Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Garden festival ogledni primjer suradnje Grada i poduzetnika

Autor: Velimir Brkić

29.11.2009. 23:00
Garden festival ogledni primjer suradnje Grada i poduzetnika

Foto: Velimir BRKIĆ



Drugi dan godišnjeg susreta gradonačelnika i poduzetnika pod nazivom “48 sati” u Opatiji bio je posvećen primjerima uspješnih gradskih “evenata” na kojima zajednički surađuju gradske uprave i privatni osnivači. Hrvatska iskustva na području organiziranja glazbeno-turističkog festivala predstavili su Nick Colgan, organizator festivala klupske glazbe The Garden Festival, koji tijekom deset dana odlične glazbe i cjelodnevnih provoda privlačiti sve veći broj mladih turista, te zamjenik zadarskog gradonačelnika Dražen Grgurović.
Garden festival se održava već četiri godine u Petrčanima i ove godine je doveo 20.000 posjetitelja iz 22 zemlje koji su trošili prosječno 60 eura dnevno, a ostajali 7 do 10 dana. Garden postaje svjetsko okupljalište svih generacija, pa čak i čitavih obitelji tijekom dnevnih akcija.
Među 20 najboljih u Europi
– Prvi Garden festival je održan 2006. godine kada je došlo samo 400 gostiju, što nas je malo obeshrabrilo. Već sljedeće godine došlo ih je 1.500, nakon toga 3.000, pa smo morali proširiti festival i od tada ga održavamo tijekom dva vikenda. Ove godine britanski The Times uvrstio je Garden festival među dvadeset najboljih ljetnih europskih festivala 2009. godine, kako zbog iznimne lokacije na poluotoku Pinija u Petrčanima, u borovoj šumi pored mora, tako i zbog izbora glazbenika, istaknuo je Colgan za festival koji se održava prva dva vikenda u srpnju.
– Danas je ovaj festival značajan za turističku ponudu Zadra, a gradska uprava je uspjela ovim projektom povećati zaposlenost i povećati rast lokalne ekonomije. Primjerice, do Zračne luke Zadar niskobudžetna aviokompanija Ryanair uspostavila je izravne linije iz Stansteda, Edinburgha, Dublina, Pise, Stockholma, Dusseldorfa i Frankfurta, naglasio je Grgurović.
Predstavljen je i festival Exit koji Novome Sadu. Festival izravno donosi 10-15 milijuna eura koliko potroše posjetitelji festivala, među kojima je ove godine bilo 30.000 iz inozemstva. Oba festivala, istaknuto je, povećavaju zaposlenost, potiču pozitivne sinergijske gospodarske rezultate, značajno djeluju na prepoznatljivost grada u svijetu i stvaranje povoljnog dojma.
Obustava investicija
Subota je započela izlaganjem Juan Alvara Alayo Azacarate, direktora tvrtke Bilbao Ria 2000 koja je sudjelovala u urbanističkoj preobrazbi španjolskog grada Bilbaoa koja je počela nakon teške industrijske krize 80-ih godina. Danas je to moderan grad orijentiran na turizam s visokom razinom kvalitete života.
Poslovni tjednik “Lider”, organizator skupa predstavio je rezultate svog istraživanja o ulaganjima jedinica gradova u idućoj godini koje je pokazalo da trećina gradova koji nisu županijska središta planira usporiti ili posve obustaviti investiranja. Među investicijama koje se prve zaustavljaju su izgradnja sportskih dvorana, smanjuje se obim cestogradnje na lokalnoj razini, a značajno će se smanjiti i ulaganja u opremu jedinica lokalne samouprave. S druge strane, gradovi neće obustaviti investicije u gradnju škola. U većini gradova županijskih središta nije planirano obustavljanje investicija. Najveće planirane investicije gradova su u gradnju i opremanje poduzetničkih zona te komunalnu infrastrukturu.
Na kraju subotnjeg skupa Sani Ljubunčić, ravnateljica Vladine Agencije za promicanje izvoza i ulaganja predstavila je stankovačkog načelnika Željka Baždarića, dobitnika priznanja “Ulagač godine 2009” u kategoriji jedinica lokalne samouprave za uspješnost privlačenja ulaganja.
Najčešće spominjana fraza na dvodnevnom godišnjem susretu gradonačelnika i poduzetnika, koji je u organizaciji Udruge gradova i tjednika Lider okupio oko 200-tinjak vodećih ljudi iz gradova, općina, županija i gospodarstva, u uvjetima recesije i gospodarske krize bila je “nova realnost”.


Zadrani prepoznali opatijski susret


Na prvom godišnjem skupu gradonačelnika i poduzetnika Zadarsku županiju su predstavljala izaslanstva Zadra (dogradonačelnici Darko Kasap i Dražen Grgurović, pročelnik za gospodarstvo Alan Kociper, pročelnik za graditeljstvo Matko Segarić), Biograda (gradonačelnik Ivan Knez, dogradonačelnik Marijan Stopfer, direktor komunalnog poduzeća “Bošana” Krunoslav Pešić, stručni suradnik Ivan Čupić), Obrovca (gradonačelnik dr. Ante Župan), te kao gosti Agencije za promicanje izvoza i ulaganja Vlade Republike Hrvatske načelnici Stankovaca i Poličnika (Živko Baradić, Davor Lončar).




 


Zadar i Benkovac najuspješniji


Prve rezultate istraživanja o indeksu ekonomske efikasnosti gradova, koje provodi Razvojni forum iz Zagreba, predstavio je dr. Mato Crkvenac. Ovo istraživanje je pokazalo da se razlike u ekonomskoj efikasnosti po regijama u zemlji dodatno produbljuju jer su, primjerice, Slavonija i Dalmacija još uvijek ispod razine BDP iz 1990. godine.
– Najveća ekonomska efikasnost je u grupaciji gradova od osam tisuća do 15 tisuća stanovnika. Među njima su na vrhu ljestvice Rovinj i Benkovac. U skupini gradova između 15 tisuća i 45 tisuća stanovnika ekonomski najefikasniji su Dubrovnik i Poreč, a tri grada s najboljim indeksom među najvećim gradovima su Zadar, Zagreb i Karlovac, naveo je Crkvenac.


 


Javni sektor investitor


Okrugli stol pod nazivom “Što hrvatski gradovi mogu učiniti za razvoj gospodarstva” okupio je gradonačelnike i predstavnike hrvatskog gospodarskog sektora koji su pokušali dati odgovore na trenutačno vrlo izražen sukob interesa u kojem se nalaze gradovi, koji ujedno moraju smanjivati namete, a s druge osigurati prihode za daljnji razvoj. Gradonačelnici su prezentirali stav po kojem javni sektor treba biti investitor, ali da i dalje poduzetnici i građani moraju znati da se gradonačelnici u Hrvatskoj trenutačno nalaze u pat poziciji gdje je teško osigurati prihode za razvojne projekte, smanjivati namete poduzetnicima, a s druge strane ih pritom koči restriktivna i centralizirana državna politika.
– Od gradonačelnika se očekuje da rasterete poduzetnike, da razrade kvalitetnu infrastrukturu, paralelno zaposlenici i građani očekuju da ne povećavamo cijene komunalnih usluga, vrtića i ostalih usluga, no nitko se ne pita otkuda gradovi to mogu na kraju namiriti, rečeno je na okruglom stolu.