Tekuće zlato triba znati dobro plasirati

Slika korisnika admin
Arif SITNICA
RADMAN DOBAR - Željko Troskot, dopredsjednik Udruge maslinara i uljara Zadarske županije "Orkula"

Berba i prerada maslina poslovi su kojima se ovih dana posvećuje velik broj maslinara s područja Zadarske županije. Ovogodišnji urod prema iskazu uzgajivača, dosta se razlikuje od kraja do kraja. Takva saznanja ima i Željko Troskot, dopredsjednik Udruge maslinara i uljara Zadarske županije "Orkula", koji nam je kazao da su masline različito ponijele prema mikrolokacijama, a bilo je i problema s bolestima i štetnicima.

Muha nije bilo

- Na nekim područjima smo kod naših članova imali bolesti paunovo oko. Na nekim područjima je to bilo dosta prisutno, ljudi su škropili i na neki način pokušali održati, ali je bila vlažna godina pa su imali dosta otpada lista i to je bio ozbiljan problem. Uže područje Biograda, zatim dijelom Benkovac i Lišane Ostrovičke, nešto u Svetom Filipu i Jakovu, znam za samo jedan dio i na Pašmanu, na tim područjima je paunovo oko nanijelo dosta problema, a isto tako i maslinov moljac. Njega smo, također, imali na različitim lokacijama, tako da i tamo gdje je bio dobar rod, jedan dio maslina je koncem kolovoza i početkom rujna bio otpao, kazao nam je Troskot, koji se osvrnuo i na ovogodišnje djelovanje maslinove muhe, koje je manje-više potpuno izostalo.

- Muha nije bilo i to je bila sreća. Na biogradskom području uključivši i otoke, vranski bazen i banjevački dio, kao cijeli prostor Benkovca nismo imali maslinove muhe. Sveukupno, masline, tamo gdje su rodile, izvrsno su rodile i bez nekih oštećenja i mislim da bi u tom smislu ove godine ulje trebalo biti vrhunske kvalitete, istaknuo je Željko Troskot.

Nema razloga čekati

- Jedan broj naših članova se pridržava naših uputa, dakle da bere masline u optimalnoj zriobi. To znali, kada je pigmentacija započela, mislimo i sugeriramo da je količina ulja koja je sakupljena negdje pri kraju. Kasnije je to zapravo samo gubitak vode tako da onaj osjećaj da je radman nešto veći, riječ je samo o gubitku vode pa je onda taj postotak naizgled veći, naglasio je Troskot, a prema njegovim saznanjima iz nekoliko uljara, trenutačno se postotak kreće između četrnaest do šesnaest posto.

- Bilo je nekih rezultata i od devetnaest posto, doduše rijetkih, ali ih je bilo. Mislim da je ove godine takva situacija da je maslina kroz cijelo razdoblje stvarala ulje jer je stalno bila relativna vlažnost, nije bilo onog sušnog prekida. Tako da mislim da će radman ove godine biti dobar. Ako sad čekamo raj radman koji će biti kasnije, on će vjerojatno biti nešto povećan, no mislim da bi sada trebalo u ovih deset do petnaest dana gro maslina pobrati gdje se može. Imamo na našem području dosta uljara čiji su kapaciteti izrazito veliki i mislim da nema potrebe da se to više čuva kod kuće. Sve što radimo, radimo u smislu da naši ljudi to poberu i da što prije prerade u uljarama i da tu nema problema, ističe Troskot.

Jedna od uljara koja maslinarima stoji na raspolaganju je i ona Poljoprivredne zadruge "Pakoška" u Pakoštanima. Riječ je o pogonima starim sedam godina u kojima se plodovi prerađuju strojevima proizvođača "Pieralisi" centrifugiranjem na temperaturi od oko 28°C.

Rod dobar, masline zdrave

- Svake se godine pogon unapređuje pa smo tako i ove godine podigli s četiri na šest mješalica te je kapacitet porastao s dvije na dvije i pol do tri tone, no zbog kvalitete ulja, ostajemo na radu od dvije tone na uru, da se ne brza, da se ne žuri, nego da se i više miješa, od četrdeset i pet minuta do ure, a sve da bude veća kvaliteta i bolji postotak, kazao nam je Mate Ivas iz uljare Pakoška.

