Domaće ulje skupo zbog skupe proizvodnje

Slika korisnika admin
Velimir BRKIĆ
ŽELJKO VRSALJKO - Nisam se javio na natječaj za otkup maslinova ulja jer je otkupna cijena preniska

Problematika oko otkupne i prodajne cijena maslinova ulja aktualizira se svake godine za vrijeme berbe maslina. Dok je prodajna cijena za proizvođača koji po buri i hladnoći promrzlim rukama češlja masline uvijek preniska, za kupca je ona bezobrazno skupa, osobito cijena ulja na crnom tržištu na koje nema dodatnih troškova kao na primjer PDV.

Zadnjih nekoliko godina uvijek se spominje iste stvari kada je u pitanje tržište maslinova ulja u Hrvatskoj - na jednoj strani imamo visokokvalitetno ulje ekstra djevičanske kvalitete, a na drugoj su nedostatne proizvedene količine maslinova ulja za domaće potrebe, njegova slaba potrošnja, nekonkurentna proizvodnja maslina, siva ekonomija, veliki uvoz i pritisak jeftinog uvoznog ulja.

- Zašto je domaće ulje skupo u prodaji? Jer je skupo u nabavi. Naša proizvodnja je skupa jer je neorganizirana, nemamo plantažni uzgoj. Ako je otkupna cijena kilograma ekstra djevičanskog maslinova ulja 40 kuna, na to se dodaju troškovi pakiranja, skladištenja, dostave, trgovačka marža plus PDV, onda imamo cijenu ulja koju imamo. S druge strane, cijena ulja je na svjetskom tržištu daleko niža oko 3 eura za litru ekstra djevičanskog maslinova ulja u rinfuzi, kaže Vinko Milat, savjetnik ministra poljoprivrede i nastavlja:

- Nama problem predstavlja neorganizirano tržište. Siva ekonomija uzima maloprodajne cijene maslinova ulja kao referentne prodajne cijene. Ne može litra ulja koja se prodaje u boci od 'cole' i na koju se ne plaća nikakav porez imati istu cijenu kao i litra domaćeg koja se prodaje u dućanu i na koju se plaća PDV.

Milat dodaje kako je država poticajima omogućila povećanje proizvodnje maslina i maslinova ulja i kako je sada idući korak urediti tržište:

- Za sada sve još nekako funkcionira u smislu sive ekonomije, relativno visokih maloprodajnih cijena i male potrošnje. Ulaskom u EU stvari će se promijeniti jer se otvara tržište. Nama cilj treba biti smanjenje troškova proizvodnje njenim organiziranjem, proizvodnja visokokvalitetnog i ulja od autohtonih sorti i stvaranje branda s naglaskom na izvornost.

Slično tome razmišljaju i sami maslinari koji kažu kako su otkupne cijene ulja preniske.

- Za proizvesti kilogram kvalitetnog ekstra djevičanskog maslinova ulja potrošim 43 kune, a otkupna cijena je 40. Bio bih budala kada bih na nju pristao. Mi maslinari nemamo šansu bez udruživanja u zadruge i stvaranja prepoznatljive marke. Na tome radimo i nadamo se da ćemo u tome uspjeti, kaže maslinar Nado Butić iz Briševa.

Izgleda da se svi slažu kako se maslinari trebaju udružiti i sa stvorenim količinama kvalitetnog proizvoda pod jednom markom zajednički nastupati na tržištu. Ipak ta priča se ponavlja zadnjih nekoliko godina, ali malo se napravilo u njenoj realizaciji. Tome je velikim dijelom kriv sustav koji s jedne strane kroz poticaje daje naše novce za povećanje površina pod maslinicima i za preradu maslina u ulje, a zatim dopušta da se tim novcem proizvedeno ulje proda na crno, bez ikakve kontrole.

Vrsaljko ne otkupljuje, a Radman otkupljuje ulje

Uljara Nadin neće ove godine otkupljivati maslinovo ulje, dok će uljara Bodulica Ramov iz Zaglava na Dugom otoku otkupljivati.

- Nisam se javio na natječaj za otkup maslinova ulja jer je otkupna cijena preniska, 40 kuna po kilogramu ekstra djevičanskog maslinova ulja. Isto tako tržište je nesređeno i meni nije u interesu napuniti podrume uljem koje kasnije ne mogu prodati, kaže vlasnik uljare Nadin Željko Vrsaljko.

- Otkupljujem po cijeni od 45 kuna za kilogram ekstra djevičanskog maslinova ulja, a prodajem ga po 56 kuna plus PDV. Borim se da cijena ulja bude oko 10 eura. Nas na otoku spašava turizam i godišnje prodam oko 6 do 7 tona ulja, kaže vlasnik uljare Bodulice Ramov Dragan Ramov.

Pad proizvodnje maslina i maslinova ulja

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, nakon porasta proizvodnje maslina od 2006. godine do 2008. godine lani je došlo do njenog pada. Proizvodnja 2006. godine bila je 28.000 tona maslina, u 2007. narasla je na čak za 25 posto na 35.000 tona. U 2008. imamo osjetno manji napredak za samo 1.000 tona, da bi lani sa 36.000 tona iz 2008. proizvodnja pala na 33.000, skoro za deset posto. Proizvodnju maslina pratila je proizvodnja jestiva ulja koja je lani iznosila 49.000, a preklani 53.000 tona.

Kao razlozi pada proizvodnje maslina najčešće se uzimaju nemogućnost održavanja visoke cijene maslinova ulja na tržištu i pad poticaja.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno