Uvođenje Schengena ukida prijelaze u Maslenici, Božavi i Salima

U Akcijskom se planu navodi da se granična kontrola na morskom području trenutno obavlja na 30 prijelaza, a da je smanjenje njihovog broja moguće zbog olakšica za prelazak vanjskih granica koje propisuje Schengenski kodeks o granicama
Nakon ulaska Hrvatske u tzv. schengensko područje – kojemu će se priključiti nakon pristupanja Europskoj uniji – više od pola postojećih pomorskih graničnih prijelaza moglo bi biti ukinuto. U Akcijskom planu za integrirano upravljanje granicom, dokumentu koji je Hrvatska izradila za potrebe pregovora s EU-om, navodi se da bi se 17 pomorskih graničnih prijelaza po ulasku Hrvatske u schengensko područje “moglo odmah ukinuti ili se mogu reducirati”. Na tom su popisu Cavtat, Ubli na Lastovu, Koručula, Vela Luka, Hvar, Starigrad, Vis, Komiža, Primošten, Maslenica, Božava, Sali, Senj, Plomin luka, Kanegra, Novigrad i ACI-Umag.
U Ministarstvu unutarnjih poslova potvrdili su nam da će “ulaskom Hrvatske u schengenski prostor doći i do ukidanja određenog broja pomorskih graničnih prijelaza”. No, nisu otkrili hoće li biti ukinuti upravo prijelazi koji se spominju u Akcijskom planu niti za koliko će biti smanjen broj prijelaza.
U Akcijskom se planu navodi da se granična kontrola na morskom području trenutno obavlja na 30 prijelaza, a da je smanjenje njihovog broja moguće zbog olakšica za prelazak vanjskih granica koje propisuje Schengenski kodeks o granicama. “Između ostalog, omogućene su i određene olakšice koje se odnose na obavljanje granične kontrole prema jahtama i u lukama koje nisu određene kao i granični prijelazi”, potvrdili su nam u MUP-u. To znači da sportska plovila i jahte koje dolaze iz zemalja koje nisu članice EU-a mogu, kao izuzetak od pravila, graničnu kontrolu obaviti i u luci u kojoj nema graničnog prijelaza, ako u toj luci postoje nadležni policajci koji su osposobljeni za obavljanje granične kontrole. Zbog toga je Akcijskim planom predviđeno da broj pomorskih graničnih prijelaza bude prepolovljen. No, ističe se da će “zbog potrebe teretnog i putničkog prometa, u većim gradovima na moru – Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik – i nadalje morati funkcionirati granični prijelazi na kojima bi se obavljala granična kontrola takvih plovila”. Konačnu odluku o broju graničnih prijelaza donijet će Vlada.
Jednako tako, Vlada treba odlučiti i o statusu zračnih luka. Kako je naš list već pisao, u Akcijskom planu je predloženo da, nakon ulaska u schengensko područje, samo manji broj zračnih luka ima izravne letove s trećim zemljama, odnosno zemljama koje nisu članice EU-a. Tako bi status međunarodnog aerodroma zadržali samo Zagreb, Split i Dubrovnik. Ostale zračne luke imale bi samo tzv. unutarnje letove, što podrazumijeva letove ne samo unutar Hrvatske, nego između odredišta koja se nalaze u schengenskom području. No, i to je zasad samo prijedlog koji tek treba biti prihvaćen ili odbačen.

Putovnice na sunce na Neumskom koridoru

Na graničnim prijelazima Klek i Zaton Doli na Neumskom koridoru već bi se od sljedeće godine trebala početi sustavno provoditi kontrola osoba i vozila koja prelaze granicu te otiskivati pečati u putovnice. Tako je predviđeno Akcijskim planom, dok u MUP-u ne govore o rokovima, već samo napominju da je Schengenskim kodeksom o granicama “propisano i obavljanje sustavne granične kontrole na svim graničnim prijelazima na vanjskoj granici, u koje se ubrajaju i navedeni granični prijelazi Klek i Zaton Doli”. Ulaskom Hrvatske u schengensko područje, naime, granica prema susjednim zemljama koje još nisu članice EU-a, što znači i prema BiH, postat će vanjska granica EU-a. Na spomenutim prijelazima predviđeno je i raspoređivanje dodatnih policijskih službenika u 2011. godini i to 14 na prijelazu Klek te 15 na prijelazu Zaton Doli.