Građane nitko ništa ne pita

Marinko Karamarko iz udruge “Eko-Zrmanja” istaknuo je kako Novigradsko i Karinsko more imaju nesreću da se naslanjaju na četiri siromašne općine te da se vrši betonizacija obale za gradnju apartmana i vila, kako bi se naplatile pristojbe, a priroda će biti nepovratno uništena

Zanimljiva tribina pod nazivom “Otimanje javnog prostora” održana je sinoć u Impact centru, a organizatori su bili udruga Eko-Zadar i Zelena lista. Kako je rečeno u samom uvodu – palme ispred sv. Šime, kanal na Pagu, zagađenje Zrmanje i gradnja cementare, pokušaj privatizacije voda, golf projekti pod kojima se skriva apartmanizacija najvrjednijih dijelova zemlje te otimanje DHM-a; neki su od projekata koji posljednjih godina potresaju Hrvatsku.
– U svim navedenim projektima izostala je kvalitetna javna rasprava, mišljenja građana nisu uzeta u obzir te se najčešće pogodovalo kapitalu. Interesi lokalnog stanovništva u svim navedenim slučajevima nisu se ispoštovali, a nezadovoljstvo je poraslo, istaknula je Atana Grbić.
Gosti tribine bili su Vlasta Toth, supredsjednica Zelene liste, Darko Anton Franceschi, dipl.ing.arh, Vedran Stošić Miočić – Gumeni, dipl.ing.arh, Marinko Karamarko iz Eko Zrmanje, Sanja Želehovski iz udruge Cvit soli i Branko Donadić iz Udruge iznajmljivača apartmana i soba – Pag.
Marinko Karamarko iz udruge Eko-Zrmanja istaknuo je kako Novigradsko i Karinsko more imaju nesreću da se naslanjaju na četiri siromašne općine te da se vrši betonizacija obale za gradnju apartmana i vila, kako bi se naplatile pristojbe, a priroda će biti nepovratno uništena. Osvrnuo se i na uništenje šuma u Bukovici i stabla hrasta koja se prodaju po cijeloj županiji te na hidroelektranu koja povlači mulj i ispušta ga u Zrmanju te vodotokom dolazi u more i uništava brojne životinjske vrste. Za kraj je rekao i da je Zrmanja ove godine bila na ekološkom minimumu vodotoka te da nije mogao vjerovati kada je vidio da se u Zadru zalijevaju travnjaci.
Sanja Želahovski i Branko Donadić osvrnuli su se na kanal koji bi se trebao graditi na Pagu.
– Znamo tko i za koje novce otima na Pagu. Ima brojnih primjera, otima se pašnjak i jedan dio otoka, nasipava se kaguna u kojoj se nalazi ljekovito blato, a to radi naša lokalna samouprava potpomognuta Ministarstvom zaštite okoliša. Glavna gradska plaža bi se privatizirala. Uništavaju se resursi Paga i šire, a mi građani ne vidimo interesa za sebe, kazala je Želahovski.
Darko Anton Franceschi, istaknuo je kako na tribinu nije došao u svojstvu predsjednika Društva arhitekata Zadar te da govori u svoje ime.
– Arhitekti imaju odgovornost u urbanizaciji javnog prostora, jer on je odraz civilnog društva. Arhitekti su što se tiče palmi ispred crkve svetog Šime samo pratili savjet konzervatora. Nategnuti su mi i argumenti da su one zakrivale fasadu, kazao je Franceschi.
Vedran Stošić Miočić – Gumeni, predsjednik Udruge Šigureca, govorio je o nedostatku adekvatnog prostora za mlade i DHM-u.

 GRBIĆ: STANJE OKO VRANSKOG JEZERA JE ALARMANTNO

Atana Grbić spomenula je planiranu gradnju brojnih golf igrališta u Zadarskoj županiji te je kazala kako je to krinka za apartmanizaciju.
– Gradilo se i u Španjolskoj, a sada ti apartmani stoje zapušteni. Alarmantno je stanje oko Vranskog jezera, koje je ornitološki rezervat i u slučaju gradnje golf igrališta razvoj prirodnog turizma će nestati. Gradnja na deponiju možda drži vodu, ali sedam igrališta uništilo bi Vransko jezero, kazala je Grbić.
U raspravu se uključila i Nives Kozulić, ravnateljica Zavoda za urbanističko uređenje te je istaknula kako ni po kojoj logici toliko terena neće biti, jer za to postoji zakon, a istaknula je i da se nada da do gradnje kanala na Pagu neće doći.