Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

Piti ćemo manje, zbog stradanja Nadina, ali dobrih i vrhunskih vina!

30.08.2021. 12:30


Prošli smo tjedan preletom sedam-osim ovdašnjih vinograda i vinara najavili ovogodišnju berbu označenu teškom vinogradarskom godinom sa hladim proljećem i mrazom, na žalost prije svega na najvećem nam vinogradu u Nadinu, odnosno dugim, vrućim i sušnim ljetom, ipak sa dobrim najavama s niza drugih lokacija, te vjerom u dobre kapljice. Nastavljamo uz već otpočetu berbu i prve pokazatelje kakvoće.


Od Polače i Tinja do Nadina
Na posjedu PZ MasVina pred Polačom i Tinjem ​Chardonnay i Muškat su već bili pobrani, a rominjalo je:
– »Spasonosna« kiša za masline (u PZ MasVin značajnije od grožđa op.a.), ne i za grožđe, jer tek će nešto odgoditi berbu. Upravo smo pri kraju branja Merlota, izvrsnog, a izvrsni su bili i Chardonnay i Muškat. Trebao sam nastaviti berbu za Rose koji radimo od Crljenka i Plavine, poželjno sa 12 do 13 alkohola i lijepim osvježavajućim kiselinama, no sad ćemo provjeriti parametre poslije ove kiše, jer palo je u ovom arealu oko 35 litara, kazuje nam zadovoljan Radoslav Bobanović.
​Parametri?
​- A što da opterećuješ čitatelje s Oekslima ili Baboouima, reći ću da su omjeri šećera i kiselina u pobranim sortama idealni. Kameno tlo, izostanak mraza i sustavno natapanje svakako su pomogli.​
​Nastavljam put Nadinskog blata, preko nekadašnjeg hipodroma u Polači, sa zebnjom kako ću proći kroz makadam, sad uz kišu, kad oni vinska cesta iz bajke?! Udruga vinogradara i vinara Nadina obnovila makadam nasipanjem šljunka i divno ga poravnala, prava vinska avenija, za koju se nadaju (obećanoj) pomoći Benkovca i Polače. Nadinski vinogradi, beskrajni na svojih 350 ha, zeleni ko Irska, ali – nigdje nikoga. Ne bere se. Nema se što brati?!
​Tomislav Škaulj dan prije kiše u petak ipak je brao:
– Jučer smo pobrali Syrah za pjenušac, kazuje nam Tomislav.
​Zar nije Crljenak bio u planu za pjenušac?
– Namjera je bila Crljenak koristiti za pjenušac zbog dobrih kiselina i nižeg šećera (alkohola), a što inače pjenušci traže, ali je prešao, bio je već na 106 Oeksla. Syrah je bio kako se za pjenušac samo poželjeti može- šećer na 80, kiseline 10, Ph 3,1 kao po školi za pjenušac, kazuje nam Tomislav.
Chardonnay?
– Par sto kila na 2.400 panja, ne vrijedi brati, moguće kad budemo brali maraštinu za bijeli cuvee.
Tomislav Glavić ?
– ​Maraština 100 % šteta, Grk 100%, Grenache 100%, Merlot 50 %, Syrah 70 do 90%. Rane sorte nemam što brati, a nešto ću ubrati Merlota, Syraha i Caberneta.
Napuštamo velebno blistavo zeleno Nadinsko blato u miru netaknute prirode, jer nemaš što taknuti, berem sa ranim sortama. Ukupno 50 do 7% manji urod ovdje će oboriti i cijeli vinogradarski rezultat županije.


Pošip se udomaćio i obogatio nas
U Kraljevskim vinogradima na Punta skali u Petrčanima gdje je kao i u širem prostoru trsje »šokirano« duljim hladnim proljećem a potom sunčanicom i sušom (usprkos natapanju) ipak:
– Kod nas nije bilo velikih šteta od hladnoća, a sušu smo nastojali ublažiti navodnjavanjem, makar kišu ne može ništa zamijeniti. Počinjemo s Pošipom vrlo zdravim ovdje na Punta Skali, sa kilo, kilo i pol po panju. Biti će ekstrata i mirisa, ali umjesto 50 ili više sa 40 i nešto litara na 100 kg grožđa, procjenjuje Zoran Pantalon urod njihova predvodnika i zaštitnog znaka – Pošipa, a kojeg imaju 60. 000 panja. A to je tek dio od 300.000 loza ovog iznimnog nam vinograda.
​Pošip su, onaj za pjenušac, pobrali i u Degarri – sa vinograda u islamu, Dane Šulentić i Mate Pestić, vrlo zadovoljni parametrima i berba se nastavlja.




