U prvih sedam mjeseci zadarska policija za nasilje prijavila 326 osoba

Prema podacima iz PU zadarske prekršaji i kaznena djela vezana uz nasilje u obitelji u odnosu na prošlu godinu u porastu su za 27 posto, a kada je riječ o spolu, dobi, partnerskim i rodbinskim odnosima, nitko nije pošteđen

Najnoviji val nasilja diljem zemlje, a posebice tragedije u Benkovcu i Glini, zbog kojih su provedene i interne policijske kontrole da bi se utvrdilo jesu li ili nisu počinjeni propusti u radu policije, ujedno su pokrenuli i pitanja mogućnosti preventivnog reagiranja i brige općenito o žrtvama obiteljskog nasilja.
Sanja Sarnavka iz Udruge B.a.B.e. kontinuirano i uporno upozorava da je ključni problem loša suradnja između institucija koje se bave problemom nasilja.
– Bitan je timski rad. Nikako ne treba svu krivnju svaljivati na policiju, iako su oni ti koji prvi dolaze u kontakt sa žrtvama obiteljskog nasilja i imaju ovlasti nasilnika lišiti slobode. Kada je riječ o obiteljskom nasilju ključan je Centar za socijalnu skrb, no iskustva su pokazala kako se oni više bave administracijom, nego ljudima i njihovim problemima – kaže Sarnavka ističući kako nije rijedak slučaj gdje svi drugi odrade svoj dio posla, a zakaže sud tako što nasilnika pusti na ulicu. Upravo to se, kaže, dogodilo u Glini, dok je tragedija u Benkovcu, po njezinom mišljenju, pokazatelj da treba mijenjati Zakon i uskladiti ga na način da se odnos mladića i djevojke u slučajevima nasilja, prijetnje i slično, tretira jednako kao i onaj među supružnicima. Sarnavka ističe kako je jako bitno da se pitanjem nasilja u obitelji bave ljudi kojima je stalo te da se svaki slučaj rješava pojedinačno i dogovorom.
Ključan timski rad
– Nakon što se zaprimi dojava o nasilju i nasilnik udalji od žrtve, trebali bi se odmah sastati predstavnici policije i Centra za socijalnu skrb koji bi potom, nakon što su proučili taj konkretan slučaj, morali donijeti odluku što je najbolje učiniti. I to bi tako trebalo funkcionirati u svakom novom slučaju nasilja, a djelatnici Centra za socijalnu skrb, koji se često žale da nemaju dovoljno kadrova za individualni rad, trebali bi se bolje povezati s civilnim organizacijama – kaže Sarnavka koja se svakodnevno susreće s problemima nasilja i načina na koji se rješava.
Prema podacima iz PU zadarske, prekršaji i kaznena djela vezana uz nasilje u obitelji u odnosu na prošlu godinu u porastu su za 27 posto, a kada je riječ o spolu, dobi, partnerskim i rodbinskim odnosima, nitko nije pošteđen.
U prvih sedam mjeseci ove godine počinjen je 291 prekršaj za što je prijavljeno 326 osoba. Oštećeno je 345 osoba od kojih je 167 odraslih žena, 49 odraslih muškaraca, deset maloljetnika, osam maloljetnica, pet dječaka i šest djevojčica. S obzirom na odnos počinitelja sa žrtvom u partnerskim odnosima 118 žena prijavilo je svoje zakonite supruge, a 19 izvanbračne, osam ih je prijavilo bivša supruge, dok je zbog istog prekršaja šest muškaraca prijavilo svoje zakonite žene, a jedan izvanbračnu. U roditeljskim odnosima prijavljeno je 56 očeva, 82 sina, jedna kćer i tri majke, a 51 počinitelj spada u kategoriju ostalih članova obitelji.
U tom je vremenu predloženo 270 zaštitnih mjera iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji od kojih 113 obveznog psihosocijalnog tretmana, 21 zaštitna mjera zabrane približavanja žrtvi nasilja, 15 zaštitnih mjera udaljenja iz stana, kuće ili nekog drugog prostora, jedna zaštitna mjera zabrane uznemiravanja ili uhođenja osobe izložene nasilju, 19 zaštitnih mjera obveznog liječenja od ovisnosti i jedna mjera oduzimanja predmeta koji je namijenjen ili upotrebljen u počinjenju prekršaja.
Od ukupnog broja zadržano je 171 osoba, dok je prekršajnom sucu privedeno 187 osoba.
Za sedam mjeseci 2010. godine na području ove PU evidentirano je i 16 kaznenih djela nasilničkog ponašanja u obitelji, a prijavljeno je 13 počinitelja. Tim kaznenim djelom oštećeno je deset odraslih ženskih osoba, četiri odrasle muške osobe, jedan maloljetnik i jedna djevojčica. S obzirom na partnerski odnos prijavljeno je osam muževa i po jedan izvanbračni suprug i supruga, a s obzirom na roditeljski odnos prijavljena su tri oca, dva sina i jedan brat.
Godinu dana ranije policija je evidentirala 585 prekršaja za što je prijavljeno 657 osoba. Kada je riječ o žrtvama evidentirano ih je 695 od čega: 447 odraslih žena, 149 odraslih muškaraca, 27 maloljetnica, 28 maloljetnika, 21 muško dijete i 23 ženska djeteta.
Najčešće žrtve žene i djeca
Među prijavljenima najviše je supružnika pa je tako u 2009. godini prijavljeno 286 muževa, 19 žena, 29 izvanbračnih muževa, šest bivših muževa te četiri izvanbračne žene i četiri bivše žene. S obzirom na roditeljski odnos prijavljeno je 165 očeva, devet majki, 102 sina i sedam kćeri. Predloženo je ukupno 549 zaštitnih mjera iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji od kojih najviše obveznog psihosocijalnog tretmana – 151, zatim 51 zaštitna mjera zabrane približavanja žrtvi nasilja, 21 zaštitna mjera udaljenja iz stana, pet zaštitnih mjera zabrane uznemiravanja ili uhođenja osobe izložene nasilju, 59 zaštitnih mjera obveznog liječenja od ovisnosti i tri zaštitne mjere oduzimanja predmeta koji je namijenjen ili uporabljen u počinjenju prekršaja. Od tog ukupnog broja, zadržano je 335 nasilnika, a prekršajnom sucu privedeno ih je 396 osoba. Kada je riječ o kaznenim djelima nasilničkog ponašanja brojke su nešto manje, pa ih je lani bilo 93, a prijavljeno je 56 počinitelja. Oštećeno je 55 odraslih žena, 17 muškaraca, četiri maloljetnika, dvije maloljetnice, deset dječaka i pet djevojčica. S obzirom na partnerski odnos, 40 žena prijavilo je svoje zakonske supruge i šest izvanbračne, dok je ta brojka daleko manja kada je obrnuta priča. Tako je zbog nasilja kazneno prijavljena tek jedna zakonska, i jedna izvanbračna supruga. S obzirom na roditeljski odnos prijavljeno je 16 očeva, jedna majka i 18 sinova.

