Karamarko slijedi Račana

Odluku koja se tiče istrage partizanskih zločina Ivica Račan potpisao je 9. ožujka 2001.

Istražujući partizanske zločine poslije Drugoga svjetskog rata ministar  unutarnjih poslova Tomislav  Karamarko provodi naloge  Vlade Ivice Račana. Trećesiječanjska vlada koju je vodio  predsjednik SDP-a, naime,  još je prije deset godina formalnim zaključkom naložila  istragu poslijeratnih zločina  ratnih pobjednika.
“Ratni zločini počinjeni za  vrijeme i neposredno nakon  Drugog svjetskog rata moraju se istražiti i, ukoliko je to  moguće, kazniti njihove  počinitelje, bez obzira na  stranu kojoj su pripadali”,  stoji u odluci Vlade od 9.  ožujka 2001. koju je potpisao  Račan. “Vlada RH smatra kako po tim pitanjima nije do  sada dovoljno napravljeno,  posebice kada su u pitanju  ratni zločini nad ratnim zarobljenicima koji su pripadali  poraženoj strani u Drugom  svjetskom ratu, a koji su bili  sustavno prešućivani. To se  odnosi, između ostalih, i na  osobe zarobljene kod Bleiburga, žrtve tzv. Križnog puta, kao i na sve druge osobe  koje su pobijene odmah nakon zarobljavanja, odnosno  predaje pobjedničkoj strani”,  objasnila je vlada u svojem  zaključku.
Račanov ministar unutarnjih poslova Šime Lučin  sjeća se tog naloga. – Policija  je nakon njega prikupljala informacije. Pokrenute su predistražne radnje, ali ne i  službene istrage, kaže  Lučin.
– Pitanje je, međutim, zašto  ministar Karamarko baš sada  istražuje te događaje. HDZ je  osam godina na vlasti, zašto  je to nužno raditi baš uoči  izbora? U nedostatku kredibiliteta za rješavanje ozbiljnih aktualnih problema, pojedinci traže politički prostor,  a HDZ nas vraća na temu o  partizanima i ustašama. No, kako je  sada oluja došla iz vedra neba, tako će se  poslije izbora i smiriti, predviđa Lučin.
Nikica Barić, povjesničar koji je mnogo pisao o Drugome  svjetskom ratu u Hrvatskoj, smatra da je  “puno važnije kakvo  će biti načelno stajalište o pitanjima  zločina Drugog svjetskog rata, nego da se  eventualno uhite i  sude malobrojne žive  osobe koje su ih naredile ili izvele”.  Slaže se kako je  “očito da trenutna akcija ministra Karamarka ima  predizborne konotacije”, i  “krajnje je skeptičan” oko njezinog uspjeha.
– No, smeta mi dvoličnost  njegovih kritičara. Riječ je o  onima koji su prethodno govorili da je Tuđman svojom  politikom nacionalnog pomirenja obnovio “ustaštvo”, ali  se sada pozivaju na isto to  Tuđmanovo “nacionalno pomirenje” i “njegovu” preambulu Ustava koja je “antifašistička”. No, slažem se s Karamarkom koji je odbacio  “antifašizam” kakav je na  našim prostorima postojao i  pobijedio – da, to treba odbaciti jer ako ćemo se držati  vrijednosti tog antifašizma,  onda molim, uvedimo jednostranačku vlast KP Hrvatske,  obnovimo Oznu, provedimo  kolektivizaciju poljoprivrede, nacionalizaciju krupnog  kapitala, i, jasno, uputimo  naše delegate na iduće zasjedanje AVNOJ-a, komentirao je Barić za naš list.

Mesić će posjetiti Boljkovca i dati mu potporu

Bivši predsjednik Stjepan Mesić posjetit će sutra  Josipa Boljkovca,  bivšeg Tuđmanova ministra unutarnjih poslova i srednjerangiranog  dužnosnika Ozne poslije Drugoga svjetskog rata u Karlovcu, kako bi mu  osobno iskazao potporu u istrazi koju protiv njega provodi policija, kazali  su našem listu jučer u Mesićevu uredu. Mesić će Boljkovca posjetiti u  njegovu domu u Vukovoj gorici kod Karlovca. Mediji spekuliraju da bi  Boljkovac do 1. rujna mogao biti uhapšen pod sumnjom da je odgovoran  za ratne zločine u Karlovcu poslije Drugoga svjetskog rata.