Od Asserije do smilčićkih pržina
​Božo Bačić nad Asserijom ove će godine – brati. Naime, lani i prekalni tuča je ovdje pobila vinograd.
– A što reći nakon prethodnih godina nego dobro je. Još nisam krenuo s berbom. Mislio sam u ponedjeljak (danas) ali sad nakon ovih kiša moramo provjeriti parametri i vidjeti hoće li berbu trebati malo odgoditi, kazuje nam Božo, zadovoljan kvalitetom, ali će urod biti nešto manji od očekivanog i poželjnog, jer je vinograd patio od hladnijeg proljeća (bez šteta) odnosno suše, a ovdje još nema sustava natapanja. Navodno je dalje njega na širem benkovačkom području oko Lišana i Vukšića bilo nešto štete od tuče ali zanemarive kad se sjetimo lanjske godine.
I na pržinama Smilčića još se ne bere. Branko Arbanas kaže da je to uobičajeno, a s ovom kišom vjerojatno će još malo kasniti brati vrhunsko grožđe s nešto smanjenim urodom.
Otac preporoditelj Svrdlovine Mladen Anić ipak ima i tužno vijest za ljubitelje ekskluzivne domaće kapljice:
– Ovdje je berba kasnije i sve je dobro osim – Svrdlovine. Ona je sorta što najranije počne s vegetacijom a kod nas nije bilo do -9 početom travnja kao u Nadinu, ali je bilo -7 i stradala je oko 60%. Ostalo uz nešto manji rod jako dobro.
​Odmah nastavljamo malo dalje do Podgradine i Zdravka Žuže s vinogradom u Islamu Grčkom.
– Evo mislimo u ponedjeljak (danas) krenuti s našim Sauvignonom bijelim, a onda odmah i Pošipom, svi su parametri vrhunski.
A kiša?
– Ovdje nije pala skoro ni kap.
A Svrdlovina, koja je Mladenu stradala?
– Odlična i bez štete.
​Što je s onom što je toliko dugo spremaš u barriqueu?
– Ide dogodine za sezonu, dođeš i probaš.
​Ako je probavajući svu ne popijemo, a milina je.


Z. Vlaktović: Mimo štete Nadina, dobra berba!
Zvonimira Vlatkovića, višeg stručnog savjetnika u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede i ribarstva, specijaliziranog i za mediteransko vinogradarstvo i vinarstvo, pitamo o očekivanjima:
– Činjenica je da je sezonu odredilo hladno i dugo proljeće s kulminacijom mraza na prostoru našeg najvećeg proizvodnog polja Nadinskog vinograda gdje su štete na nekim kulturama i 90 postotne. Jako su stradale rane sorte poput Chardonnaya i posebice je teško stradao Grenache, ali dijelom i Merlot, pa i Maraština. One sorte koje kasnije kreću s vegetacijom, recimo Cabernet Sauvignon ne toliko. Reći je da su oni koji su kasno rezali imali bitno manje štete jer je tad vegetacija kasnije počela. Ljeto je opet karakteriziralo iznimno snažno i dugo sunčano razdoblje sa visokim temperaturama i sušom, ali mogu čak reći da se loza dobro drži i nosi s time.
Berba je krenula, pa pitamo kakva će biti?
– Krenulo se od Pošipa, Chardonnaya, a mislim da kreće i Merlot, pa idu ostale kulture redom. Parametri koje sam mjerio su dobri i vrlo dobri, uz nešto manji prinos.
Zbog suše spominje se i prisilna zrioba?
– Ona obično osnažuje grube tanine, ali zahladilo je i pale su i kiše te će se s intenziviranjem berbe idućih tjedana to izregulirat. S obzirom na sve okolnosti imamo sitnije bobe ali očekujemo dobru godinu. Ona količinski neće nadmašiti prethodnu, ali u kvaliteti neće biti problema. Vinogradari koji su koristili folijarne pripravke kao stimulatore bolje su prošli.​ I uz sušu autohtoni debit i maraština zadržale su visoke kiseline. jer su, osim nekoliko noći, ostale bile tople, ali ne vruće, pa se kiseline nisu razgradile. Većina je sorti na 18 ili 19 po Babou, neke kasnije još ne, ali na putu, a uz očuvane kiseline. Primjetan je iskorak sadnjom bijelih sorata, uz domaću sve bolju Maraštinu sada imamo udomaćen Pošip visoko kvalitetan, iako je osjetljiv ne sušu i UV zračenje. ​
​Što slijedi u berbi?
– Očekujemo početak Merlota i Syraha. Kiša koje je palo prilično, negdje 50, negdje 15 ili 22 litre, će utjecati ne otpočetu berbu, ali najvažnije je da ćemo, uz nešto manji rod imati kvalitetno grožđe. I autohtone sorte Crljenak i Maraština i Debit lijepo izgledaju, kao i ovdje već tradicionalne introducirane.


Uređena cesta kroz Nadinske vinograde
Nadinsko blato od prošlog je tjedna makadamsku cestu, prethodno svu u rupama i lokvama (kad kiši) pretvorilo u pravu vinsku autostradu, istina makadamsku (kakva, prema ne tek mom mišljenju, treba i ostati), ali vrhunsku. Tako je sad od sela sredstvima EU obnovljen asfaltni vrlo lijep put do ulaska u vinograde, a glavna cesta poravnata tucanikom omogućava laganu i ugodnu vožnju od Nadina do Polače. Udruga vinogradaa i vinara Nadina, prema riječima predsjednika Tomislava Glavića potrudila se, a očekuje ispomoć u pokrivanju troškova od lokalnih samouprava, odnosno Grada Benkovca i Općine Polača, čiji su mještani vlasnici vinograda i jedni od temeljnih nositelja ovdašnje vinske revolucije.