Sol – izvorni suvenir Nina

Turiste koji svoj ljetni odmor žele oplemeniti upoznavanjem s dijelom izvorne tradicije zemlje i regije u kojoj borave, obilazak ninske “Solane” neće razočarati
Mogućnost posjeta ninskim “poljima soli” uz stručno vodstvo voditeljice Parka “Solana”- Nin Brankice Matulj nedvojbena je turistička atrakcija grada Nina.
Iako je ova mogućnost dostupna već četvrtu godinu, ne može se kazati kako je među eksploatiranijima u turističkom smislu. Nije jednostavno probiti se do zasluženog mjesta u konkurenciji marketinški snažno potkovanih atrakcija županijskog središta kakva su Morske orgulje ili Pozdrav suncu. Ipak, one koji svoj ljetni odmor žele oplemeniti kakvim novim saznanjem i upoznavanjem s dijelom izvorne tradicije zemlje i regije u kojoj borave, obilazak ninske “Solane” neće razočarati. Naprotiv.
Od stoljeća šestog
Put ka bazenima soli počinje u samom centru Nina gdje je postavljen skroman, ali atraktivan  pano na kojem  je oglašena četrdesetpetominutna tura za koju je potrebno izdvojiti svega 10 kuna, ukoliko je riječ o odraslim osobama, ili pet kuna za djecu. Reklamni pano i ne bi upadao u oči kad za njega ne bi bila privezana drvena kašeta s krupnom soli.
Tijekom obilaska saznat ćemo kako zapravo i nije riječ o kašeti, već o tradicionalnoj nosiljci naziva trage, tralje ili tragače kojom se prije ere traktora sol od bazena prenosila do dvorišta na kojem se sušila.
U obilazak bazena soli kreće se svakog punog sata između 10 i 18. U obilasku smo pratili dva para i jednu obitelj s dvoje djece. Grupe koje dolaze ni inače nisu velike, kazuje Brankice Matulj. Najčešće dođe po jedna obitelj. Kašnjenje se tolerira, pa je grupa s kojom je ekipa Zadarskog lista krenula u obilazak “startala” petnaestak minuta iza deset.
Nakon kratkog razgovora o izboru jezika, pao je dogovor o slušanju priče o Solani na engleskom jeziku. Osim na hrvatskom i engleskom, o povijesti solane i proizvodnji soli od Libruna do danas, Brankcua Matulj, ispričat će i na talijanskom jeziku.
– Ovdje se sol proizvodi još od 6. stoljeća kada su se time bavili Liburni. U 7. stoljeću na ove prostore dolaze Hrvati i nastavljaju proizvodnju, započinje priču voditeljica Parka ističući kako se proizvodnja soli i danas provodi na tradicionalan i potpuno prirodan način.Kao i prije 15 stoljeća, sol se i danas suši na suncu, pred hangarom u kojeg će biti pospremljena krajem listopada.
– Proizvodnja traje od srpnja do listopada. Količina proizvedene soli varira između četiri i pet tona, a ovisi o vremenu kakvo imamo u kolovozu. Ukoliko padne više od 50 litara vode po metru četvornom; to je problem za proizvdonju, jer se produljuje proces vaporizacije, objašanjava Matulj.
Tehnologija je ipak učinila svoje, pa danas 18 stalno zaposlenih radnika obavlja posao za kojeg je prije osuvremenjivanja procesa proizvodnje trebalo oko 150 radnika. Izvan sezone pripreme bazena i “branja” soli, današnji radnici bave se pakiranjem, a budući da se i ovo provodi na tradicionalni način – radi se polako.
No, upravo je poštovanje prema tradiocji u proizvodnji i pakiranju dovelo do toga je se baš sol može smatrati ninskim suvenirom “par exellence”.
Obilazak ture završava povratkom u malu suvenirnicu koja se nalazi s lijeve stane glavnog ulaza u “Solanu”. Osim kuhinjske soli u pakiranjima različite veličine, krupnu i finu sol moguće je ponijeti sa sobom pakiranu u platnene ukrasne vrećice.
U ponudi su i soli za kupanje koje su dodatkom eteričnih ulja dobile uglavom voćene ili cvjetne mirise. Među njima se izdvaja ona s “mirisom mora”. Što je zapravo taj miris mora, mala je tajna koju solana čuva. No, miris u poznat, mediteranski. Osim kao sol za kupanje, ili dodatak vodi za odmaranje stopala u “kajinu”, mirisna sol dobro dođe i kao osvježivač zraka.
Cvijet soli
Uz drvene suvenire koji su umanjena verizja nekadašnjeg alata “berača soli”  – targi, posjetiteljima se, ukoliko im je potrebna nadopuna kalcijem i magnezijem, savjetuje kupovina cvjetne soli.
– Cvjetna sol za razliku od “kuhinjske  soli” koja je po kemijskom satsavu natrijev klorid, bogata je kaclijem i magnezijem i predstvalja proizvod najviše kvalitete u proizvodnji soli.
– Vrijeme odlučuje o kvaliteti soli. Ako imamo sunčano vrijeme s malo maestrala, dobit ćemo sol prve klase; velike bijele kristale. Na vrhu će biti film i taj je film cvjetna sol, pojašnajva Matulj nukajući turiste i nas da zagrebemo rukom unutar bazena i osjetimo finoću pod prstima.
– Kad je bura s Velebita jaka donosi prljavšitnu. Mehanički možemo odstraniti veće komade nanosa, ali ona fina prašina soli će dati  žućkastu nijasnu. Ta sol ide za industriju ribe. Ako imamo puno kiša, dobit ćemo sol koja je lagano smeđa i ta će ići za odmrzavanje cesta zimi, pojašanjava rizike proizvodnje Matulj navevši jendog od sudionika ova male ture da sasvim primjereno komentira:
– Vaš je glavni upravitelj zapravo vrijeme.
Kiše, međutim, nakon što je sol već “ubrana” i stavljena “na sušenje” neće omesti njezinu kvalitetu. Naime, u slučaju kiše, kristali na samom vrhu brdašca soli amalgamirat će se i stvoriti efekt zaštitnog krova koji će od topljenja čuvati “ljetinu”.

