Tko su profiteri, heroji, pravednici i žrtve krize?!

Iako je metodologija diskutabilna i rezultira ponekad kontroverznim zaključcima, namjera je dobra i naići će na javni odjek – Kako su prošle zadarske tvrtke?
Pokret za pravednu raspodjelu tereta krize (PRASAK) predstavio je u Zagrebu projekt recesija.org koji na mikroekonomskoj razini analizira ponašanje hrvatskih tvrtki u recesiji razvrstavajući više od 50 tisuća tvrtki u četiri kategorije – Heroji, Pravednici, Žrtve i Profiteri recesije.
Prema toj analizi žrtve su primjerice Ina, 3. maj, Podravka, na listi heroja su T-Mobile, Adris Grupa, HEP, na listi pravednika Tele2, HPB, Autocesta Rijeka-Zagreb, a na listi profitera Zagrebačka banka, HT, PBZ itd.
Kako je pojasnio moderator okruglog stola Slaven Letica, pokušalo se na recesiju gledati iz perspektive poduzeća i u tom smislu je napravljena empirijska analiza preko 50 tisuća privrednih subjekata, da se vidi na temelju njihovih završnih računa jesu li u recesiji povećali ili smanjili dobit, povećali ili smanjili broj zaposlenih, plaće te socijalna i porezna davanja državi.
Odnos vlasnik-radnik
U tom smislu, kazao je Letica, poduzeća su podijeljena u četiri skupine – Pravednici (tvrtke koje su najviše mislile o radnicima i na sebe preuzele teret krize), Žrtve (trpe gubitke i za sebe i za radnike), Profiteri (iskoristili krizu kako bi više zaradili na teret radnika) i Heroji (tvrtke koje su razvojno usmjerene te su uspjele zaraditi više, i za sebe i za radnike).
Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Nataša Vujec smatra kako bi bazu podataka trebalo malo restrukturirati, odnosno napraviti analizu po sektorima i veličini tvrtki, a trebalo bi uključiti i analizu troškova. Potkrijepila je to primjerom Ine koja se našla među žrtvama, što bi, kaže Vujec, moglo dovesti do toga da se pošalje kriva poruka javnosti.
Tvrtke poput INA-e, HEP-a, ili druge iz sektora energetike teško je smjestiti samo u jednu od ove četiri kategorije, jer su one i žrtve i pravednici i heroji, kazala je.
Što se tiče sektora energetike smatra nužnim pokretanje investicijskog ciklusa u koji bi uključile domaće tvrtke, a kako bi se realizirali svi ciljevi iz energetske strategije nužno je usklađivanje cijena s cijenama energenata iz okruženja.
Te promjene bi se trebale dogoditi tijekom ove godine, kazala je Vujec.
Na upit koja rješenja predlaže Hrvatskoj u rješevanju problema recesije Letica predlaže srednji put, između onoga što pokušavaju učiniti Obama i Angela Merkel.
“Merkel pokušava provoditi proračunsku giljotinu i Hrvatska na žalost ide u tom smjeru. Obama misli kako ne uništiti proizvodnju, ali i i kako smanjiti proračunske deficite. Hrvatska bi morala biti negdje između ova dva ekstrema”, smatra Letica.
Zadarske tvrtke
Dodali smo ovom kratki osvrt na zadarske tvrtke u cijeloj priči. Na web stranici organizacije moguće je naći podatke najprije za prvih 100 tvrtki u pojedinoj kategoriji.
U slučaju Zadarske županije u Herojima je Turisthotel, a što bi značilo da su razvojni, i zaradile su više i sebi i radnicima, usput ne otpuštajući. Među Žrtvama koje su postradale krizom, a trpe to i vlasnici i radnici, u prvih je 100 u zemlji naveden ovdašnji Heres – Vir. U Pravednicima – firmama koje su preuzele veći dio tereta krize na sebe nego što su ga prebacile na radnike, u prvih 100 su od ovdašnjih i Punta Skala, izvjesna nama nepoznata tvrtka Preko-Kali s dva zaposlena te Marituna.
U prvih sto Profitera ugurano je nekoliko ovdašnjih tvrtki poput OTP banke (sve su banke u ovoj kategoriji), Tankerkomerca i Ilirije. Ovakovo svrstavanje iskazuje se temeljem knjigovodstvenog iskaza dobiti u odnosu na plaće. Koliko znamo većina bi ljudi voljela dospjeti do posla i kod ovih “profitera” pogotovo, ako im je prosjek plaće kao u ovim slučajevima preko pet, a u jednom i preko 9.000 kuna. No, tu je kao i kod drugih kategorija za doslovno dijagnosticiranje ipak potrebno raditi ovakove preglede godinama da bi odrazili tendenciju.
Namjere i kontroverze
Konačno, nositelji ove inicijative i projekta potrudili su se pa osim prvih 100 u svakoj kategoriji koje smo kada je Zadarska županija u pitanju naveli, možete tražilicom zatražiti pokazatelje za svaku, odnosno 50.000 tvrtki u zemlji uključujući i našu. Pa je, recimo, Tankerska plovidba među Herojima, Borik među Žrtvama, Sonik ili Adria među Profiterima, a tvrtka koja izdaje list koji čitate je među Pravednicima, ali nam je to u ovim ekonomskim prilikama slaba utjeha.
Ima nedorečenosti koja je i iz ovako površnog iščitavanja zadarskih pozicija na listama vidljiva. Posebno će, naravno, pogoditi tvrtke koje su svrstane u Profitere. Računica sastavljača bit će jednostavna – iskazuje se veća ili ista dobit, a plaće su manje ili ih je ukupno manje (otpuštanje) iako dobit može biti i u neskladu s likvidnošću i slično. Naravno da se oni svrstani u Pravednike i Heroje pa ni Žrtve neće buniti, iako je i tu primjera pogrešnog svrstavanja dosta. U svakom slučaju zanimljiva inovacija u analitici.