Teatrološko – komparatističke teme i dileme

Nama su posebno zanimljive studije koje se tiču talijanskih dramskih skupina u Zadru na prijelazu iz XIX. u XX. vijek te ona o hrvatskoj književnosti na repertoaru zadarskog Kazališta lutaka u devedesetim godinama prošlog stoljeća (iz prvog dijela knjige)
Helena Peričić diplomirala je komparativnu književnost i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je ubrzo i magistrirala, te doktorirala. Već tijekom studija surađivala je na Radio Zagrebu i Omladinskom radiju, popularnoj ‘Stojedinici’, a radila je jedno vrijeme i kao profesor engleskog jezika. No, početkom Domovinskog rata vraća se u svoj rodni grad, Zadar, gdje je od 1991. znanstveni asistent, a od 2005. i redovni profesor na Odsjeku za kroatistiku današnjeg zadarskog Sveučilišta. Objavljuje znanstvene radove, ali i publicistiku, kazališnu kritiku, te literarne radove, poeziju, prozu, drame i dnevničke zapise. Objelodanjuje svoje tekstove često i u časopisima za kulturu, književnost i umjetnost, a jedna je od pokretača zadarskog časopisa ‘Glasje’, koji je doživio, nažalost, samo 14 brojeva. Uvrštena je u antologiju hrvatske ženske priče, članica je Hrvatskog društva za anglističke studije, Hrvatskog centra P.E.N.-a, Hrvatskog centra ITI – UNESCO, Hrvatskog centra UNIMA, Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa te Društva hrvatskih književnika.
Do sada je objavila više književnih naslova: “Pogledi (nešto kao… nametljivi zapisi – poezija i proza” (1995.); “Dimitrije Demeter – izbor iz djela” (1999.); “Posrednici engleske književnosti u hrvatskoj književnoj kritici u razdoblju od 1914. do 1940.” (2003.); “Izići na svjetlo – dramski tekstovi” (2005.); “U potrazi za Weimarom – komparatističke studije” (2006.); “O riđanu, Petru i Pavlu – dnevnički zapisi, članci, pisma..” (2006.); “Domnana i bijele ovce – priče o skr(u)šenosti” (2007.). Također valja spomenuti da je pokretač Studentskoga književnog kluba te je uredila zbirku pjesama njegovih članova i članica, pod naslovom “Oblaci” (1998.).
U najnovijoj knjizi, “Tekst, izvedba, odjek – trinaest studija iz hrvatske i inozemne dramske književnosti”, koja se tiskana u elitnoj biblioteci ‘Manualia universitatis’, našla se uz poznate domaće autore, znanstvenike i pisce, među kojima su od Zadrana već uvršteni dr. Franjo Švelec, dr. Divna Mrdeža Antonina i dr. Robert Bacalja. Sadržaj nudi trinaest studija, “objedinjenih teatrološko – komparatističkom temom” (iz ‘Uvodnog slova’ autorice). Prvi dio knjige (pet radova) tiče se problematike povijesti odnosno sociologije hrvatskog kazališta ili pak kazališnog repertoara u hrvatskoj sredini ili u hrvatskim teatrima. Drugi donosi osam studija vezanih uz pitanja hrvatske dramske proizvodnje druge polovice XX. stoljeća. Knjiga je posvećena “svim velikim zadarskim glumcima bez ansambla i(li) kazališta”.
Nama su posebno zanimljive studije koje se tiču talijanskih dramskih skupina u Zadru na prijelazu iz XIX. u XX. vijek te ona o hrvatskoj književnosti na repertoaru zadarskog Kazališta lutaka u devedesetim godinama prošlog stoljeća (iz prvog dijela knjige), kao i tekst o Paljetkovom dramskom stvaralaštvu za odrasle, pogotovo kada znademo da je Luko Paljetak završio Filozofski fakultet u Zadru, gdje je od 1968. bio dramaturg i redatelj u Kazalištu lutaka, a od 1972. do 1978. i asistent na FF-u u Zadru.
Od domaćih autora Peričić još razmatra neke segmente iz opusa autora kao što su Ivan Slamnig, Antun Šoljan, Tonči Petrasov Marović, Miro Gavran, Vladan Desnica, a od inozemnih posebno je zanimljiv esej o značaju kakav je svojevremeno u svjetskoj, pa eo ipso i domaćoj književnosti, napose onoj dramskoj, imao Georg Bernard Shaw (kao jedan primjer iz sociologije književnosti). Riječju, još jedna kvalitetna knjiga zadarske književnice i književne znanstvenice, koja će dobro poslužiti i studentima književnosti na našem Sveučilištu, te kao takva s pravom izlazi pod atribucijom ‘sveučilišnog priručnika’.