Recept za detoksikaciju
– Cvjetna sol ne koristi se u kuhanju. Dodaje se tek kad je jelo gotov; na salate primjerice. To je najbolji način prirodne nadopune kalcijem i magnezijem, kazuje Matulj.
S nama je podijelila i recept za detoksikaciju.
Potrebno je, pet dana za redom, jednu žličicu cvjetne soli rastopiti u dva decilitra vode i polako pijuckati tijekom cijelog dana. Tijelo će u tom periodu izgubiti toksine, a nadopuniti se kalcijm i magnezijm u onoj mjeri koja mu je potrebna. Postupak se može ponavljati jednom mjesečno.

Slanuša za salatu
Dobra za salatu je biljka slanuša, savjetuje Branikca Matulj  pružajući svakom po komadić tamnozelene mesnate stabljike,  samonikle u jednom od manje slanih bazena. O njoj, saznala je  tijekom  godina upoznavanja turista, mnogo znaju Japanci.
Dovoljno je tri minute kuhati ju u nezasoljenoj vodi, i potom  ocijediti, te dodati maslinovog ulja i, po želji, limuna.

Uskoro ornitološki rezervat
Područje bazena soli ornitološki je iznimno raznoliko  i tijekom godine udomljava će čak 280 vrta ptica; velikim dijelom pite selice.
-Vlastelica je ptica koja živi samo u Ninu i Stonu Izleže uglavmom po četiri jaja karakteristična po crnim točkama. Ne plaši se ljudi osim što u vrijeme kad ima mlade kričanjem upozorava naše radnike ukoliko se previše približe njezinomleglu, kazala je Matulj.
Razlog izbora staništa ove ptice je račić slaništar kojim se hrani, a koji baš kao i u ninskoj, stanuje i u stonskoj solani.
– Svake godine nam stižu nove ptice. Ove je godine to bio domingo koji se također hrani slaništarem, kazala je voditeljica Parka “Solana”-Nin napominjući kako je u tijeku postupak kojim bi se područje ninskih bazena soli zaštitilo kao ornitološki rezervat.