiv njih podignuta optužnica i počeo proces.

Kriminalci češće utočište traže u BiH

Sporazum Hrvatske i Srbije o međusobnom izručivanju optuženih za kaznena djela organiziranog kriminala i korupcije nesumnjivo je ozbiljan korak u stvaranju pretpostavki za efikasniju borbu protiv regionalno povezane mafije. No, taj sporazum trenutačno se izravno odnosi na vrlo uzak krug osoba, među kojima je najpoznatiji Sretko Kalinić. Taj pripadnik zemunskog klana, koji je u Srbiji osuđen zbog sudjelovanja u ubojstvu premijera Zorana Đinđića i kojeg se povezuje s još nekolicinom mafijaških likvidacija u Srbiji, nedavno je preživio pokušaj atentata u okolici Zagreba, no s obzirom na to da je rođen u Hrvatskoj i da ima hrvatsko državljanstvo, nije ga se moglo odmah izručiti državi u kojoj je osuđen na dugotrajnu robiju.
Potpisani sporazum, i prethodno provedene ustavne promjene, omogućuju da Kalinić uskoro bude isporučen zemlji u kojoj je počinio teška kaznena djela, bez obzira na to što ima hrvatsko državljanstvo. Sličnih Kaliniću, međutim, trenutačno nema mnogo ni s jedne ni s druge strane. I u Hrvatskoj i u Srbiji puno je veći broj onih koji su za bijeg od zakona koristili paralelno posjedovanje i bosanskohercegovačkog državljanstva. Hrvatska i Srbija, pak, međusobno potražuju veliki broj osoba koje su jedna ili druga strana u odsutnosti osudile za ratne zločine, ili ih optužuju za to krivično djelo, ali jučer potpisani ugovor o izručenju ne odnosi se na osuđene ili optužene ratne zločince.
I. Đ.