- Kod nas uglavnom dolaze ljudi s našega područja, iako danas skoro svako mjesto ima svoju uljaru pa se malo sve to i pomiješalo. Tako i mi imamo svojih stalnih mušterija iz Benkovca, Murtera, Zadra i Pirovca koji ovdje dolaze od početka, kaže Ivas koji, u stalnom kontaktu s maslinarima koji dolaze u uljaru, vjeruje da bi ovo mogla biti dobra godina za masline.

- Dobra je godina na ovom našem području, za razliku od prošle dvije. Rod je dobar, masline su zdrave. Prošle godine je bilo dosta problema s mušicama i ubodima, pretprošle je bila suša, dok se ove godine poklopilo nekoliko elemenata, bile su dvije, tri kiše ovog ljeta, dobro su se napunile i dobro su rodile, naglasio je Mate Ivas. Postoci se u ovo doba u "Pakoškoj" kreću oko sedamnaest do osamnaest, a bilo je slučajeva i od dvadeset i jedan posto pa je već gotovo sasvim sigurno da će se nadmašiti lanjske prosjeke.

Dopredsjednik županijske udruge maslinara Željko Troskot naglašava važnost edukacije maslinara o načinu prerade čemu se u Udruzi posvećuje velika pozornost.

- Na edukaciji radimo dosta intenzivno, odnosno, koliko nam god uvjeti dopuštaju. Ali mislim da se osjeća. Primjerice, velik broj ljudi je kupio kašete, ne drži se više u vrećama, iako ima još i toga. No, sveukupno postoji određen broj ljudi koji vodi računa o ulju, vodi računa da to bude ubrano, a sugeriramo im i da za vrijeme berbe to ne bude na suncu, nego da se skloni i tome slično. Tako vršimo različite oblike edukacije, ako se pokaže interes nađemo načina da dođemo do ljudi, ističe Troskot i poziva maslinare da s preradom ubranog ploda što manje čekaju.

More usmrdi maslinu

- Danas ima uljara i kapaciteti su im veliki, a nije više problem prevesti ni do Šibenika ako treba, samo da se obradi. Sugeriramo svakako što prije samljeti. A ako se već mora čekati, onda sugeriramo da se masline nikako ne drže u moru iz razloga što more nikako nije čisto. U moru imate svašta: nafte, benzina, fekalija, boje, deterdženta - sve je to u moru. I ako u to more stavite fantastične masline koje mi ovdje imamo, onda ste tim bakterijama dodali šećer i bjelančevine koje će one napasti istog trenutka i to se raspada, a ako ima imalo crva ili zemlje, napravi se jedan glib, melasa koja smrdi, to se usmrdi kao kanalizacija. Srećom, jedan broj ljudi prihvaća našu sugestiju da se plod što prije preradi.

Osim sugestija uljarima, kao i niza drugih edukativnih aktivnosti koje Udruga provodi u osposobljavanju svojih članova za vrhunske maslinare, dosta se razmišlja i o samom plasmanu ulja.

- Na našem području imamo nekolicinu proizvođača koje bismo mogli nazvati većim i to se radi o pet do šest stotina litara ulja, a to je u suštini mali broj. Udruga nema kapaciteta ni sredstava da to objedinimo, ali animiramo uljare i htjeli bismo da uljare budu, na neki način, one koje bi objedinile tu proizvodnju i da imamo pet do šest tisuća litara ulja pa da tada napravimo brand i kažemo to je takvo ulje i onda bi ga se moglo relativno lako plasirati, ustvrdio je Željko Troskot.

- Kao da nedostaje tog komercijalnog duha. Neke uljare imaju kao to svoje ulje, ali to nije to ni kada je u pitanju količina niti ujednačenost kvalitete maslina. Nije isto kad imate nekoliko tona zdravih maslina, a onda vam se netko javi s nekakvim zagađenim maslinama. Osim toga, mi još nismo postigli da ako su sve orkule i netko donese danas, primjerice tonu, zašto mora čekati te svoje i da to bude njegovo ulje? Bilo bi dobro da to uljara plasira i da ti danas imaš petnaest posto. Tonu maslina, stopedeset litara ulja. Govorimo o maslinama s istog područja ali, opet svatko hoće svoje ulje. Idealno bi bilo da se ne čeka, da doneseš u uljaru, da vjeruješ onom koji radi ili, na kraju krajeva - ostani pa gledaj! Ionako kada se masline predaju, nema tu više nikakvog utjecaja. Međutim, tog načina razmišljanja nema, kazao nam je Željko Troskot koji misli da jedan broj ovdašnjih ljudi dosta teško plasira svoje ulje na tržištu.

