Đeline slike u Muzeju starina

Slika korisnika admin
jurlina
Arif SITNICA

Ovo je čudo. Rijetko viđen pastuozan potez kista. Koncentracija čuvstvene energije koja nikog ne ostavlja ravnodušnim, samo su neki od komentara posjetitelja izložbe slika autora Anđela Jurline (53), otvorene u  četvrtak navečer u izložbenom prostoru Muzeja ninskih starina u Ninu.  Kao i prva u Benkovcu i ova, druga po redu samostalna izložba, ovog samoniklog slikara iz Briševa pobudila je veliki interes.

 Kasne četrdesete

- Šteta što nije počeo slikati ranije, rekao je Mate Radović, domaćin i organizator izložbe, inače dugogodišnji kustos Muzeja ninskih starina.

On je istaknuo kako je Jurlina oduvijek volio slikarstvo, no svoje prve radove počeo je stvarati u kasnim četrdesetima, a javnosti se prvi put predstavio u veljači ove godine. Njegova prva samostalna izložba ostat će upamćena i po tome što se u multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Benkovac tražila sjedalica više, a dobar dio posjetitelja je ovaj  kulturni događaj pratio s nogu.

- Ovako nešto nismo očekivali, našao se u čudu i Mile Marić, ravnatelj GK Benkovac. On je i jedan od glavnih "krivaca" što se uopće saznalo da se Jurlina bavi slikarstvom.

- Anđela poznam još iz srednjoškolskih dana. Zajedno smo pohađali ondašnju Tehničku školu, otkriva Marić i dodaje: - Nisam ni ja znao da Anđelo slika sve dok mi lani nije rekao da bi želio prirediti izložbu. I kad sam vidio o čemu se radi, pogledao njegove slike, rekao sam - nema problema. Ja ću preuzeti sve na sebe, i katalog, organizaciju, postav... Ti samo pripremi slike, prepričava Marić, pojašnjavajući kako je došlo do prve samostalne izložbe Anđela Jurline.

 Marić se, očekivano, pojavio i na otvaranju izložbe u Ninu, gdje je nazočnima predstavio slikara i njegov rad.

 - Unatoč činjenici što Jurlina nije akademski slikar, neophodno je istaknuti da njegove slike poznaju tehnike suvremenog definiranja kompozicije, te da bitno ne zaostaje za akademskim slikarstvom, rekao je Marić. Slično je ustvrdio i recenzent Dalibor Pinčić, dipl. povjesničar umjetnosti.

- Njegov pastuozan potez kista je dinamičan, silovit, nemiran, a forma nejasna. Time kompozicija postaje mistična, tajnovita. Kolorit je bogat, razliven dok je faktura izrazito reljefna, napisao je Pinčić, pojašnjavajući kako čovjek i u kasnim 40-ima može otkriti skriveni talent slikanja u kontekstu jedne suptilne intuicije koja je Anđelu vrlo svojstvena.

 Počeo nakon otkaza

- Da, moje slike su priča o meni, rekao je i na svojoj izložbi u Ninu, vidno uzbuđeni slikar iz Briševa, koji je zapravo trebao biti svećenik.

A priča ide otprilike ovako: - Počeo sam slikati prije nešto više od tri godine, nakon što sam nezakonito dobio otkaz u Europetrolu. Žalio se jesam, ali bez uspjeha. U potrazi za novim poslom pokucao sam na vrata tiskare Grafotehna. Susret s bojama i papirom bio je odlučujući, priča Anđelo Jurlina.

Kad su njegove prve poteze kistom ugledali grafičari, nisu ostali ravnodušni.

- O, kako lipo. Otkad slikaš?, pitali su Anđela. Pokazali su njegove prve uratke i direktoru Mati Klarinu koji je Anđelu dao tiskarske kartone i boje neka nosi kući u Briševo i tamo slika.

- Tako je počelo. U početku sam slikao krijući to i od vlastite obitelji, supruge Jadranke i djece Natali i Franka. Da slika, prva je otkrila majka Marija. Nije se protivila. I njen brat blizanac Nikola Šarić iz Posedarja, koji je svojedobno emigrirao u Francusku bio je također darovit. Tamo, u Lyonu postigao je zavidnu umjetničku karijeru, govori Anđelo. Majka mu je, kaže, najbolji kritičar upućuje ga i daje mu potporu da istraje u svom umjetničkom izričaju.

A Anđelo je zapravo nesuđeni svećenik. Pokojni nadbiskup Marijan Oblak zvao ga je u Sjemenište jer se kao dječak među vršnjacima isticao duhovnošću.

- Puno sam išao u crkvu. Zanimala me sakralna umjetnost, kaže Anđelo, koji je i danas fasciniran Sv. Donatom. Naslikao ga je kao da odozgo nadgleda njegovu izgradnju u prepoznatljvom ekspresionističkom stilu s nadrealnim elementima kojima obiluju i ostale slike ovog samoniklog, nadarenog i zanimljivog umjetnika o kojemu će se još govoriti i pisati.

 Najteže u vlastitoj sredini

- Budući se najteže vinuti i dobiti priznanje u vlastitoj sredini, uvijek je zadovoljstvo kada se odvaži domaći umjetnik amater i dio svog potencijala, talenta, svog stvaralaštva i osobnosti podijeliti sa svojom zajednicom, rekla je otvarajući izložbu savjetnica za kulturu Grada Nina, Marijana Ramov. Čestitajući autoru na smionosti zaželjela mu je još puno likovnog stvaranja i kreativnosti, no i adekvatnog predstavljanja svog rada, ne samo u granicama svoje lokalne zajednice i regije, već i izvan tih granica, rekla je Marijana Ramov izražavajući zadovoljstvo što se Muzej ninskih starina pored svog iznimno kvalitetnog stalnog muzejskog postava, s vremena na vrijeme upušta u organizaciju kulturnih događanja koji tematski nisu vezani isključivo za arheologiju, već se daje mogućnost predstavljanju raznih izložbi, od fotografija, do likovnih radova, čime Muzej uvelike doprinosi obogaćivanju kulturnog života grada Nina.

 A i izložba Anđela Jurline Đele, kako ga zovu njegovi Briševljani,  pokazala se kao pun pogodak, veliki kulturni događaj u Ninu i Zadarskoj županiji. Događaj, koji je svojim značenjem i interesom posjetitelja nadišao lokalne okvire.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno