DORH istražuje postupke Hrvatske narodne banke

Zagrebačko tužiteljstvo zatražilo je od HNB-a da žurno dostavi očitovanje o obavljenim isplatama u korist dvije banke i to nakon što je račun Credo banke već bio u blokadi

Nastavlja se obračun Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) i Hrvatske narodne banke (HNB) oko isplate više od osam milijuna kuna s računa Credo banke i to nakon što je donesena odluka o prisilnoj likvidaciji te banke. Sukob je jučer rezultirao i kaznenom prijavom Državnom odvjetništvu.
– Podnijeli smo kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu jer su s računa Credo banke naplaćene mjenice u korist dvije banke i to nakon što je račun već bio u blokadi pa je odblokiran, kazao nam je predsjednik Hanfe Ante Samodol.
Položaj vjerovnika
DORH je kasno popodne priopćio da je zagrebačko tužiteljstvo zatražilo od HNB-a da žurno dostavi očitovanje o obavljenim isplatama. Osim toga splitsko tužiteljstvo povodom HNB-ovog nadzora Credo banke pokrenulo je izvide o poslovanju te banke.
U HNB-u objašnjavaju da se na Credo banku nakon odluke o prisilnoj likvidaciji primjenjuje Zakon o trgovačkim društvima i njegove odredbe o likvidaciji, pa je likvidator, s obzirom da banka nije bila u stečaju, dužan okončati poslove te banke koji su u tijeku. Prema tom tumačenju dok god je bilo novca na računu Credo banke trebalo se nastaviti s isplatama vjerovnika.
– Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima izričito propisuje da Financijska agencija prestaje provoditi ovrhe tek po otvaranju stečaja. Banka u prisilnoj likvidaciji ima u odnosu na svoje vjerovnike jednak položaj kao i svako drugo društvo u likvidaciji, objašnjavaju svoj postupak iz HNB-a.
Tvrde da su nakon odluke o pokretanju postupka prisilne likvidacije zaprimili zahtjev za naplatu mjenice i zadužnice na teret računa Credo banke, te da su tu naplatu proveli dok je bilo novca na računu. Naplata mjenica dvije su banke zatražile od samog HNB-a, a središnja banka tvrdi i da je postupila po nalogu Financijske agencije (Fine) za naplatu zadužnice i da je provela ovrhu na računu Credo banke. Kad je na računu Credo banke nestalo novca, HNB je, stoji u njihovom priopćenju, blokirao navedeni račun.
Sporna prednost
– Nakon izvršene blokade po nalogu Financijske agencije dalje nisu izvršena nikakva plaćanja po računu Credo banke u likvidaciji, tvrde iz HNB-a.
Hanfa pak tvrdi da su se stvari odvijale nešto drukčije. Njezin predsjednik Ante Samodol kaže da je račun Credo banke bio blokiran 23. studenog u 7 sati i 15 minuta, ali da je nakon toga odblokiran u dva navrata. Prvi put u 14, 37 sati i to na 73 sekunde, pa ponovno u 15,23 sati na 57 sekundi. Slučaj se ništa jasnijim ne čini ni nakon izjava Vinka Radića, direktora DAB-a koji je jučer ustvrdio da je dvoje likvidatora u banku stiglo u osam sati ujutro 23. studenoga i da je račun Credo banke već bio blokiran te da nakon toga nije bilo njegove deblokade.
– U Narodnoj banci sada lažu kad spominju ovrhu po nalogu Fine. Na sastanku u HNB-u na kojem sam bio sa svojim suradnicima i na kojoj je bio i viceguverner Holjevac rečeno nam je da je HNB dobio mjenice, da ne znaju tko ih je poslao i da su morali odblokirati račun kako bi proveli naplatu, otkriva Samodol. On se pita zašto su mjenice drugih banaka imale prednost u naplati.
– Na računu je bilo više od osam milijuna kuna. Ako je Credo banka kao svako trgovačko društvo zašto su prednost imale mjenice, a ne ovrha Fine, pita se Samodol. Kako ispada, odgovor će morati dati istraga Državnog odvjetništva.
 Prema podacima koje mi imamo Fina je u korist Prvog faktora imala zadužnicu na 5,6 milijuna kuna, a naplatila je samo 675 tisuća kuna. To znači da je zadužnica Fine došla na kraju, naglašava Samodol. On kaže da bi volio znati tko su osobe koje su provele naplatu mjenica, jer ih mora sudjelovati troje, jedan koji daje nalog, drugi koji ga verificira i treći koji ga autorizira. Što se tiče Fine oni ne žele govoriti o zadužnici, a što se tiče mjenice kažu da ona nije osnova za plaćanje, te da naplatu mjenica provode HNB i banke sukladno Zakonu o mjenici.

Od sutra isplata osigurane štednje

Od sutra počinje isplata osiguranih štednih uloga do iznosa od 400 tisuća kuna štedišama Credo banke i njih više od deset tisuća na taj će način moći podići ukupno oko 420 milijuna kuna. Isplata osigurane štednje, najavio je direktor Državne agencije za osiguranje štednih uloga Vinko Radić, bit će u Hrvatskoj poštanskoj banci i Croatia banci, a štediše je zamolio da svi ne pohrle isti dan na šaltere s obzirom da 1. prosinca počinje i isplata mirovina. Štedni ulozi iznad 400 tisuća nisu osigurani i u banci će za sada ostati neriješeno pitanje oko 188 milijuna kuna štednje građana.
Dio svojih potraživanja naplatit će i mali poduzetnici, njih više od 1.100, ukupno 43,4 milijuna kuna, a velika i srednja poduzeća ne mogu za sada računati na svoj novac jer njihova štednja nije pokrivena osiguranjem. Radić je poručio da je novac osiguran te da bi, ako bi to bilo tehnički izvedivo, sve štediše svoju osiguranu štednju mogle podići istog dana.