 RJEŠAVANJE UZROKA NASILJA

Na Općinskom sudu u Zadru posljednjih se godina vodi sve više predmeta zbog kaznenih djela nasilničkog ponašanja u obitelji. Zbog prirode samog problema, ti se postupci rješavaju po hitnom postupku, pa je tako 2003. godine zaprimljeno i riješeno 20 predmeta, 2004. godine 13 predmeta, a godinu kasnije 28. Od 44 zaprimljena predmeta 2006. godine, riješeno ih je 38, od 60 predmeta iz 2007. godine dosad je riješeno 54, godinu kasnije od 49 predmeta dovršeno je 40, dok je lani od 59 predmeta riješeno 34.
Kako bi se nasilnicima dala prilika da uklone uzroke nasilnog ponašanja, u konačnici, oko 80 posto osuda su uvjetne osude, jer se mora riješiti uzrok problema, a to su, kažu na Općinskom sudu, prvenstveno alkohol i droga. Stoga se uz uvjetnu kaznu obično izriče i mjera obveznog liječenja od ovisnosti koja traje najmanje do isteka osude. Agresivne osuđenike upućuje se i u Caritasov obiteljski centar, no kako saznajemo, odaziv je vrlo loš, a ne postoje mehanizmi kojima bi se nasilnici prisilili dolasku u savjetovalište.

 TRI NASILNIKA UDALJENA IZ STANA

Tijekom 2009. godine Prekršajni sud u Zadru zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji izrekao je 36 mjera opreza, a od početka godine do danas 15. U prošloj godini, policija je sukladno svojim ovlastima izrekla 21 mjeru opreza, a u prvih sedam mjeseci ove godine 44. Kada je riječ o zabrani približavanja žrtvi nasilja, tijekom prošle godine takvih je izrečeno šest, a tri su osobe udaljene iz stana.

 ŽRTVE NEDOVOLJNO ZAŠTIĆENE

Sanja Sarnavka upozorava da u lancu čimbenika koji bi trebali kažnjavati nasilnike, a štititi žrtve, često zakažu sudovi. Izriču se uvjetne kazne, a često se nasilnici i oslobađaju. Slično je, kaže i s kaznenim djelom silovanja, a primjer takve presude, kaže Sarnavka, onaj je izrečen na zadarskom Županijskom sudu prošli tjedan u kojemu je nasilnik oslobođen, a žrtvi sud nije poklonio vjeru jer se “nije ponašala kao žrtva”.