Depresijsko dno u ožujku

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
novac
Denis LOVROVIĆ
Da će biti gore nego što jest, to se i u najpovršnijim ekonometrijskim analizama može navješćivati iz trendova ključnih gospodarskih i financijskih pokazatelja

Strpljen-spašen, tko u depresijskoj i prezaduženoj Hrvatskoj na kraju polarne zime (koju odnedavno za ove krajeve najavljuju i neki inozemni meteorolozi) preživi tri marčane bure (od 7-og, 17-og i 27-og) i taj ožujak 2011-e! Tako će, naime, i biti, ako se ostvari najnovija konjunkturna prognoza Ekonomskog instituta u Zagrebu, prema kojoj će gospodarska depresija u Hrvatskoj svoje dno dotaknuti u tom prijelomnom ožujku, kada će bez stalnog posla biti više od 330.000 radno sposobnih osoba, a stopa nezaposlenosti probiti i plafon od 19 posto.

Iako - ni nakon žestoke saborske rasprave o (ne)povjerenju u Vladu i premijerku Jadranku Kosor - još nitko ne nazire svjetlo na kraju tog kriznog tunela, niti vidi kako će i kada ovdašnje gospodarstvo iz već dvogodišnje, teške depresije u novi gospodarski polet, uz nužne godišnje stope rasta BDP-a od najmanje pet-šest posto, dobrodošla je bar ta vijest-prognoza, da će Hrvatska svoje depresijsko dno dosegnuti već potkraj iduće zime, i da dalje neće biti gore.

Od dna do MMF-a

Ali, za razliku od meteoroloških prognoza, uz koje uvijek idu i pomna obrazloženja zašto će se i na temelju kojih vremenskih sila promijeniti vremenske prilike ili bar uz koje uvjete, ekonomska predviđanja u trusnoj Hrvatskoj spominju samo razne mantre i fraze, koje nikom ne jamče ništa, nego samo služe političkom marketingu ekipe na vlasti. Zato se i događa da niti Ministarstvo financija ne može posložiti državni proračun, a da ga tijekom samo 12 mjeseci ne mora mijenjati pomoću bar dva-tri rebalansa, da o najavama čelnih ministara o skorom kraju depresije (koju oni još zovu, mekše, recesijom) i ne zborimo. Nije li još prije 14 mjeseci i premijerka Kosor navješćivala "kraj recesije" najkasnije do četvrtog tromjesečja 2009., nije li kasnije kraj vidjela u trećem tromjesečju 2010., ne vidi li ga - prema zadnjem istupu u Hrvatskom saboru - već tijekom 2011. godine?

Da će biti gore, nego što jest, to se i u najpovršnijim ekonometrijskim analizama može navješćivati iz trendova ključnih gospodarskih i financijskih pokazatelja unazad šest ili 12 mjeseci, ali - da bi se prognoziralo, kako će već kroz šest ili 12 mjeseci biti bolje, to se može tek na temelju radikalno nove Vladine makroekonomske i privatizacijske politike ili bar na temelju konkretnih prijedloga-uvjeta, kojih i dalje - nigdje nema.

Zna se samo, da se Ministarstvo financija radi otplate dospjelih inozemnih i domaćih zajmova i radi redovite isplate mirovina i ostalih proračunskih korisnika može i u 2011. zadužiti bar za tri milijarde eura, ali nitko ne zna što slijedi poslije, ili - točnije, o tome i ne misli, jer će, kao, ionako o tome misliti pobjednici parlamentarnih izbora nakon studenoga 2011. godine, u suradnji sa socijalnim partnerima ili, alternativno, sa MMF-om.

Ide oporavak

Zato analitičari Ekonomskog instituta u Zagrebu, u nedostatku Vladina novog koncepta razvoja, predviđaju da će hrvatsko gospodarstvo i dalje biti "u recesiji", da se u ovoj godini očekuje dalji pad BDP-a za 1,7 posto (ali ne ističu da to znači da će BDP u 2010. biti čak osam posto manji nego u 2008., te da je to depresija, a ne recesija, tj. ubrzavanje pada, a ne usporavanje rasta), te da se oporavak gospodarske aktivnosti može očekivati tek sljedeće godine. Ali, kakav oporavak?

Da bi se Hrvatska samo oporavila od te dvogodišnje depresije, dogodine bi trebala povećati BDP bar za devet posto! No, analitičarima Ekonomskog instituta je za obrazloženje oporavka dovoljna i stopa očekivanog rasta od samo 1,7 posto, ako se uopće ostvari (jer, ni tu mršavu stopu rasta nije moguće izvesti ni iz jednog aktualnog trenda, niti iz većine dosadašnjih Vladinih protukriznih poteza). Iako i sami spominju "nastavak negativnih trendova u ovoj godini, uz iznimno snažan pad investicija, te smanjenje osobne i državne potrošnje", te naglašavaju da će se kriza najbolnije iskazati na tržištu rada, gdje će - kad sve zbrojimo - biti gotovo 100.000 ljudi bez posla više nego što ih je bilo ujesen 2008. godine, očekivani gospodarski oporavak u idućoj godini svejedno neće donijeti zaokret u temeljnim trendovima na tržištu rada, pa će i 2011. ostati godina - bez rasta zaposlenosti.

Dubinski je uzrok u slaboj konkurentnosti hrvatskih proizvoda, koji gube igru i na inozemnom i na domaćem tržištu, jer Vlada ne želi vući nepopularne poteze u predizbornoj godini, niti u sukobu s interesima većine građana, koji - da pojednostavimo priču o formuli spasa - nisu spremni idućih barem pet-šest godina raditi dvostruko više i bolje za upola manje plaće (da bi vraćali vanjske dugove i konkurirali prejeftinim kineskim, indijskim ili turskim proizvodima u zemlji i svijetu).

Na putu prema depresijskom dnu, u rujnu je bilo zaposleno samo 46 posto radno sposobnih u Hrvatskoj, ili točno 1.422.536 osoba, što ih je bilo 18.067, ili 1,3 posto manje nego u kolovozu, kako pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Broj nezaposlenih je na kraju rujna bio 2,2 posto veći nego krajem kolovoza, te je početkom listopada u Hrvatskoj evidentirano 289.503 nezaposlenih. Stopa registrirane nezaposlenosti povećana je sa 16,4 posto u kolovozu na 16,9 posto u rujnu.

Ostvare li se kratkoročne prognoze analitičara Ekonomskog instituta u Zagrebu, od početka će listopada do kraja ožujka, dakle - u iduća dva podjednako depresijska tromjesečja - bez posla ostati još najmanje 40.000 radno sposobnih građana, a poslije će već biti, nadajmo se, malo bolje.

U IDUĆIH 150 DANA

1. Bez posla će ostati još 40.000 radno sposobnih građana

2. Potkraj ožujka: više od 330.000 osoba bez posla

3. Stopa nezaposlenosti 19 posto, kao 1995.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno