Umirovljenici i nezaposleni – više gladni nego siti

Najgori dani čekaju umirovljenike i nezaposlene kojih će već na jesen, prema svemu sudeći, biti blizu 400 tisuća, a ni zaposleni ne uspijevaju spojiti kraj s krajem, upozorava Zoran Knežević iz “Zadarskog potrošača”

Zbog ekstremne suše koja je pogodila naše područje, zbog čega je urod poljoprivrednih kultura podbacio, te nerazumijevanja ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine koji tvrdi kako novaca u proračunu za štete od suše nema, za jesen se najavljuje poskupljenje pa čak i nestašica hrane. Neki prehrambeni proizvodi će poskupjeti prema najavama čak i do 30 posto. Podbačaj u urodu određenih kultura, odrazit će se na cijene stočara, mljekara, uljara, itd. Prema prvim podacima štete od suša u Hrvatskoj su 200 milijuna kuna.
Potrošači neće imati što trošiti
Predsjednik udruge “Zadarski potrošač”, Zoran Knežević ističe kako je kućni budžet potrošača uvijek prvi na udaru kada se događaju bilo kakva negativna previranja kako u nas, tako i u svijetu.
– Veće cijene nafte, nestašice uzrokovane ratovima, povećanje cijena uzrokovano sušama, itd. sve se uvijek najviše razbije o glavu malom čovjeku. Cijene režija se povećavaju, kompletna situacija u zemlji ide dalje u depresivnom smjeru. Bojimo se što nas čeka od jeseni i u zimu. Naime, bojimo se hoće li ljudi imati za golo preživljavanje, a pritom mislim samo na prehrambene artikle ne uključujući i režije. Kada moraju birati, ljudi će se uvijek odlučiti za hranu, dok će računi za režije i ostale potrepštine čekati. Najgori dani čekaju umirovljenike i nezaposlene kojih će već na jesen prema svemu sudeći biti blizu 400 tisuća, a ni zaposleni ne uspijevaju spojiti kraj s krajem. Sve ovo znači katastrofu, no ne smijemo biti previše depresivni jer to ne vodi ničemu. Morat ćemo biti ekonomični, kupovati samo ono najbitnije što je nužno, a sve drugo će morati pričekati neka bolja vremena, zaključuje Knežević.
Naglasio je kako su naši sugrađani više gladni nego siti, pritom prije svega misleći na umirovljenike i nezaposlene.
– Ne vidi se nekakva perspektiva za bolju budućnost, a ljudi su sve nezadovoljniji. Država vrši pritisak opomenama i ovrhama za neplaćene račune i po tom pitanju su vrlo ažurni za razliku od slučajeva kada potrošači nešto traže. Upravo te ovrhe su najčešći razlog zašto nam se već očajni potrošači obraćaju za pomoć. Posla i novaca nema, cijene divljaju. Ljudi štede već na hrani, smatram da je bezobrazno što ih se tako ažurno i bez razumijevanja naganja zbog sitnih dugova kao da su kriminalci, a ne ljudi u nevolji, zaključio je Knežević.
Još skuplje
S njim se slaže i Ada Duka, predsjednica Ceha trgovaca pri Obrtničkoj komori Zadarske županije.
– Već duže vrijeme mislimo da smo dotaknuli dno i taman kada mislimo da ne može dalje ono se još više produbi. Čujemo da se najavljuju povećanja cijena i do 30 posto. Prema tome, piše nam se crno. Situacija je krajnje ozbiljna i došlo je vrijeme da se konačno nešto učini, pokrene, pomogne ljudima, koji nisu krivi za tešku situaciju. Kažu kada imamo vruće ljeto da nas očekuje jako hladna zima, što bi značilo još veće troškove nego do sada. Zaista ne znam što reći niti savjetovati, valjda ćemo svi skupa izdržati nekako, isplivati na površinu, ali uz odricanje od mnogo toga, no kada ćemo konačno normalno živjeti od svoga rada i ispunjavati sve svoje obveze zaista je u ovom trenutku teško govoriti, zaključila je Duka.

