Izazov prvog pretoka vina i prijetnja paunova oka

Ako je vino bistro, da izbjegnemo dizanje dobro je vinobran staviti u platnenu vrećicu tako da visi u polovici bačve 2 do 3 dana prije pretoka. Na našem tržištu dozvolu za suzbijanje paunovog oka imaju dva nova fungicida kratke karence: Stroby karenca 30 dana i Neoram karenca 15 dana
Otegnula se ovogodišnja berba grožđa. Tijekom kolovoza što zbog suše, što zbog sorata pobran je dobar dio ravnokotarskih vinograda. Rane sorte: syrah, merlot, chardoney postale su vodeće u novo podignutim vinogradima. Krajem kolovoza i početkom rujna nakupile su više od 22 posto sladora u grozdu. Na pojedinim lokacijama merlot je sadržavao više od 25 posto sladora. U to vrijeme vladala je nemila žega i suša. Vinogradari nisu imali što čekati, već krenuti u berbu.
 Masulj i selekcionirani kvasci
Uz ranu berbu javio se je problem kod prerade mošta. Trebao se je hladiti masulj i obavezno rabiti selekcionirani kvasci koji mogu opstati kada se alkohol popne iznad 15 posto. Naravno trebalo je dodavati hranu za kvasce pa da sve uspješno fermentira. Jer najveća je kazna za gospodara, ako  vino ostane slatko.
Dok će ovaj vikend završiti berba i biti će pobrani posljednji ravnokotarski vinogradi oni koji su obavili berbu koncem kolovoza i početkom rujna moraju se pripremati za prvi pretok.
 Prvi pretok vina pred vratima
Prvi pretok vina treba izvršiti kad je alkoholno vrenje završeno. To je vrijeme kad je sav šećer pretvorio u alkohol i ugljični dioksid i kad se mlado vino pročisti, to jest kad se stalože sve netopive tvari i nečistoće. U pravilu prvi pretok vina obavljamo 45 do 60 dana nakon berbe.
Za pretok vina treba pripremiti čiste i zdrave bačve i pribor kojim se služimo prilikom pretoka.
Sumporenje vina je obvezna mjera koju treba provesti najmanje 48 sati prije pretoka. Kalijev metabisulfit – vinobran ili sumporastu kiselinu neposredno prije upotrebe treba otopiti u desetak litara vina, uliti u bačvu i izmiješati. Ako je vino bistro, da izbjegnemo dizanje dobro je vinobran staviti u platnenu vrećicu tako da visi u polovici bačve 2 do 3 dana prije pretoka.
 Da li prvi pretok mladog vina provesti otvoreno ili zatvoreno, mišljenja stručnjaka u tome se razilaze, jer jedni smatraju da je za sortna vina bolje provesti zatvoreni pretok, kako bi se što više sačuvale mirisne tvari vina. Za stolna vina kakva su gotovo sva u našim konobama treba obaviti otvoreni pretok kako bi se ubrzao proces dozrijevanja vina. Otvoreni pretok mladog vina moramo provesti i onda kada opazimo da je vino poprimilo miris na trula jaja – sumporovodik i ako je provrelo vino ostalo sluzavo. Da bismo razbili sluzavosti koja je uvjetovana radom bakterija, moramo takvo vino otvoreno pretočiti uz što jače zračenje i mlaćenje brezovom metlicom. Jedan od načina je taj da vino pretačemo pumpom, a na izlazno crijevo od pumpe pričvrstimo nastavak ružu – tuš za zalijevanje vrta.
 Proces stabilizacije vina 
Vino u pravilu treba pretakati za, vrijeme visokoga barometarskog tlaka, kad meteorolozi najavljuju anticiklonu. Vina koja posjeduju strani miris – sumporovodik treba pretakati pred kišu ili za vrijeme kiše, jer je tada otpuštanje stranih mirisa intenzivnije.
Nakon provedenog prvog pretoka vina treba očekivati prirodan proces stabilizacije vina. Ako se vina teško ili nedovoljno bistre treba provesti bistrenje bentonitom u kombinaciji sa želatinom.
Vinari se spremaju za pretok, a maslinari moraju obići masline i voditi brigu o pojavi bolesti paunovo oko.
 Idealni uvjeti za razvoj paunovog oka
Paunovo oko jedna od najopakijih bolesti maslina svake godine sve više zadaje glavobolje maslinarima. Kvalitetna rezidba gdje je krošnja prozračna, podizanje krošnje od tla najefikasnije su mjere za sprječavanje pojave bolesti Paunovo oko.
Mnogi pitaju što je u stvari paunovo oko? Gljivična bolest paunovo oko razvija se na svim zelenim organima masline. Simptomi se mogu primijetiti na listovima, peteljčicama listova i plodova, te na plodovima. Najčešći simptomi su okrugle pjege na lišću čija veličina može varirati od 2 – 10 mm u promjeru i boji od smeđe do žute i zelene poslagane u koncentričnim krugovima.
Posljedice bolesti paunovog oka je opadanje lišća, ponajprije na granama donjeg dijela krošnje, koje mogu izgubiti kompletnu lisnu masu. U proljeće se slabije diferenciraju cvjetni pupovi sa smanjenim urodom u sljedećoj godini.
Znakovi zaraze i suzbijanje štetnika
Do glavne zaraze dolazi u jesen kada su listovi masline mokri uslijed kiše i kada temperatura pogoduje njezinu ostvarenju. Znakovi na zaraženim listovima u jesenskom razdoblju vidljivi su tek u proljeće kad dolazi do novih zaraza na novim listovima. Zaraženi listovi opadaju od ožujka do lipnja. U toplom ljetnom razdoblju gljivica miruje, a dolaskom jesenskih kiša i padom temperatura cijeli ciklus se ponavlja.
Zaštita maslina protiv paunovog oka provodi se fungicidima na bazi bakra – Bordoška juha, Cuprablau Z, Nordox 75 WG i mnogi drugi. Vrijeme prskanja je ožujak – travanj, a sljedeće tretiranje rujan – listopad.
Pripravci na bazi bakra imaju karencu 56 dana. Zbog toga treba odrediti pažljivo vrijeme prskanja s rokom berbe. U jesenskom suzbijanju paunovog oka umjesto navedenih bakrenih fungicida treba rabiti fungicidi kojima je karenca znatno kraća. Na našem tržištu dozvolu za suzbijanje paunovog oka imaju dva nova fungicida kratke karence: Stroby karenca 30 dana i Neoram karenca 15 dana.

 KAD DRŽAVA PLAĆA

Godina nije išla na ruku poljodjelcima. Oštra zima, kasni mrazevi, suša i visoke temperature smanjile su prirod grožđa i maslina. Smanjenje priroda bilo je očito, ali ne onakvo kakvo se je prijavilo nakon što je Župan proglasio sušu kao elementarnu nepogodu. Komisija za procjenu šteta jedne naše jedinice lokalne samouprave procijenila je da je ovogodišnji urod maslina od suše stradao od 90 do 95 posto. Je li stvarno tako ili samo onda kada plaća država. A čija država plaća?