- To vrijedi pogotovo za takozvano domaće ulje, a ja ću ga, neka mi oproste na izrazu, nazvati smrdljivim. To su degradirajuća ulja. Proizvođač je obično čuvao masline nekoliko dana u moru, tu su gljivice, kvasci, bakterije i takvo ulje znam da neki prodaju Slovencima te na nas gledaju krivo jer se javlja ovo ulje koje neki nisu naučili proizvoditi, a ono svoje ne mogu više plasirati. Tradicija, da ne kažem glupost, je još veoma jaka. A mi bismo možda mogli imati najbolje ulje na svijetu, a zapravo ga takvim postupcima devastiramo u usporedbi s ekstra djevičanskim uljem, ističe Troskot.

U Pakoštanima su proizvođači uglavnom zadovoljni s plasmanom. Kako nam je kazao Mate Ivas, ulje se dobro prodaje i ne događa se da ga ostane za dogodine. Cijene se kreću od osamdeset do sto kuna, a kupaca ima. Osim toga, prodaje se i u Zagrebu i drugim kontinentalnim krajevima. Prema riječima Željka Troskota neki proizvođači muku muče s plasmanom, dok su neki u tome uspješniji.

- Znam za ljude koji su imali pet, šest stotina kilograma maslina i muku su mučili, nešto preko ljeta su prodali turistima, dok opet naš član Rade Nekić ponudom kroz razne vrste proizvoda, vjerujem da plasira u velikim količinama. Ostalo je na ljudima da se sami snađu jer mi kao Udruga nemamo snage za taj dio. Ako to ne bi uzele uljare ili ako se iz ove Udruge ne formira zadruga, teško će ići. Istra je daleko otišla po tom pitanju, ali kad smo se mi s njima ovdje takmičili prije dvije godine, bili su iza nas. Dakle, nije u pitanju kvaliteta ulja, uvjeren je Željko Troskot.

Važnost rada na mješalici
- Na našem području ima različitih uljara: Mogu reći nešto više o modernijim, centrifugalnim uljarama. Važno je da u tim uljarama budu ljudi koji rade na miješalici i da mogu točno procijeniti kada je smjesa pripremljena za ekstrakciju ulja i da su temperature u postrojenju nekoliko stupnjeva iznad onoga što bi trebala biti masa i da je to zapravo pripremljeno da se dobije pravi postotak ulja i da ne bude zagađeno, bilo toplinom, bilo predugim miješanjem, istaknuo je Troskot.
Kod Šarina 22 posto!

U uljari "Pakoška" susreli smo i Vinka Šarina koji je upravo samlio svoje masline, a urodom je, kako kaže, zadovoljan.

- To su masline iz Pakoštana, ispod jezera, iz Gaja, tako se zove položaj i urod je dvaput bolji nego lani, kazao nam je Šarin koji je u uljaru dovezao miješane zelene i zrele masline domaće sorte orkula.

- Ova godina je bila negdje dobra, a negdje loša. Dosta je stradalo u proljeće od slane, pogotovo kod onih koji imaju maslinike u kotlinama, kaže Šarin, koji je postigao radman od dvadeset i dva posto

Na tri reda tonu i pol maslina

U masliniku Ante Rašina u Pakoštanima čitava obitelj je pomaže u berbi. Radi se ručno i uz pomoć mehanizacije, a o urodu nam kažu:

- Dobar je urod, zdrava maslina, nema uboda, vidite, nema ni mušice, niti išta tako, i je patila sušu, možda malo, nekih petnaestak dana, no onda su kiše pale i sve joj je išlo u prilog. Sada, negdje jesu rodile, negdje nisu, ovisi i o bolesti. Evo mi ovdje na ova tri reda računamo da će biti tisuću i pol kilograma, kazao nam je Ante Rašin.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno