Viteški spektakl u Vrani (FOTOGALERIJA)

Slika korisnika admin
vrana0809_9
Ivan JAMIČIĆ
Na poljani ispred hana odigran je igrokaz "Legenda o lijepoj kneginji i crnom vitezu"

Jučer su u Vrani završile viteške igre koje su se održavale pod nazivom "Dani vitezova i templara". Prva manifestacija ovakvog tipa na području Zadarske županije, odigravala se na jednom od najbogatijih povijesnih područja u Hrvatskoj, mjestu Vrani u općini Pakoštane čija baština seže od prapovijesti preko rimskoga doba, ranog i kasnog srednjovjekovlja do novovjekih stoljeća provedenih pod turskom upravom.

Kao na starim srednjovjekovnim proštenjima

Događanja su dosegla svoju kulminaciju u subotu kad je na polju ispred hana Jusufa Maškovića bio postavljen viteški tabor, a oko njega brojni štandovi s nebrojenim sadržajima. Vransko područje bogati je poljoprivredni bazen pa ne treba čuditi da su domaćini izložili svoje poljoprivredne proizvode, osobito voće koje je plijenilo pozornost mnogobrojnih gostiju, posebno stranih turista. Kako je i red, tu se našlo pršuta, pancete, domaćega sira, fritula i kroštula, srednjovjekovnog gulaša s palentom, fažola i na licu mjesta pečenih picipalja. Na otvorenoj vatri pekli su se i janjac i vol, tako da je što se kulinarstva tiče ozračje bilo doista kao na starim srednjovjekovnim proštenjima za koja možemo s punom sigurnošću pretpostaviti da su se u to doba održavala na ovom, možda čak i istom mjestu.

Program je počeo već u jutarnjim satima kad su posjetitelji mogli razgledati viteški tabor u kojem su bili izloženi mnogi predmeti iz baštine srednjega vijeka: mačevi, sjekire, koplja, buzdovani pa čak i tadašnje sprave za mučenje: klade, kotač i sprava za rastezanje nevoljnika, o čemu se moglo i više naučiti u radionici "Srednjovjekovna inkvizicija". Radionice su se održavale i iz streličarstva, mačevanja, glagoljice, srednjovjekovne kuhinje i kovnice novca na kojoj su predstavljene kovanice srednji hrvatski frizatik, groš Nikole III. Zrinskog, srednjovjekovni banovac i banovac Vitezova zelingradskih. Posebnu radionicu postavili su i članovi udruge "Stari zanati" iz Koprivnice, demonstrirajući kovačko umijeće. Djeca su, pak, mogla uživati vozeći se na vrtuljku kakav je bio u modi prije kojih osam i više stoljeća. Posjetitelji su mogli jahati na konjima, a u posebnim oborima bili su smješteni mladi magarci, dok su se po taboru šetali sokolari i sokolarice s tim predivnim pticama na rukavici. A da srednji vijek nije bio doba u kojem se samo ratovalo, prikazano je u posebnoj točki "Srednjovjekovni ples i glazba" u kojoj su oživljene plesne i glazbene tradicije toga doba u originalnim nošnjama.

Opsada grada

Program se počeo zahuktavati u popodnevnim satima kad je na poljani ispred hana odigrana "Legenda o lijepoj kneginji i crnom vitezu", igrokaz u kojem su prikazane i borbe vitezova i opsada grada. Program su pripremili Vitezovi zelingradski, udruga "Aureus Unicornis" iz Gornje Stubice i Dubovečki streličari iz Karlovca. Priča počiva na legendi o lijepoj kneginji za čiju ruku se prosci moraju izboriti borbom s vitezovima njezina oca. Tu se, međutim, nađe i zločesti vitez iz daleke Teutonije koji uspije zasužnjiti i kneza i kneginju, dok se ne pojavi vitez osloboditelj koji sa svojom družinom istjera uzurpatore iz dvorca i dobije ruku lijepe kneginje. U igrokazu je prikazano više oblika borbe hladnim oružjem, mačevima, kopljima, buzdovanom, sjekirom i bičem, a iz katapulta je ispljaeno nekoliko hitaca kojima je skršen otpor Teutonaca.

Još je veći spektakl nastao s prvim mrakom kad je, nakon demonstracije streličarskih vještina, upriličena noćna opsada grada u kojoj je sudjelovao još veći broj vitezova i pješaka i strijelaca oboružanih vatrenim strijelama, a katapulti i trebucheti su ispaljivali vatrene kugle koje su cijelo bojno polje zavili u dim i vatru. No da ništa ne izmakne kontroli brinuli su vatrogasci s vatrogasnim vozilom.

Nakon tog spektakla priređen je na vranskoj tvrđavi priča svjetlosti i zvuka "Slava vranskog priorata".

- Tko je i kada podigao samostan svetog Grgura u Vrani? Sigurno je podignut kao zadužbina jednog od slavnih hrvatskih kraljeva ili kraljica u doba narodnih vladara. Pamti vranski samostan slavna vremena kraljeva: Krešimira III. i Držislava. Benediktinci upravljahu Vranom savjesno i bogobojazno te samostan postade poznat širom kraljevstva, kazuje se u uvodu ovog specifičnog perfomansa koji su organizrali Vitezovi zelingradski i u kojem su zidine benediktinskog samostana, koji je potom bio i templarska te hospitalska utvrda i sjedište, oživjele pod raznobojnim reflektorima, oslikanimn platnima i taktovima stare glazbe.

Jučer je u Vrani ponovljeno nekoliko točaka, tako da su oni koji su propustili subotu mogli pogledati "Legendu o lijepoj kneginji i crnom vitezu", razgledati vojni tabor i sudjelovati u radionicama, dok nije u popodnevnim satima program okončan.

Turisti "okupirali" Vranu

"Dane vitezova i templara" pratio je velik broj posjetitelja kako domaćih znatiželjnika, tako i stranih gostiju iz obližnjih turističkih središta, što je svakako pokazatelj da su organizatori, Općina i Turistička zajednica Pakoštane s ovim programom napravili pun pogodak i počeli s obnovom Vrane, kao jednog od ključnih mjesta hrvatske povijesti. Potvrdio nam je to i predsjednik udruge "Vitezovi zelingradski", Mladen Houška koji je sa svojim vitezovima imao već brojne nastupe u Hrvatskoj i inozemstvu, ali priznaje da im je Vrana bila poseban izazov.

- Ovo je nama bila posebna čast i izazov da nastupamo ovdje u Vrani, mjestu koje se spominje još u darovnici kralja Zvonimira, gdje su bili templari, Ivanovci. Dugo se prema njoj odnosilo s nepravdom i ovo je odlično što je napravila Turistička zajednica premda ovdje ima još niz mogućnosti. Ove godine tako nastupamo ispred Maškovića hana, a ne kod tvrđave jer je to tehnički neizvedivo, no nadamo se s vremenom da će se moći nastupati i na samoj tvrđavi, što će biti vrhunac ovih manifestacija, kazao nam je Houška, dodavši da je, pogotovo s obzirom da se događa prvi put, zadovoljan s organizacijom zbivanja u kojima se potvrdilo da manja mjesta često bolje organiziraju ovakve manifestacije nego veliki gradovi.

A možda je najbolji komentar "Danima vitezova i templara" dao neizbježni Radoslav Bobanović koji je svoj komentar sažeo u tri znakovite riječi: "Odlično! Ide nabolje!"

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno