Rohatinski: Trebali smo zvati MMF u pomoć

Slika korisnika admin
zeljko rohatinski
Mislimo da će nas svijet kao lokomotiva povući, no to se neće dogoditi - Željko Rohatinski

 Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski jučer je na konferenciji Zagrebačke burze u Šibeniku otkrio da je svojevremeno, u jeku krize, Hrvatskoj u jednom trenutku zaprijetio i moratorij na vanjske obveze, prije svega državne. HNB je tada oslobodio jednu trećinu ukupno raspoloživih deviznih sredstava.

- Alternativa je bila obratiti se MMF-u. I Vlada i ja osobno mislili smo da to nije potrebno, i da iz krize možemo izaći vlastitim snagama ako slušamo preporuke struke. U sličnoj situaciji učinio bih opet isto, no mislim da je to tada bila greška, poručio je Rohatinski.

Iz tranzicije devastirani

U drugom dijelu godine, kazao je, ekonomija tek ulazi u fazu stagnacije, pa u 2010. očekuje pad BDP-a od 1,9 posto. Ukupna cijena krize tijekom 2009. i 2010. godine jest ukupni pad BDP-a od 7,5 posto, pad zaposlenosti od 8,5 posto, pad osobne potrošnje od 11 posto, te pad investicija od 22 posto. Budući da je u te dvije godine pad BDP-a eurozone iznosio 2,5 posto, naša je ekonomija pala tri puta više od eurozone.

- Iz tranzicije smo izašli s devastiranom ekonomskom i socijalnom strukturom. Nismo slušali upozorenja, na krizu smo reagirali mlako, a za promjene još nismo spremni. I dalje smo uvjereni da možemo bez, kako to kaže gospođa Kosor, "bolnih rezova". Mislimo da će nas svijet kao lokomotiva povući, a mi ćemo se onda šlepati za njim. No, to se neće dogoditi, rekao je Rohatinski.

Kaže da je naš osnovni, suštinski problem kombinacija neodržive fiskalne pozicije i rastućeg duga, a to nam onda ne ostavlja drugu mogućnost nego smanjivati deficit platne bilance. To se može učiniti povećavanjem izvoza, ne samo mjerama, već i konkretnim poticajima države.

"Krizni" obrazac

Rekao je da je prije godinu dana nudio deset milijardi kuna za poticanje gospodarstva, pa se ispostavilo da nismo bili sposobni iskoristiti ni inicijalne dvije milijarde. Sada opet nudi oslobađanje likvidnosti za izvoznu ekspanziju, i to daljnjim smanjivanjem obvezne pričuve. To je ono što može učiniti središnja banka, a ostalo je na svima ostalima, pogotovo na Vladi, ovoj ili nekoj drugoj, znakovito je zaključio guverner.

Rohatinski je naveo i kako je proračunski deficit sa 9,1 milijardi kuna ili 2,7 posto u 2008. povećan na ukupno 22,7 milijardi kuna ili 6,9 posto BDP-a u ovoj godini. Potrebe pak financiranja u ovoj godini iznose 44,7 milijarde kuna ili 14,5 posto BDP-a. To uključuje i vjerojatno zaduženje Vlade do kraja ove godine od 750 milijuna eura za otplatu obvezničkog duga koji na naplatu dospijeva početkom 2011.

- U idućoj godini očekujemo rast BDP-a od 1,5 posto što će biti dovoljno da se neutralizira pad iz ove godine, no to neće bitno izmijeniti situaciju u smislu otvaranja novih radnih mjesta. Uz takav rast, možemo opet očekivati rast deficita platne bilance i daljnji rast inoduga prema 103 posto BDP-a. Pokušavamo se, dakle, opet vratiti na stari, "krizni" obrazac, no to neće biti moguće, svijet nam to neće dopustiti, zaključio je guverner.

 

Kriza u Hrvatskoj započela prije globalne
Kazao je i da je sada popularno reći da, budući da smo u krizu kasnije ušli, da ćemo onda iz nje kasnije i izaći, no to nažalost nije istina jer je pad BDP-a i industrijske proizvodnje kod nas počeo i prije propasti Lehman Brothersa, već u drugom kvartalu 2008. To je bio naš doprinos globalnoj krizi, kazao je Rohatinski, dodajući da je ono što se ističe kao svjetli primjer, javna ponuda dionica, ustvari stvorilo balone na tržištima. Završetkom političkog ciklusa, rekao je, došlo je i do urušavanja koncepta "narodnog dioničarstva".

 

Vidošević ne bi žurio

- Malo sam iznenađen stavom guvernera, koji se ponaša distancirano, kao da monetarna vlast nije odgovorna za događaje u Hrvatskoj. Nije vrijeme za savjete ako si u poziciji da nešto napraviš, zato apeliram na guvernera da sjedne sa svima koji kreiraju ekonomsku politiku, od premijerke, predsjednika Republike, predsjednika Sabora, do Vrhovnog suda, kako bi se izrodilo nešto što će se zvati nacionalna razvojna strategija, koja će biti prihvaćena konsenzusom - komentirao je predsjednik HGK Nadan Vidošević.

On nikako ne bi žurio s pozivanjem MMF-a, radije bi vukao i nepopularne poteze, jer MMF može donijeti financijsku stabilnost, ali je i znak da vlast nije sposobna upravljati sustavom.

(T. T.)

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno