Kapaciteti Doma za odgoj do kraja godine trebaju biti manji 20 posto

Slika korisnika admin
Velimir BRKIĆ
Do 2016. godine predviđeno je za 30 posto smanjenje broja odraslih osoba s invaliditetom na stalnom ili tjednom smještaju u domovima

U Hrvatskoj je ponovno aktualizirana priča o planu deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih ustanova koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi. Na snazi je, naime, još uvijek Operativni program 2011. - 2016. (2018.), no rijetke su ustanove koje su taj program prošle, ili se u njega zapravo nisu ni uključile. Posebno se to odnosi na one ustanove koje se brinu o osobama s intelektualnim teškoćama, a u Zadarskoj županiji to su Dom za odrasle osobe Zemunik i Centar za rehabilitaciju Sv. Filip i Jakov.

Osnovni cilj politike prema osobama s intelektualnim teškoćama više nije liječenje i zaštita već potpuno uključivanje osoba s intelektualnim teškoćama u društvo uz ostvarivanje svih njihovih prava. Javlja se, dakle, politika deinstitucionalizacije osoba s intelektualnim teškoćama u kontekstu ostvarivanja prava na život u zajednici. U razvijenim zemljama svijeta sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća javljaju se mnogobrojne rasprave o deinstitucionalizaciji osoba s invaliditetom, a poglavito osoba s intelektualnim teškoćama. Usporedo s raspravama, mnogobrojna iskustva iz prakse pokazuju da je uključivanje osoba s intelektualnim teškoćama u širu socijalnu zajednicu i društvo općenito ne samo poželjno s aspekta ljudskih prava i normalizacije njihova života, već da je to uključivanje doista i moguće.

Pomak u pristupu

U našoj je zemlji učinjen određen pomak u pristupu prema osobama s invaliditetom kroz postupnu tranziciju i promjenu medicinskog modela u socijalni model i model ljudskih prava posebice kroz proces inkluzije koji je u Hrvatskoj započet 1997. godine. Također, donesena je i "Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u RH 2011.-2016." koja obuhvaća niz mjera i reformi socijalne politike u RH u skladu s kriterijima i standardima važećim u zemljama EU, a koje se odnose i na deinstitucionalizaciju osoba s invaliditetom.

U okviru Plana deinstitucionalizacije cilj je smanjenje ukupnog broja djece s teškoćama u razvoju na stalnom ili tjednom smještaju za 40% do 2016. godine; smanjenje ukupnog broja odraslih osoba s invaliditetom na stalnom ili tjednom smještaju u domovima i drugim pravnim osobama koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi za 30% do 2016. godine te razvijanje izvaninstitucijskih oblika smještaja i izvaninstitucijskih usluga razmjerno smanjenju ukupnog broja korisnika na stalnom ili tjednom smještaju.

Provedbom navedenog Operativnog plana do kraja 2016. godine očekuje se transformacija 32 doma u centre za pružanje usluga u zajednici u različitim županijama sukladno potrebama različitih korisničkih skupina, razvoj službi podrške u zajednici vodeći računa o regionalnoj ravnomjernosti te deinstitucionalizacija ukupno 1.043 korisnika koji će do kraja 2016. godine ostvariti pravo na život u zajednici. Aktivna politika deinstitucionalizacije nužan je preduvjet za mogućnost ostvarivanja prava na život u zajednici osoba s invaliditetom.

Paviljon pet

Ravnateljica Doma za odrasle osobe Zemunik, Nataša Petrušić kaže kako su upoznati s programima, no kako je dinstitucionalizacija osoba o kojima se brinu u Zemuniku dosta kompleksno i ide se korak po korak. Podsjetimo, u Zemuniku je prije 8 godina izgrađen novi objekt, odnosno rekonstrukciju zgrade smještene unutar Doma, nazvane Paviljon pet. Dio korisnika ima dobro očuvane fizičke sposobnosti pa ih djelatnici Doma nastoje radom u Paviljonu pet, pripremiti za povratak u obiteljsku sredinu iz koje su došli.

Dom u Zemuniku se vrlo brzo uključio u novi trend deinstitucionalizacije u državnim institucijama i bio je druga ustanova u Hrvatskoj koja se uključila u navedeni program. Za povratak štićenika u prirodno okruženje neizostavna je psihosocijalna podrška korisnicima i njihovim obiteljima. Stoga su vrlo dragocjeni programi pomoći i njege u kući koji su razvijeni na područjima pojedinih lokalnih zajednica. Na taj način na tom području već postoje neki od preduvjeta za resocijalizaciju korisnika, odnosno povratak u matičnu lokalnu zajednicu.

Prema Planu deinstitucionalizacije i transformacije ustanova Ministarstva socijalne skrbi, smještajni kapaciteti zadarskoga Doma za odgoj djece i mladeži do kraja ove godine trbali bi se smanjiti za 20 posto, a do 2020. čak do 60 posto. Dom je u postupku transformacije proširio kapacitet pružanja usluge poludnevnog boravka za još jednu skupinu od 10 djece, što znači da ih sada ima ukupno trideset i s njima radi troje stručnih radnika.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno