Milanović: Vatikan je u pravu, Dajlu ćemo riješiti džentlmenski

Ne možete očekivati da vas tretiraju kao pravno uređenu državu, a da se ponašate tako da nešto nekome date i to odlukom hrvatskih vlasti i onda to kasnije poništite. To nije ozbiljna država. U tom segmentu Sveta Stolica je u pravu, kazao je Milanović

Država bi uskoro mogla Katoličkoj crkvi ponovno vratiti nekretnine u sklopu župe Dajla i na taj način riješiti iznimno zamršen spor sa Svetom Stolicom. To je jučer dao naslutiti premijer Zoran Milanović nakon razgovora s papom Benediktom XVI i njegovim bliskim suradnicima, državnim tajnikom kardinalom Tarcisiom Bertonem i nadbiskupom Dominiqueom Mambertijem u Vatikanu. Milanović je, neizravno, u izjavi novinarima pogrešnom ocijenio odluku Vlade Jadranke Kosor da se ponište rješenja Istarske županije prema kojima su spomenute nekretnine od 1997. do 2002. godine vraćane župi Dajla, kao pravnom slijedniku na crkvenom i civilnom području Benediktinskog samostana Dajla – Novigrad. Ministarstvo pravosuđa je u kolovozu 2011. godine ništavnim proglasilo ta rješenja, uz obrazloženje da su benediktinci obeštećeni kroz Osimske sporazume pa više nemaju pravo na povrat imovine oduzete u vrijeme komunizma.
Previše lažnih emocija
– Zanimljivo je u kojoj je mjeri taj slučaj ovdje važan, čak i više nego što sam mislio. O tome sam se očitovao prije godinu i pol dana kada se to događalo. Nažalost, oko toga je u Hrvatskoj bilo previše lažnih emocija. Hrvatska mora biti pravna država. Ne možete očekivati da vas tretiraju kao pravno uređenu državu, a da se ponašate tako da nešto nekome date i to odlukom hrvatskih vlasti i da onda 15 ili ne znam koliko godina kasnije to poništite i pravite se kao da se ništa nije dogodilo. To nije ozbiljna država. U tom segmentu Sveta Stolica je u pravu, kazao je Milanović, čiji se stavovi poklapaju s onima Hrvatske biskupske konferencije iz ljeta prošle godine.
Premijer nije želio ulaziti u ishod sporova koji se oko Dajle trenutno vode pred hrvatskim sudovima. Primjerice, u jednome DORH u ime države traži odštetu od 513 milijuna kuna za nekretnine koje je župa u međuvremenu prodala. No, Milanović je dodao da treba naći »nekakvo džetlementsko, solomonsko rješenje« i da je to posao ministra pravosuđa Orsata Miljenića koji je bio u hrvatskom izaslanstvu kao predsjednik Komisije za odnose s vjerskim zajednicama.
– Međutim, što god da se dogodilo, Dajla i dalje ostaje na hrvatskom teritoriju. To je obična nekretnina, jeftinija ili skuplja, na koju će se i dalje plaćati porez u Umagu i Zagrebu, a ne u Trstu i Milanu, kazao je premijer poručivši da slučaj Dajla »ne može i neće određivati niti opterećivati odnose Hrvatske i Svete Stolice«. I u Vatikanu, očito, očekuju sporazumno rješenje pa su nakon sastanka priopćili da su se »dvije strane suglasile da riješe to pitanje što je prije moguće, u duhu tradicionalnog prijateljstva između Svete Stolice i Republike Hrvatske«.
Prolazna epizoda
Milanović je kritizirao svoje prethodnike u Banskim dvorima istaknuvši da je slučaj »jedna prolazna epizoda u kojoj nisu najbolje odigrali«.
– Djelomično razumijem što je napravila bivša Vlada, ali trebalo je možda biti malo mudriji, trebalo je možda stati na loptu, smatra premijer.
Bivša predsjednica Vlade Jadranka Kosor kazala nam je da će Milanovićeve izjave moći šire komentirati nakon što ih on precizira.
– Međutim, načelno mogu reći da smo dobro učinili postupajući upravo u skladu s funkcioniranjem pravne države, ocijenila je Kosor. Njezin je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković također uvjeren da je poništavanjem darovnica župi Dajla napravio dobru stvar za Hrvatsku.
– Nije bitno je li nešto Vatikanu važno ili ne. Mi se moramo voditi načelima pravde, istine i hrvatskog interesa. Te nekretnine nisu trebale ni biti vraćene i mi smo, zajedno s DORH-om, donijeli ispravnu odluku. To je uistinu složen predmet i dobro bi bilo da ga u Vladi temeljito prouče prije nego što eventualno promijene našu odluku. Ali, naravno, oni to mogu učiniti, zaključio je Bošnjaković.

Nije bilo govora o reviziji sporazuma

Premijer je još jednom ponovio da s Papom i njegovim suradnicima nije razgovarao o ugovorima između Hrvatske i Svete Stolice temeljem kojih Katolička crkva dobiva tristotinjak milijuna kuna godišnje iz državnog proračuna.
– To ni jedne sekunde nije bila tema ovih razgovora. Što je potpisano, potpisano je, i hrvatska strana se toga uglavnom korektno drži, kazao je Milanović dodavši da za reviziju treba suglasnost obje strane, a da država može i raskinuti ugovor »ali to, naravno, ima svoje posljedice«.
– Mi ni o raskidanju ugovora niti o reviziji nismo govorili. Crkva prema ugovoru dobiva određeni iznos, a ja smatram da to i nije loše, poručio je premijer.

Papa je sa svojih 86 godina nevjerojatno fokusiran

S Papom je Milanović razgovarao nešto manje od pola sata, u četiri oka, uglavnom na engleskom jeziku, a teme razgovora bile su kršćani u Siriji, stanje u svijetu, ekonomska kriza, povijest Hrvatske i ovih prostora.
– Za čovjeka od 86 godina Papa je nevjerojatno fokusiran, primijetio je Milanović koji Papu nije službeno pozvao da posjeti Hrvatsku budući da je Benedikt XVI u Zagrebu bio prije nepunih godinu i pol. Sveta Stolica priopćila je i da su ponovno potvrdili svoju potporu nastojanjima Hrvatske da postane dio europske integracije, a Milanović je ustvrdio da bi »neke stvari bile drugačije da nije bilo Vatikana« koji je »dosta pomogao«.

Zanimanje o situaciji u BiH

Papa se interesirao i za situaciju u BiH, pa je nakon susreta s njime Milanović ponovio i svoj stav o potrebi da se potvrdi ugovor o granici između Hrvatske i BiH.
– Sveta Stolica se zalaže i za status katolika, u ovom slučaju to su uglavnom Hrvati u BiH, kao i za međunarodni status i granice BiH. Kada idem u BiH, ne idem po glasove, to je bar svima poznato, nego isključivo s jasnom namjerom da pomognemo, ali i da respektiramo BiH kao državu s granicama koja nije nekakav provizorij, koja nije kreacija »pro tempore« koju ćemo sutra svi razgrabiti, nego kao trajno stanje, kazao je premijer. Usporedviši državu s kućom, dodao je da se mora znati gdje završavaju granice posjeda.
– Nekima to ne odgovara i u biti žele stvar odugovlačiti još sto godina. Ja tako funkcionirati neću, dakle ugovor se može i otkazati, ali u provizoriju, u jednom stanju nesigurnosti, graničarskom duhu nećemo više živjeti, to vrijeme je prošlo prije 200 godina, zaključio je Milanović.