Smokve postale voće bogatih

Zadrani s ogorčenjem reagiraju na najavu o povećanju cijena hrane.
Danica Gospić, ističe kako poskupljenje hrane nije u redu s obzirom na to da se ljudi u ovim kriznim godinama više nemaju na čemu stisnuti. Naime, preostaje im, kako kaže, samo da manje jedu, jer račune već odavno rijetko tko stigne podmiriti na vrijeme. No, s druge strane, kaže, kako razumije i trgovce jer i oni moraju od nečega živjeti.
Oni koji rade na štandovima cijenama su prisiljeni pratiti povećanje cijena svojih dobavljača. Sve je to, kako ističu Zadrani, začarani krug. No, kako je i na tržnici opao promet da bi nešto zaradili moraju ponekad i sniziti cijene, iako ne mogu puno. Za ljude u potrebi, kažu, daju jeftinije svoje proizvode kako ne bi bili gladni.
Prodavači na tržnici ističu kako je kupaca dosta manje nego protekle godine, pogotovo sada na kraju sezone. Cijene pojedinih proizvoda su mnogima neprihvatljive. Naime, pojedini proizvodi su duplo skuplji u odnosu na isti period prošle godine.
– Troškovi uzgoja voća i povrća su jako veliki, urod je mali, a čim je slabija ponuda veće su i cijene tih proizvoda. Urod breskve u Ravnim kotarima podbacio je ove godine, ali cijena joj je još i dobra s obzirom na kvalitetu i količinu koja se može naći na tržnici. Naime, cijene joj se kreću od 5 kuna pa do 20 kuna za one koje izgledaju kao iz izloga. Moram priznati, zatečena sam Zagrepčanima koji su se pokazali izvanrednim kupcima. Stranci uzmu par komada onoga što najviše trebaju, a ostalo kupe u velikim centrima i tako mi nikako na zelenu granu. Promet je osjetno pao iza Velike Gospe. Tržnica je postala više šetnica, istaknula je jedna od prodavačica na tržnici.
Cijene određenih proizvoda su u odnosu na proteklu godinu zaista otišle za 100 posto gore. Nekada seosko voće, smokva, po cijeni od 20 kuna postala je voće bogatih. Široka zelena mahuna može se pronaći po cijeni od 25 kuna, crveni fažol je 20 kuna, dok je kilogram očišćenog 50 kuna. Zelena mahuna, tzv. olovka je od 15 do 20 kuna. Cijena rajčice je 10 do 12 kuna, dok je protekle godine bila manja od pet kuna, zeleni kupus je 10 kuna, skoro tri puta više no prošlo ljeto, krastavci su 10 do 12 kuna, blitva je 18 do 20 kuna, dok je prošle godine još bila poželjna i prihvatljiva po cijeni do 10 kuna, a i onda se to za ovo povrće činilo skupo. Tikvice su 10 kuna, također tri puta skuplje nego lani, zelena salata je 20 kuna, dvostruko no prošlu sezonu, ali krumpir, najčešća hrana potrebitih ima još uvijek istu i povoljnu cijenu od tri do pet kuna po kilogramu. Balancane su od 10 do 12 kuna, šljive 10 kuna, dinja je 6 kuna, naranče oko 15 kuna, itd.

Nema se za biftek, ramstek

Za razliku od cijena voća i povrća na gradskoj tržnici cijene mesa u zadarskim mesnicama još uvijek su iste kao do sada. Mesar Tomislav Babin istaknuo je kako cijene njihovih proizvoda nisu rasle.
– Suša je veliki problem za sve nas. Cijene za sada nisu rasle, no hoće li u dogledno vrijeme ići na gore, još ne mogu sa sigurnošću potvrditi. Moram priznati da je promet u odnosu na proteklu godinu za 30, pa čak i 40 posto manji. Ljudi nemaju novaca i ne kupuju skupo meso kao što su bifteci, ramsteci i sl. Uglavnom se kupuju svinjski kotleti, pljeskavice i, naravno, neizbježna piletina, odnosno jeftinije meso, kaže Babin.